Home TekstoviB&F Plus Organizovanje gejming turnira: Sad se ulazi na tržište, posle će biti kasno

Organizovanje gejming turnira: Sad se ulazi na tržište, posle će biti kasno

by bifadmin

Višednevna takmičenja u najpoznatijim i najaktuelnijim kompjuterskim igricama, čiji televizijski prenosi imaju sve veću publiku, dostupni su već nekoliko godina i u našoj zemlji. Svetske kompanije se nadmeću da sponzorišu takmičarske timove, a o perspektivama eSporta govori i podatak da je najplaćeniji sportista na svetu jedan američki gejmer, čiji šestodgodišnji angažman vredi ravno 932 miliona dolara! Mada takmičari iz našeg regiona trenutno uspevaju tek da pokriju troškove učešća na turnirima, upućeni tvrde da i ovde predstoji rast tržišta, sa Srbijom kao liderom.

Industrija kompjuterskih igrica, popularni gejming, u poslednjih dvadeset godina je znatno uznapredovala ne samo u kreativnom i tehnološkom pogledu, već i finansijski, toliko da preuzima sve veće učešće u globalnom BDP-u. Ova profesionalna niša je i među najzaslužnijima za to što opstaje prodaja desktop računara, uprkos „ekaploziji“ lapotopova i pametnih uređaja.

Takođe, maltene svi festivali filmova, stripova i druge popularne kulture u svetu, preobrazili su se delimično ili potpuno u gejmerske konvencije, na kojima najveći svetski proizvođači redovno i „sa ponosom“ predstavljaju najnovije naslove igrica, u koje su uložene godine rada, i desetine miliona dolara budžeta. GamesIndustry.biz i Newzoo, stručni portali koji analiziraju trendove u ovoj oblasti, procenjuju da je tokom 2018. svetska gejming industrija prihodovala približno 135 milijardi dolara, uz rast od 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Organizovanje međunarodnih, nacionalnih i lokalnih gejming turnira je deo ove specifične industrije, koji ima posebno veliki potencijal za dalji razvoj u narednim godinama. U pitanju su višednevna takmičenja u najpoznatijim i najaktuelnijim igricama, čiji televizijski prenosi imaju sve veću publiku, i dostupni su već nekoliko godina i u našoj zemlji, uz mogućnost klađenja na timove i igrače u sportskim kladionicama, baš kao i u svakoj drugoj sportskoj disciplini.

Drugačije oglašavanje za drugačiju publiku

Jedan od najiskusnijih organizatora eSport turnira na našim prostorima, izvršni direktor zagrebačke kompanije Good Game Global Nikola Stolnik, kaže sa Biznis & Finansije da se tokom poslednje decenije odnos široke pubilke prema gejmingu bitno promenio, bilo da je reč o programiranju igrica, ili o takmičenjima.

„Gejming je ušao u mejnstrim i nezaobilazna je tema svakodnevice. Veliki brendovi imaju želju za uključuvanjem gejming aktivacija, influensera i nadmetanja u svoje standardne modele poslovanja, i proaktivno traže prilike kako da se identifikuju s najdražom zabavnom aktivnošću z-generacije, pa je tako narastao i broj gejming projekata u regionu. ESport se kod nas polako razvija, ali je daleko od standarda zapadnog sveta. Primera radi, tamo igrači profesionalnih timova započinju svoje karijere u dobrim ligama, sa platama od po 10.000 evra, dok su domaći timovi srećni ako potpišu ugovor s partnerom koji će ih opremiti računarima, ili im finansirati putovanja na takmičenja. Još uvek treba da pređemo veliki put što se tiče rezultata, kao i mogućnosti za veće prihode u eSportu“, objašnjava Stolnik.

Takmičarski događaji koje on organizuje u poslednje vreme posebno su namenjeni nadmetanju između timova koji pripadaju različitim kompanijama, i posvećeni su najvećim delom gledaocima koji imaju između 22 i 45 godina starosti. Po pravilu, publika je nešto starija od samih takmičara, ali se, uopšteno govoreći, ovakvi načini organizovanja turnira mogu skrojiti za potrebe bilo kakvog brenda ili ciljane publike, jer danas postoje igrice koje su namenjene svim uzrastima. U proseku, ipak, demografski najaktivnija kategorija među takmičarima i dalje su muškarci između 16 i 24 godine starosti.

Iz Stolnikovog iskustva, obim logističkih zahteva oko organizacije gejming turnira zavisi od veličine projekta i očekivanja svih uključenih. Recimo, planiranje i izvođenje turnirskih događaja male i srednje veličine traje između šest i 18 nedelja, što podrazumeva angažovanje vođe projekta, odgovarajućeg PR-a, samu promociju i traženje logističkih i produkcijskih partnera.

Kada se govori o profitabilnosti, eSport ima nekoliko izvora zarade. „Glavni su, naravno, sponzorstva i kotizacije, gde odnos dobijenih sredstava može biti 50/50 na nekim događajima, do čak 90/10 u korist sponzorstava. Dodatno“, napominje Stolnik, „zarada se ostvaruje prodajom medijskih prava partnerima, prodajom hrane i pića, kao i prateće brendirane robe (merchandise). Brendovi svakako vide svoju korist u približavanju tehnološki pismenoj, mladoj, i finansijski dobrostojećoj publici. Za njih je cena ’ulaska u industriju’ još uvek znatno manja nego oglašavanje putem tradicionalnih kanala, i pokriva deo publike koja ionako ne prati te kanale“.

Srbija najperspektivnija u regionu

Finansijski uspon ovog dela gejming industrije potvrđuje i podatak da je u trenutku pisanja ovog teksta najplaćeniji sportista na planeti Tajler „Nindža“ Blevins, dvadesetosmogodišnji mladić iz Detroita koji je najpoznatiji gejmer na svetu. Blevins je svoju profesionalnu karijeru započeo 2009. godine, i od tada je promenio mnogo timova, a letos je potpisao ugovor sa Majkrosoftovom striming platformom Mikser, za šest godina angažmana vrednih neverovatnih 932 miliona dolara! Potpuno je jasno onda zašto se sve glasnije čuju predlozi da eSportske discipline budu uvrštene u zvanični program Olimpijskih igara.

„U narednim godinama očekujemo sve veće društveno prihvatanje e-sporta kao stvarne opcije za razvoj karijere. Moramo imati na umu da u esportu ne zarađuju samo igrači, već od njega profitiraju čitave organizacije, produkcijske kuće, mediji, treneri, komentatori, nutricionisti, vođe timova… Drugim rečima, cela ta jedna potporna infrastruktura koja odavno postoji u standardnim sportskim disciplinama. U međuvremenu, esport mora da se pravilno definiše i preboli određene dečje bolesti, kako bi najveće industrije počele da ga shvataju ozbiljno. Kada se to bude desilo već će biti prekasno za ulazak u formirano tržište, tako da je moja preporuka svakome ko želi da počne ovim da se bavi – da počne što pre“, savetuje direktor kompanije Good Game Global.

Prema njegovim rečima, rast tržišta desiće se i u regionu, sa Srbijom kao liderom. „I danas se u Srbiji organizuju najkonkretnija regionalna takmičenja, i stvara najveći broj talenata u esportu. S obzirom na veličinu njenog tržišta i industriju koja je tek u začecima, potencijal je enorman“, zaključuje Nikola Stolnik.

Marko Miladinović

Članak je prvobitno objavljen u oktobarskom broju #166 časopisa „Biznis & Finansije“

Pročitajte i ovo...