Home VestiEkonomija Banke i menjačnice u Srbiji i dalje otkupljuju marke, ali da li će tako biti i sa kunama?

Banke i menjačnice u Srbiji i dalje otkupljuju marke, ali da li će tako biti i sa kunama?

by bifadmin

Procenjuje se da u slamaricama i kasicama prasicama u Evropi građani još čuvaju više od 12 milijardi evra u nemačkim markama.

U Narodnoj banci Srbije kažu ne poseduju informacije o količini nemačkih maraka koje se nalaze u našoj zemlji, prvenstveno zbog toga što su te novčanice postale vanopticajne 2002. godine, ali da ih pojedine banke i menjačnice i dalje otkupljuju.

U NBS za Euronews Srbija kažu da su ovlašćeni menjači od početka ove godine, zaključno sa 22. decembrom otkupili od fizičkih lica 38.900 nemačkih maraka, dok su banke od građana otkupile 118.300 nemačkih maraka.

Iako duže od 20 godina nisu više zakonito sredstvo plaćanja, one se i dalje mogu naći u posedu građana koja ih iz nekog razloga još nisu zamenili za evre ili prodali za dinare.

Nemaju obavezu, ali, ako imaju poslovni interes

Oni objašnjavaju da ovlašćeni menjači nemaju obavezu, ali, ako imaju poslovni interes, mogu da otkupljuju novčanice nemačkih maraka, kao i drugog vanopticajnog stranog novca, uz naknadu čiju visinu samostalno određuju.

„Kada je reč o menjačkim poslovima banaka, radi veće transparentnosti ovih poslova, NBS svakog radnog dana objavljuje na svom veb sajtu ‘Pregled podataka o minimalnom iznosu dinara koji banke plaćaju pri otkupu efektive, odnosno maksimalnom iznosu dinara koji banke naplaćuju pri prodaji efektive’. U njemu su dostupni podaci o bankama koje tog dana kupuju od fizičkih lica nemačke marke za dinare i podaci o minimalnim iznosima dinara koje banke plaćaju pri otkupu“, kažu u NBS.

Oni navode da dve banke u Srbiji otkupljuju od građana nemačke marke i da za nju NLB Komercijalna nudi 57,6171 dinara, dom Raiffeisen banka daje 53,9935 dinara za jednu nemačku marku.

Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Zoran Grubišić kaže za Euronews Srbija da su razne situacije u kojima ljudi pronađu novac koji se decenijama ne koristi, ali da se najčešće dešava da nalazači budu naslednici preminule osobe.

„Ljudi su na raznim mestima čuvali novac i onda se, kada čovek umre, dešava da rođaci pronađu te stare novčanice u ormaru ili negde u fiokama, u zaturenoj fascilki ili među starim knjigama. Deo novca koji nije razmenjen za evre sigurno čuvaju i numizmatičari“, kaže profesor Grubišić.

Ekonomista Ljubomir Madžar kaže za Euronews Srbija da je za svaku pohvalu politika Nemačke banke da i dalje želi da otkupljuje marke od građana i napominje da je to „pošten pristup“.

„To je i deo odgovora zašto je Nemačka bogata i uspešna zemlja, jer su zakoni dobri i primenjuju se. Veliki broj Evropljana je imao marke, jer se u mnogim zemljama odomaćila kao najvažnija strana valuta. Mnogi su je čuvali za specijalne potrebe, crne dane i za budućnost, a to što se i dalje pronalazi je neretko i posledica inertnosti i nepotpune obaveštenosti građana“, smatra Madžar.

Kraj hrvatske kune od 1. januara

S obzirom da Hrvatska prelazi na evro, od 1. januara i kuna neće više biti na kursnoj listi u Srbiji. Kako za Euronews Srbija kažu u NBS, građani će hrvatsku kunu za dinare u menjačnicama i bankama u našoj zemlji moći da zamene do kraja 2022. godine, nakon čega će zamena biti moguća isključivo kod određenih institucija u Hrvatskoj.

„U skladu sa Odlukom o izmenama i dopunama Odluke o vrstama deviza i efektivnog stranog novca koje se kupuju i prodaju na deviznom tržištu koju je Izvršni odbor Narodne banke Srbije doneo na sednici u oktobru, od 1. januara 2023. godine hrvatska kuna se briše sa liste valuta kojima se trguje na domaćem deviznom tržištu. Kurs dinara prema hrvatskoj kuni biće isključen sa kursne liste NBS za zvanični srednji kurs dinara i kursne liste za devize“, navode u centralnoj banci za Euronews Srbija.

Prema podacima koje su Narodnoj banci Srbije dostavili banke i ovlašćeni menjači, od 1. januara do 22. decembra 2022. godine, kod ovlašćenih menjača promet u hrvatskim kunama je iznosio 216,14 miliona (otkup 107,97 miliona hrvatskih kuna za dinare i prodaja 108,17 hrvatskih kuna za dinare), dok je kod banaka promet u hrvatskim kunama iznosio 346.500 (otkup od fizičkih lica 336.500 hrvatskih kuna za dinare i prodaja fizičkim licima 10.000 hrvatskih kuna za dinare).

Izvor: Euronews Srbija

Foto: Pixabay

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar