Home Posle 5 „Rupa u zidu“ koja vredi više od 13 milijardi dolara

„Rupa u zidu“ koja vredi više od 13 milijardi dolara

by bifadmin

Prodaja bankomata, čije su prve verzije pre nepunih pola veka nazivali „rupa u zidu“, sada ostvaruje globalne prihode koji premašuju 13 milijardi dolara godišnje.

Ovaj izum, bez kojeg je moderan život postao nezamisliv, nalazi se na svakom ćošku, a procenjuje se da širom sveta ima oko tri milona različitih vrsta bankomata, piše BBC.

Nikome nije palo na pamet da bi novac uložen u banku mogao da se podiže bez odlaska na šalter, sve do 1967. godine kada je britanski inovator Džon Šepard napravio prvi bankomat.

Njegov izum nazvan „rupa u zidu“ uveliko se razlikovao od današnje verzije bankomata. Naime, da bi korisnik dobio novac prvo je u banci morao da preuzme vaučer koji bi, zatim, stavio u pregradu u aparatu i ukucao pripadajući kod od šest znakova. Nakon toga, mašina bi izbacila maksimalno 10 funti po jednom korišćenju.

Do pojave savremenih bakomata, kakve danas koristimo, nije prošlo mnogo vremena. Naime, svega nekoiko godina kasnije, Džejms Gudfelov je napravio bankomat koji koristi kartice, s kodom od četiri znaka.

Porodaja nekadašnje „rupe u zidu“, danas ostvaruje prihode na svetskom tržištu od preko 13 milijardi dolara.

Pročitajte i ovo...