Home TekstoviNovi brojevi Biznis & finansije 180/181: Mala i srednja preduzeća u korona krizi – Ko preleti, pričaće

Biznis & finansije 180/181: Mala i srednja preduzeća u korona krizi – Ko preleti, pričaće

by bifadmin

Kada se govori o krajnjoj ceni korona krize po srpsku privredu, treba imati u vidu da skoro sve što je „domaćeg porekla“ počiva na malim firmama. Iako su godinama unazad bila manje produktivna, rentabilna i solventna u poređenju sa velikim kompanijama, mala i srednja preduzeća su prošle godine prednjačila u srpskom izvozu. Ove godine, od vodećih izvoznika postala su vodeće žrtve zdravstvene i ekonomske krize, sa predviđanjima da će sledeća godina za manje firme biti još teža. Ipak, domaće preduzetništvo i ne zna za normalna vremena, pa pored onih koji usred pandemije dobijaju velike poslove u Evropi, ima i preduzetnika koji su u krizi pronašli nova, rastuća tržišta. O domaćoj verziji nekada popularne serije „Opstanak“ govori i podatak da je Crna Trava, opustela zbog masovnog iseljavanja, odjednom postala srpska prestonica digitalnih nomada, koji tamo sele posao zbog manjih dažbina.

Periskop

8. NATO DO AZIJE: San za američke globalne kompanije
Američki predsjednici se mijenjaju ali američka politika, pogotovu spoljna, ne mijenja se previše, bez obzira ko trenutno boravi u Bijeloj kući. Novoizabrani predsjednik SAD, Joe Biden, vjerovatno će malo ublažiti retoriku, ali u praksi i on će nastojati prije svega da obuzda vojno, ekonomski i politički Kinu, koja je za SAD jedini realni takmac na globalnom nivou.

10. NOVI BERLINSKI AERODROM: Skadar na Bojani, u nemačkoj produkciji
Na njega se čekalo skoro tri decenije, planiran je gotovo 15 godina, radovi su kasnili devet godina, otvaranje se odlagalo šest puta. Prikrivalo se mnoštvo propusta tokom izgradnje, političari su prozivani zbog nesposobnosti i sumnjičeni za korupciju… Na kraju je koštao skoro četiri puta više od prvobitno projektovanog budžeta. Ne, ovo nije vest iz daleke budućnosti da je konačno izgrađen Beogradski metro, već komentari povodom otvaranja novog Berlinskog aerodroma.

14. VATROMET I KORONA: U susret novogodišnjoj tišini
Jedan manji grad u Kini vredi četiri milijarde dolara, jer proizvodi 60% ukupne količine vatrometa u toj zemlji. Uprkos trgovinskom ratu, pirotehničko tržište u SAD, teško milijardu dolara, kontroliše Kina, odnosno jedan kineski preduzetnik. Evropa je takođe zavisna od kineske pirotehnike, a prednjače Nemci i Holanđani. Ove godine, prodaja vatrometa je u drastičnom padu zbog pandemije. Širom Evrope se raspravlja o zabrani vatrometa i druge pirotehnike tokom novogodišnje noći, kako bi se sprečile povrede i dodatni pritisak na bolnice okupirane koronom.

Biznis

16. COFACE TOP 500 KOMPANIJA U CENTRALNO-ISTOČNOJ EVROPI (CIE): Zatišje pred još veće zatišje
U 2019. najveće kompanije iz regiona CIE zabeležile su rast prometa od 5,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, ali i pad profita za 34,6 procenta. Od srpskih preduzeća na ovoj listi najbolje je bilo plasirano JP EPS Beograd sa rastom profita od čak 130,5 odsto. Ipak, bliska prošlost u kojoj se smelo okupljati i pevati po kafanama naučila nas je da „jedna lasta ne čini proleće, a ni jesen jedan list uveli“. Prevedeno na ne tako poetski jezik brojki, to znači da je sa 10 kompanija na ovoj listi u 2018. godini, Srbija u 2019. spala na osam, jer su sa nje ispale Železara Smederevo i Telekom Srbija, koje nisu prešle prag od 509 miliona evra prometa.

20. KRIZA SAJAMSKE INDUSTRIJE U KORONA KRIZI: Nema više vremena da se kupuje vreme
Sajamska industrija u Srbiji, kao i u celom svetu, doživela je ogromne gubitke tokom pandemije, zbog otkazivanja već isplaniranih manifestacija. Beogradski sajam je upozorio nadležne da će zemlja ostati bez 14,4 milijardi dinara vrednosti prodatih roba i usluga, a hiljade zaposlenih u ovoj industriji bez posla. Novosadski sajam je preduzeo niz aktivnosti da ublaži posledice po poslovanje, uključujući i atraktivne onlajn sadržaje. Ali i oni tvrde da nema više vremena da se kupuje vreme za preživljavanje, te da će teško opstati na duži rok bez odgovarajućih mera države. Gubici će, ističu, oštetiti i državu, „jer na svaki dinar koji mi zaradimo, od sedam do 15 dinara ostaje lokalnoj samoupravi“.

22. PRELIVANJE KRIZE SA HOTELSKE NA DRUGE INDUSTRIJE: Da li će hoteli potopiti svoje dobavljače?
Šteta u turizmu i hotelijerstvu zbog posledica pandemije, ima i dodatne gubitke o kojima se u javnosti skoro i ne govori. Kriza u hotelskom poslovanju prelila se na ceo lanac dobavljača koji snabdevaju hotele različitom robom, pa se dešava da hotelske porudžbine ponekad budu manje od porodičnih nabavki za kuću. Pored pada prometa i prodaje, dobavljači sve teže naplaćuju svoja potraživanja, a što je firma manja, to je situacija nezavidnija.

Finansije

24. GOMILANJE TUŽBI ZBOG NAKNADA, ODNOSNO TROŠKOVA OBRADE KREDITA: Nepotreban trošak za celo društvo
Tužbe zbog naknada, odnosno troškova za obradu kredita su se do te mere nagomilale u poslednjih nekoliko godina u Srbiji, da to više nije samo problem korisnika tih kredita i banaka, već i sudova. Sudski sistem je toliko zagušen ovim tužbama, da se razmatraju i izmene Zakona o parničnom postupku. Kako je do ovoga došlo i koliko su ovakve tužbe pravno osnovane?

26. RAD OD KUĆE: Poreski tretman izdataka
U vremenu masovnog rada od kuće, među pitanjima koje poslodavci najčešće postavljaju su i ona da li se naknade troškova za rad od kuće smatraju zaradom, te koje naknade se obično refundiraju.

28. ODNOS AKCIONARSKIH DRUŠTAVA I INVESTITORA U KORONA KRIZI: Neizvesnost uticala na učestalije izveštavanje javnosti
Najnovije istraživanje među akcionarskim društvima čija ukupna vrednost prelazi tri biliona dolara pokazuje da je neizvesnost izazvana pandemijom uticala na češće izveštavanje investitorske javnosti. Investitori su posebno zainteresovani za društvenu i korporativnu odgovornost u poslovanju, a za razliku od ranije, društveno􀀐 socijalne teme dobijaju primat nad ekološkim. Evropske kompanije su u ovoj vrsti izveštavanja ažurnije od američkih.

Temat – Mala i srednja preduzeća u korona krizi: Ko preleti, pričaće

31. POSLOVANJE MSP U PROŠLOJ I OVOJ GODINI: Golijat i nevidljivi neprijatelj ugušili Davida
Mala, srednja i posebno mikro preduzeća u Srbiji bila su godinama manje produktivna, rentabilna i solventna od velikih kompanija i pre pandemije. Iako se čeka kraj godine kako bi se precizno utvrdili gubici privrede zbog korone, od početka je jasno da će male firme biti daleko veće žrtve od velikih. Koliko je zaista teška situacija u sektoru MSP pokazaće se već početkom naredne godine, kada stižu na plaćanje odložene obaveze.

34. VELIKE RAZLIKE NA LOKALU U TROŠKOVIMA POSLOVANJA: Počinje takmičenje „vezanih nogu“
Očekuje se da će naredne godine biti sve više „seljenja biznisa“ jer će se gradovi i opštine dovijati kako da nadomeste pad prihoda usled krize izazvane aktuelnom pandemijom i smanjene transfere iz republičkog budžeta.

36. PREDUZETNIČKI PODUHVAT KOJI ĆE TEK BITI AKTUELAN U SRBIJI: Mali magacini za veliku zaradu
Posao sa izdavanjem malih magacina nema velike troškove i premda su početna ulaganja velika, vrate se brže nego od iznajmljivanja stana. Ovo je i jedno od retkih tržišta u Srbiji koje raste tokom pandemije. Za razliku od EU, ovaj posao je kod nas još „u pelenama“, ali preduzetnici koji se njime bave prognoziraju da će postati „hit“ za tri do pet godina.

38. DUŠAN PEROVIĆ, TERMOVENT KOMERC: Preživeće ko je mislio i na crne dane
„Bojim se da će domaća mikro i mala preduzeća osetiti najteže posledice pandemije, jer su preduzetnici i najmanje firme često na kraju isplatnih redova, dok će se kompanije srednje veličine, ako već nisu ugovorile poslove ili izašle na strana tržišta, u najmanju ruku suočiti sa značajnim smanjenjem obima poslovanja. Nažalost, retko koja domaća firma je i inače pripremljena da se suoči sa krizom bilo kakve vrste, a kamoli sa nezapamćenom globalnom pandemijom“, upozorava u intervjuu za B&f Dušan Perović, predsednik kompanije Termovent Komerc, koja je radila na uspostavljanju najveće kovid-laboratorije u Evropi.

40. DOMAĆI 3D ŠTAMPAČ ZA IZGRADNJU KUĆA: Stan za dan
Ako nekome ovih dana budete pominjali izgradnju kuće od 100 kvadrata za 30 sati, po ceni od 195 evra po kvadratnom metru, verovatno će zakolutati očima i pitati vas da li su te kuće od čokolade, prozori od marmelade i da li tamo svako radi ono što hoće. Srećom za kompaniju Natura Eco, koja razvija mašinu za štampanje kuća, nisu svi „neverne Tome“. To pokazuje i njeno partnerstvo sa poznatim proizvođačem građevinskog materijala, kompanijom Lafarge BFC, na pripremi materijala za ovu mašinu, kao i unapred ugovoreni poslovi među kojima je i izgradnja 150 socijalnih kuća za Grad Čačak.

42. ALEKSANDAR POPOVIĆ, IT KONSULTANT I PREDUZETNIK U TURIZMU: Gde god sam bio, znao sam gde mi je kuća
Aleksandar Popović je napustio odličan posao u Njujorku i sada sa porodicom živi na relaciji Beograd – Donji Milanovac. On je IT stručnjak, koji u svojoj branši radi kao konsultant, i istovremeno je preduzetnik u turizmu. U blizini Donjeg Milanovca, na obali Dunava, stare kuće vraća u novi život, „kamen po kamen“, uveren da će u njima zaživeti mnogi turisti čim zamre virus. Na pitanje što mu je sve to trebalo, odgovara: „Gde god sam bio, znao sam gde mi je kuća“.

44. PREDUZEĆA U PORODIČNOM VLASNIŠTVU KOJA SU PREŽIVELA TREĆU GENERACIJU: Porodično poslovanje u eri razaranja porodice
Članice udruženja „The Henokiens“ su primer da sudbina porodičnih preduzeća ne mora da bude da prva generacija stvara, druga troši, a treća uništava stečeno, jer među njima ima i onih koja su počela da posluju pre više od 1.300 godina.

46. TABELE

Intervju

56. TRISTAN HORKS, FUTUROLOG: Virus nas je opomenuo šta je u životu najvažnije
Naše veoma užurbane živote iznenada je pauzirao korona virus, pružajući nam priliku da razmislimo o sebi i o društvu u kojem živimo. Tako smo shvatili da nam mnoge stvari koje smo do sada kupovali nisu bile potrebne, a da nam je potrebno nešto što se ne može kupiti – druženje sa ljudima, zajednički smeh, grljenje, kaže za BiF mladi austrijski futurolog Tristan Horks, čije predavanje je naša publika imala priliku da čuje na SMART CITY Festivalu 2020.

Skener

60. BALONI KAO POSAO: Samo za radoholičare
Na balone nisu „imuni“ ni deca ni odrasli, ni poslovni ljudi ni državnici, kupuju se za sve vrste slavlja i svečanosti, kao reklamni materijal… Iskustva preduzetnika koji se bave ovom delatnošću u Srbiji pokazuju da u zavisnosti od vrste posla početna ulaganja iznose od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada evra. Zajedničko im je da su uložili mnogo truda i rada, ali na žalost i to da ovaj posao nije „imun“ na koronu, pa su sa zamiranjem svečanosti i slavlja utihnuli i prihodi.

62. ZANATERIA, VIRTUELNA ROBNA KUĆA ZANATSKIH PROIZVODA: Mali proizvođači na velikom tržištu
Malim proizvođačima hrane, kozmetike i druge robe uglavnom se ne isplati saradnja sa velikim trgovinskim lancima, a neretko se pokaže i kao vrlo štetna po njih. Upravo zato oni neprestano iznalaze alternativne načine za plasman svoje robe, poput specijalizovanih radnji, društvenih mreža i onlajn trgovina. Uočivši ovaj trend, troje mladih ljudi osnovalo je „Zanateriju“ – virtuelnu robnu kuću koja prodaje isključivo zanatske proizvode. Za nepunih godinu dana rada, uspela je da okupi više od 400 malih proizvođača koji preko njenog sajta prodaju oko 3.500 artikala.

64. ZAOKRET U DEKRIMINALIZACIJI KANABISA: Legalizacija ili kapitulacija?
Uprkos žestokim raspravama da li je marihuana opasni opijat ili medicinsko sredstvo, čini se da je nakon odluke Ujedinjenih nacija da na preporuku Svetske zdravstvene organizacije skine kanabis sa liste najopasnijih droga, pitanje njegove dekriminalizacije samo pitanje vremena. Ali ne toliko iz zdravstvenih razloga, koliko zbog činjenice da je u borbi država sa drogom, pobedila – droga. Ili kako je nedavno izjavio jedan američki kongresmen: „U situaciji kada oni koji nisu zavisni od smrtonosnih narkotika zavise od tableta za smirenje, iscrpljivanje državnih resursa na proganjanje marihuane je postalo krajnje iracionalno“.

Nove tehnologije

66. PRIMENA VEŠTAČKE INTELIGENCIJE U ENERGETICI: Rani radovi
Vodeće kompanije u oblasti energetike već primenjuju veštačku inteligenciju u svom poslovanju. Ali to su pilot projekti, u kojima veliki entuzijazam i ulaganja neretko prati nedovoljno razumevanje kako funkcionišu ovi alati i kada je njihova primena opravdana. Informatički i energetski stručnjaci su saglasni da je šira upotreba veštačke inteligencije u energetici još daleko, pre svega zbog problema oko objedinjavanja podataka na nivou cele energetske mreže, od proizvodnje do potrošnje.

Nauka

68. NAUKA PROTIV NAUKE: Crn obraz zbog pranja ruku
Prvi čovek koji je otkrio da su pranje i dezinfekcija ruku neophodni kako bi se sprečile smrtonosne infekcije u bolnicama, platio je svoje otkriće – glavom. Kada su ga njegove kolege lekari i najuticajniji naučnici tog vremena ismejali i na kraju otpustili iz bolnice u kojoj je radio, završio je u psihijatrijskoj ustanovi. Tamo je i umro i to od infekcije koja se razvila nakon što su ga prebili bolnički čuvari.

Koktel

70. MUZEJ OTVOREN USRED PANDEMIJE: Maštom protiv korone
Dok se deo muzeja širom sveta trajno zatvara zbog posledica pandemije, u Čikagu je u novembru otvoren Muzej iluzija, a karte su odmah rasprodate već za prvu sedmicu po otvaranju. Posetioci uz mnogo zabave mogu da steknu saznanja iz različitih nauka, kaže Maja Ateljević Buđevac, koja je pokrenula ovaj muzej zajedno sa američkim partnerima. Uprkos koroni, najavljuje otvaranje još jednog ovakvog muzeja naredne godine u Filadelfiji.

72. BIBLIOTEKARI DETEKTIVI: Neuhvatljivi kradljivac retkih mapa
U Nemačkoj je konačno uhvaćen i osuđen Norbert Šild, koji ima 65 godina i „reputaciju“ čoveka koji je najmanje tri decenije krao po bibliotekama retke mape iz dragocenih starih knjiga. Procenjuje se da je na njihovoj preprodaji zarađivao i do 200.000 evra godišnje. Policija nikada nije uspela da dokaže njegovu krivicu, dok se bibliotekari nisu udružili i na kraju ga uhvatila na delu jedna – bibliotekarka.

74. PREVENTIVNI TEKST PROTIV NOVIH NAMETA: Ko se to tamo goji?
Prestanite da nervozu zbog korone lečite hvatanjem za frižider. Država bi takve navike mogla da iskoristi da u zaletu uvođenja novih poreza i taksi, uvede i namet za „mršavljanje“, pozivajući se na svetske standarde. Zato je ovo preventivni tekst, jer pokazuje da ovaj porez u državama koje su ga uvele nije dugoročno dao ni zdravstvene ni ekonomske efekte. Poreske rupe su pronašli čak i stanovnici Danske.

Komunikacije

76. HUMANITARNE LICITACIJE NA FEJSBUKU: Bolje lice Srbije
Ako ste neko ko i dalje veruje da u Srbiji ima mnogo ljudi koji su – i posle decenija tranzicije iz problema u problem – spremni da pomognu drugima, ipak vas može iznenaditi koliko je takvih u našoj zemlji. To je doživela i Branka Zarić, koja je osnovala fejsbuk grupu „Budi human – Humanitarne licitacije“, preko koje naši sugrađani prodaju polovne ili nove stvari, ali kupci ne uplaćuju novac njima, već humanitarnim fondacijama. Grupa je od maja ove godine narasla na 269.000 članova, a kupci su spremni da radi humanog cilja pazare i robu koja im nije potrebna, za veći iznos od njene tržišne cene. O tome svedoči i primer jedne paštete, pomoću koje je prikupljeno 5.000 evra za lečenje dece.

Reprint

78. ZLOSTAVLJANJE MLADIH FIRMI: Spolja kalaj, unutra belaj
Pritisak na mlade firme da se što pre „organizaciono opismene“ je zlostavljanje početničkih kompanija, koje u ranoj fazi nema nikakve efekte, ali zato kasnije može imati velike posledice. Prerano uvođenje procedura i administriranja stvara otpor u mladim kompanijama, koji će se zadržati i kasnije, kada im zaista budu potrebna pravila da bi krenule od preduzetništva ka profesionalnom menadžmentu.

Vremeplov

80. PREDUZETNIK MEGALOMAN: Propala fabrika nobelovaca
Dečak koji se noseći štapove za golf najbogatijim industrijalcima zarazio opsesijom veličine i bogatstva, te uverenjem da se svet deli na izuzetne pojedince i mediokritete, morao je kasnije sebi da prizna da sam nije natprosečno talentovan. Ipak, uspeo je da napravi otkriće u optici koje mu je omogućilo da postane milioner. Potom je krenuo u božansku misiju da izgradi bolji svet. Prvo se zanosio idejom o osnivanju sopstvene države, zaštićene od „idiota“, a potom je u Kaliforniji otvorio „Banku sperme nobelovaca“ za proizvodnju budućih genija.

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar