Home VestiEkonomija Zašto “stari” godišnji odmor ne može da se prenese u drugu polovinu godine?

Zašto “stari” godišnji odmor ne može da se prenese u drugu polovinu godine?

by bifadmin

Radnicima u Srbiji trebalo bi omogućiti fleksibilniji način korišćenja godišnjeg odmora, stoji u jednoj od preporuka NALED-ove Sive knjige 15. Ovo je moguće postići ukidanjem obaveze da prvi deo odmora moraju da iskoriste u trajanju od najmanje dve nedelje bez prekida.

Aktuelni Zakon o radu omogućava radnicima da godišnji odmor koriste jednokratno ili u više delova, s tim što bi prvi deo mora da traje kontinuirano 10 radnih dana i da bude „potrošen“ u istoj kalendarskoj godini za koju je stečeno pravo na odmor dok se ostatak može preneti i iskoristiti do 30.06. naredne godine.

Kako se odmori koriste, a kako bi trebalo da se koriste?

“Dosadašnja praksa je pokazala da veliki broj zaposlenih ne koristi prvi deo godišnjeg odmora u trajanju od dve nedelje, nego u zavisnosti od njihovih potreba i potrebe posla to bude i kraće od obaveznih 10 dana, najčešće pet dana, ali i manje. Zaposleni često žele drugačiji raspored odmora, a zbog postojećeg zakonskog okvira, poslodavci nisu u mogućnosti da im izađu u susret. To je nešto što i inspekcija zamera poslodavcima prilikom inspekcijskog nadzora”, kaže šef Jedinice za odnose sa javnošću u NALED-u Ivan Radak.

Prema njegovim rečima, namera zakonodavca prilikom uvođenja ove odredbe bila je da se radniku omogući duži odmor u kontinuitetu, ali baš zbog različitih potreba radnika i različite vrste posla trebalo bi im obezbediti veću mogućnost izbora.

“Naša preporuka je da se prvi deo odmora iskoristi u trajanju od dve nedelje, ali da to ne mora da bude u kontinuitetu. Istovremeno, postoji neopravdano ograničenje utvrđivanjem roka do kada taj prvi deo mora da se iskoristi, a to je kraj kalendarske godine. Naime, celokupan godišnji odmor za prethodnu godinu je moguće iskoristiti do 30. juna naredne. Neretko se taj rok nezvanično prekorači”, dodaje Radak.

Ostale preporuke NALED-a

Siva knjiga 15, osim ove, donosi niz unapređenih i novih preporuka za poboljšanje položaja radnika u Srbiji. Među 15 preporuka koje su izdvojene kao prioritetne našli su se i predlozi da se dokumentacija iz radno-pravnih odnosa može digitalizovati tako da osim rešenja za godišnji odmor i platnog lista, zaposleni ubuduće u elektronskoj formi mogu da dobiju i rešenje o porodiljskom odsustvu, plaćenom ili neplaćenom odsustvu, pravilnik o sistematizaciji i druge dokumente.

Takođe, među prioritetnim preporukama je i dugogodišnja inicijativa da se nakon uspešne primene elektronske procedure za prijavu sezonskih radnika u poljoprivredi, ona proširi na druge sektore u kojima je prisutan visok nivo rada na crno na privremenim, povremenim i sezonskim poslovima, kao što su građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, poslovi pomoći u kući.

Među inicijativama za unapređenje položaja i standarda radnika, kao i njihovo administrativno rasterećenje je i preporuka za smanjenje fiskalnog opterećenja najnižih zarada, koje su u Srbiji visoko oporezovane u odnosu na druge zemlje i to poresko opterećenje doprinosi većem nivou rada na crno.

Predloženo je i ukidanje obaveze dokazivanja troškova prevoza, procedure koja je jednako opteretila i radnike i poslodavce, a smanjenju potrebe da radnici prikupljaju i donose dokumentaciju doprinela bi i realizacija preporuke za uvođenje sistema eBolovanja. U resoru rada, Siva knjiga 15 preporučuje i uređenje rada van prostorija poslodavca, uređenje instituta probnog rada i dr.

Izvor: Biznis u regionu

Foto: Christin Hume, Unsplash

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar