<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Wed, 30 Sep 2026 13:31:13 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.9</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>PepsiCo i KFC predstavili KFC x Doritos Loaded u Srbiji</title>
		<link>https://bif.rs/2026/09/pepsico-i-kfc-predstavili-kfc-x-doritos-loaded-u-srbiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Sep 2026 11:23:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=122841</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kompanije PepsiCo i KFC su početkom septembra predstavile novi proizvod KFC x Doritos Loaded u Srbiji, inspirisan street food gastronomijom, koji je od avgusta lansiran na 27 evropskih tržišta. KFC&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/pepsico-i-kfc-predstavili-kfc-x-doritos-loaded-u-srbiji/">PepsiCo i KFC predstavili KFC x Doritos Loaded u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Kompanije PepsiCo i KFC su početkom septembra predstavile novi proizvod KFC x Doritos Loaded u Srbiji, inspirisan street food gastronomijom, koji je od avgusta lansiran na 27 evropskih tržišta.</strong></p>
<p>KFC x Doritos Loaded objedinjuje dva kultna brenda, kombinujući sveže pripremljene KFC Stripse od 100% pilećeg belog mesa sa izraženom hrskavošću Doritos kukuruznog tortilja čipsa, uz dodatke poput avokada, jalapeño papričica i soseva inspirisanih meksičkim ukusima.</p>
<p>Proizvod je zamišljen kao kompletan obrok, priprema se svež po porudžbini i služi u posebno dizajniranoj Doritos kesici koja se horizontalno otvara i pretvara u praktičnu posudu za serviranje. Ovakav format osigurava da proizvod zadrži optimalnu temperaturu i teksturu, bilo da se jede u restoranu ili u pokretu.</p>
<h2>Novo poglavlje u partnerstvu kompanija PepsiCo i KFC</h2>
<p>Lansiranje predstavlja značajnu prekretnicu u strateškoj Away From Home saradnji kompanija PepsiCo i KFC, spajajući dva globalno prepoznatljiva brenda u kreiranju novog i drugačijeg načina uživanja u obroku.</p>
<p>Razvijen sa podjednakim fokusom na potrebe potrošača i zaposlenih u restoranu, ovaj koncept kombinuje intenzivne ukuse i kvalitetne sastojke sa pojednostavljenim procesom pripreme. Na taj način omogućava brzo i dosledno korisničko iskustvo  na svim tržištima na kojima se proizvod lansira.</p>
<p>„Kroz KFC x Doritos Loaded, povezujemo dva kultna brenda kako bismo kreirali hrabro, ukusima bogato iskustvo inspirisano street food gastronomijom“, izjavio je Luiz Perl, direktor marketinga, KFC Europe. „Kombinacija naših sveže pripremljenih Crispy Tendersa, prepoznatljive hrskavosti Doritosa i svežih dodataka donosi jedinstveno iskustvo konzumacije koje izraz “Prste da poližeš” podiže na potpuno novi nivo.“</p>
<p>„Ovo lansiranje je odličan primer kako PepsiCo nastavlja da širi ulogu svojih brendova i izvan tradicionalnih prilika za grickanje.,&#8220; istakla je Ivana Obućina, marketing menadžerka za Zapadni Balkan, PepsiCo. “U saradnji sa KFC-om razvili smo novu ponudu koja spaja prepoznatljivost i privlačnost dva snažna brenda sa novim načinom uživanja u obroku. Drago nam je što ovu inovaciju sada donosimo i potrošačima u Srbiji i što zajedno sa KFC-om kreiramo savremena i relevantna potrošačka iskustva.“</p>
<h2>Kreirano za savremene prilike za obrok</h2>
<p>KFC x Doritos Loaded kreiran je kao odgovor na rastuću potražnju za ukusnim, praktičnim i obrocima koji se mogu deliti sa drugima, koji odgovaraju različitim prilikama za konzumaciju.. Ovo jelo može da se konzumira kao samostalno ili da se deli sa prijateljima, što ga čini pogodnim za druženja i i zajedničke obroke.</p>
<p>Lansiranje potvrđuje fokus oba brenda na kreiranje nezaboravnih iskustava koja objedinjuju odličan ukus, praktičnost i inovaciju.</p>
<h2> Dostupnost</h2>
<p>KFC x Doritos Loaded biće dostupan kao deo ograničene ponude, počev od 1. septembra pa sve do 27. oktobra (ili do isteka zaliha), u KFC restoranima širom Srbije, kao i putem zvanične KFC aplikacije.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/pepsico-i-kfc-predstavili-kfc-x-doritos-loaded-u-srbiji/">PepsiCo i KFC predstavili KFC x Doritos Loaded u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Prvi oktobar je dan kada kafa vredi više</title>
		<link>https://bif.rs/2026/09/prvi-oktobar-je-dan-kada-kafa-vredi-vise/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Sep 2026 11:04:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=122837</guid>

					<description><![CDATA[<p>Prvog oktobra, na Međunarodni dan kafe, pozivamo vas da svratite na bilo koju od 64 OMV benzinske stanice širom Srbije i uživate u VIVA Single Origin kafi. Na ovaj dan&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/prvi-oktobar-je-dan-kada-kafa-vredi-vise/">Prvi oktobar je dan kada kafa vredi više</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Prvog oktobra, na Međunarodni dan kafe, pozivamo vas da svratite na bilo koju od 64 OMV benzinske stanice širom Srbije i uživate u VIVA Single Origin kafi. Na ovaj dan zajedno činimo dobro! Jer 1. oktobar je dan kada kafa vredi više.</strong></p>
<p>OMV Srbija već tradicionalno obeležava Međunarodni dan kafe na poseban način: celokupan prihod od prodaje VIVA kafe biće doniran NURDOR-u i Fondaciji NORBS+, organizacijama koje se svakodnevno bore za bolji život dece obolele od raka i osoba sa retkim bolestima.</p>
<p>Zahvaljujući velikoj posvećenosti zaposlenih i podršci potrošača, koja raste iz godine u godinu, ova akcija je postala lep običaj koji nas sve ujedini u dobroj nameri da pomognemo. Mnogi svraćaju na OMV baš 1. oktobra da uz kafu učine nešto dobro – a i vi možete biti deo te priče! Jer zajedno možemo više.</p>
<p>Zato vas srdačno pozivamo da pronađete najbližu OMV stanicu, naručite svoju VIVA kafu i budete deo ove akcije. Jer svaka šoljica kafe tog dana znači mnogo onima kojima su pomoć, podrška uvek potrebni. Da im bar na neko vreme damo dodatnu snagu, nadu i osmeh.</p>
<p>Hvala.</p>
<p>P.S. Prvog oktobra podelite svoju VIVA kafu na mrežama, kako bismo putem naše stranice @omv_serbia zajedno sa vama pozvali još humanih ljubitelja kafe</p>
<p><em> </em></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/prvi-oktobar-je-dan-kada-kafa-vredi-vise/">Prvi oktobar je dan kada kafa vredi više</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Preduzetništvo i majčinstvo u Srbiji: Kada trudnoća postane poslovni rizik</title>
		<link>https://bif.rs/2026/09/preduzetnistvo-i-majcinstvo-u-srbiji-kada-trudnoca-postane-poslovni-rizik/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Sep 2026 11:00:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[B&F Plus]]></category>
		<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=122833</guid>

					<description><![CDATA[<p>Iako je poslednjih godina položaj žena koje rade za sebe delimično unapređen, mnoge preduzetnice i dalje se suočavaju sa izborom koji nijedna žena ne bi trebalo da pravi &#8211; između&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/preduzetnistvo-i-majcinstvo-u-srbiji-kada-trudnoca-postane-poslovni-rizik/">Preduzetništvo i majčinstvo u Srbiji: Kada trudnoća postane poslovni rizik</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Iako je poslednjih godina položaj žena koje rade za sebe delimično unapređen, mnoge preduzetnice i dalje se suočavaju sa izborom koji nijedna žena ne bi trebalo da pravi &#8211; između majčinstva i opstanka posla koji su same izgradile.</strong></p>
<p>Žene su vlasnice 32% preduzeća u Srbiji, uglavnom preduzetničkih radnji i mikro privrednih društava. Prema poslednjim podacima UN, 43,8% preduzetnica mlađe je od 45 godina, odnosno nalazi se u reproduktivnom dobu.</p>
<p>Odluka o majčinstvu za njih nije samo lična, već i poslovna računica. Osim usklađivanja poslovnih obaveza i porodice, one moraju da razmišljaju i o tome ko će voditi radnju ili firmu dok ih nema, od čega će živeti tokom odsustva i da li će posao koji su godinama gradile uopšte opstati.</p>
<h2>Kako zakon tretira preduzetnice?</h2>
<p>Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom menjao se više puta tokom poslednje decenije, delom i zbog toga da bi se unapredio položaj preduzetnica koje žele da postanu majke.</p>
<p>Izmenama iz 2018. godine, preduzetnice su prvi put jasno prepoznate u sistemu finansijske podrške porodicama sa decom, ali kroz posebnu kategoriju naknada koja se razlikuje od prava zaposlenih žena. Reformama iz 2021. godine, preduzetnicama je povećan maksimalni mesečni iznos osnovice za obračun naknade sa tri na pet prosečnih zarada u Srbiji.</p>
<p>Prvi veći pomaci na ovom polju dogodili su se 2023. godine, kada su preduzetnice dobile neka prava koja su zaposlene žene već imale, poput prava na dve godine odsustva za treće i svako naredno dete, kao i mogućnosti da otac zaposlen kod poslodavca koristi odsustvo radi nege deteta kada je majka preduzetnica.</p>
<h2>Šta sve ovo znači u praksi?</h2>
<p>Zaposlene žene tokom trudnoće i nakon porođaja imaju zakonom garantovano pravo na odsustvo, naknadu za trudničko odsustvo obračunato na osnovu prosečne zarade za prethodnih 12 meseci a za porodiljsko za 18 meseci, i povratak na posao.</p>
<p>Međutim, preduzetnicama je malo toga garantovano, posebno samostalnim vlasnicama radnji ili paušalkama čiji prihod direktno zavisi od ličnog angažovanja. Važan faktor je i veličina njihovog posla, jer kada preduzetnica ima zaposlene deo obaveza može da delegira, dok paušalna preduzetnica ili vlasnica male radnje često nema kome da prepusti svakodnevni posao.</p>
<p>Budući da veliki broj preduzetnica vodi poslove koji gotovo u potpunosti zavise od njihovog ličnog angažovanja, njihov položaj je znatno nepovoljniji u odnosu na zaposlene žene. Naime, prema važećim propisima, preduzetnica koja želi punu naknadu tokom trudničkog i porodiljskog odsustva trebalo bi da obustavi poslovanje. Ako to ne učini, naknada joj se umanjuje za 50%.</p>
<p>Dakle, pred njom su dve opcije: da dobija punu naknadu ali da njen posao miruje, ili da ostavi radnju aktivnom, pronađe nekoga ko će voditi posao i da ona sama prima znatno manji prihod.</p>
<p>Zato se preduzetnice snalaze kako znaju i umeju. Neke nastavljaju da rade tokom trudnoće i nakon porođaja, čak i kada im je preporučeno mirovanje. Druge angažuju osobu koja može da ih zameni, što im predstavlja dodatni trošak. Ima i onih koje prekidaju delatnost ili privremeno zatvaraju radnje, iako to može da dovede do prekida u plaćanju doprinosa, gubitka kontinuiteta u poslovanju i egzistencijalnih rizika za firmu.</p>
<h2>Žensko preduzetništvo kao deo šireg problema</h2>
<p>Zbog navedenih teškoća, udruženja preduzetnica, organizacije civilnog društva i poslovne zajednice već godinama ukazuju na potrebu za unapređenjem položaja žena koje rade za sebe.</p>
<p>Jedna od tih organizacija je i Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED). Sofija Popara Parmaković, predstavnica Pausal.rs, platforme za podršku paušalnim preduzetnicima, i potpredsednica Saveta za male biznise NALED-a za tradicionalno preduzetništvo, ocenjuje za B&amp;F da položaj preduzetnica koje žele da postanu majke samo oslikava širi problem sa kojim se žene suočavaju u poslovnom svetu.</p>
<p>„Mislim da je gotovo nemoguće biti žena koja gradi posao u Srbiji a da vas rodna diskriminacija bar u nekom trenutku ne dotakne. Mogla bih sada da nabrajam različite primere, ali problem je upravo u tome što to nije jedan primer već nešto što se pojavljuje redovno, u različitim situacijama“, komentariše Popara Parmaković.</p>
<p>Nekada su to naizgled sitne neprijatnosti &#8211; način oslovljavanja žene na razgovoru za posao ili pretpostavka da umesto nje poslovne odluke donosi muškarac. Diskriminacija može biti i ozbiljnija, poput situacija u kojima se ženama manje veruje u pregovorima oko ulaganja i sklapanja strateških partnerstava.</p>
<h2>Šta znači dovoljno dobro?</h2>
<p>Naša sagovornica, međutim, smatra da da su sve te teme manje važne u odnosu na pitanje šta se dešava kada preduzetnica odluči da postane majka. „Paradoks je da se godinama u javnosti forsira priča o podsticanju preduzetništva i nataliteta, a u realnosti žena koja vodi svoj posao mora da bira između firme koju je gradila godinama i punog prava na trudničko i porodiljsko odsustvo“, ističe Popara Parmaković.</p>
<p>Takav izbor posebno je težak za vlasnice mikro preduzeća, koje su često i jedine zaposlene u svojim firmama. A prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), oko 99% ženskih preduzeća su mikro preduzeća.</p>
<p>„Dodatni problem je što za razliku od zaposlenih žena, preduzetnicama nije garantovana ni minimalna naknada tokom perioda porodiljskog odsustva i nege deteta, pa neke od njih primaju svega nekoliko hiljada dinara mesečno. Zato stalno ističem da mi ne tražimo privilegije, već osnovna prava“, podvlači naša sagovornica.</p>
<p>Ona priznaje da je regulativa donekle napredovala, ali smatra da nije otklonila glavne probleme sa kojima se preduzetnice suočavaju i pojašnjava: „Kod osnovnih prava ne bi trebalo da postoji princip ’dovoljno dobro’. Ili su žene ravnopravne ili nisu. Sve dok postoji makar jedna odredba zbog koje preduzetnica mora da bira između svog posla i porodice, ne možemo govoriti da je problem suštinski rešen“.</p>
<h2>Prisilni izbor</h2>
<p>Zakonske odredbe daju samo deo slike. Drugi deo čine iskustva preduzetnica koje se svakodnevno suočavaju sa posledicama tih propisa.</p>
<p>Naime, kada se odluče na zasnivanje porodice, preduzetnice vrše procenu šta će se dogoditi sa firmom ukoliko moraju da odsustvuju, ko će za to vreme voditi posao i da li će moći da zadrže klijente. Potom, po ostanku u drugom stanju, mnoge od njih rade i pre i posle porođaja.</p>
<p>Za razliku od zaposlenih žena, koje u ovim situacijama uglavnom imaju podršku poslodavca i kadrovske službe, preduzetnice često same prolaze kroz sve procedure, uključujući i podnošenje papira za prekid obavljanja delatnosti. Iako su mnoge javne usluge danas dostupne elektronski, procedure kroz koje one prolaze često se završavaju lično, pa su prinuđene da obilaze šaltere „sa stomakom do zuba“.</p>
<p>No, najveći izazov za mnoge preduzetnice nije sama trudnoća, već pitanje kako da održe svoje poslovanje i prihode tokom odsustva. Neke se zato vraćaju poslu ranije nego što su planirale, ne zato što to žele, već zato što nemaju drugi izbor, tvrdi Popara Parmaković.</p>
<p>Uprkos svim ovim naporima, neretko im se dešava da ne mogu da održe isti nivo poslovanja. Fizički i psihički zamor i poslovni izazovi počinju da se prepliću, zbog čega trpi posao, a samim tim i prihodi majke.</p>
<h2>Rešenja ne traže čarobni štapić</h2>
<p>Iako trenutna situacija deluje gotovo distopijski, prema rečima naše sagovornice za ozbiljnije pomake nisu potrebna čudotvorna rešenja. Prvi korak bi trebalo da bude izjednačavanje osnovne zaštite preduzetnica sa zaštitom koju imaju zaposlene žene. Tek kada budu obezbeđena ta osnovna prava, može se razgovarati o dodatnoj sistemskoj podršci.</p>
<p>Savet za male biznise NALED-a već je definisao niz preporuka, od boljeg pristupa finansiranju i programa podrške za preduzetnice, preko mentorstva i jačanja finansijske pismenosti, do poreskih olakšica i mera koje bi ženama pojednostavile povratak poslu nakon porodiljskog odsustva.</p>
<p>Cilj nije da država vodi nečiji posao, već da stvori uslove u kojima majčinstvo neće predstavljati dodatni rizik za opstanak preduzeća, poručuje Sofija Popara Parmaković.</p>
<p><strong>Marija Dukić</strong></p>
<p><strong><a href="https://bif.rs/2026/09/bf-249-stvarna-cena-prvog-kvadrata-najskuplje-je-ono-sto-se-ne-vidi-odmah/">Biznis i finansije 249, septembar 2026.</a></strong></p>
<p><em>Foto: Privatna arhiva</em></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/preduzetnistvo-i-majcinstvo-u-srbiji-kada-trudnoca-postane-poslovni-rizik/">Preduzetništvo i majčinstvo u Srbiji: Kada trudnoća postane poslovni rizik</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poverenje potrošača slabi i u Evropi i SAD</title>
		<link>https://bif.rs/2026/09/poverenje-potrosaca-slabi-i-u-evropi-i-sad/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Sep 2026 10:00:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=122831</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ekonomsko raspoloženje u Evropskoj uniji i evrozoni blago je pogoršano u septembru, pre svega zbog pada poverenja potrošača, pokazuju podaci Evropske komisije. Kako prenosi turska agencija Anadolija, indikator ekonomskog raspoloženja&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/poverenje-potrosaca-slabi-i-u-evropi-i-sad/">Poverenje potrošača slabi i u Evropi i SAD</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Ekonomsko raspoloženje u Evropskoj uniji i evrozoni blago je pogoršano u septembru, pre svega zbog pada poverenja potrošača, pokazuju podaci Evropske komisije.</strong></p>
<p>Kako prenosi turska agencija Anadolija, indikator ekonomskog raspoloženja u EU pao je za 0,4 poena, na 97,9, dok je u evrozoni smanjen za 0,5 poena, takođe na 97,9. Istovremeno, indikator očekivanja zaposlenosti u EU pao je za 0,6 poena, na 98,3, a u evrozoni za 1,3 poena, na 97,5.</p>
<p>Posebno zabrinjava poverenje potrošača, koje je u EU smanjeno za 0,8 poena. Pad je zabeležen uprkos većem optimizmu poslovnih ljudi u industriji i građevinarstvu, imajući u vidu da je industrijsko poverenje poraslo za jedan poen.</p>
<p>Među najvećim evropskim ekonomijama, ekonomsko raspoloženje najviše je pogoršano u Francuskoj, za 1,7 poena, i Italiji, za 0,8 poena. U Španiji je, međutim, poraslo za 3,4 poena.</p>
<p>Istovremeno, očekuje se da će rasti cene. Kompanije iz građevinskog i industrijskog sektora značajno su povećale očekivanja prodajnih cena, dok su se potrošači izjasnili da u narednih godinu dana očekuju inflaciju veću za 1,8 poena. Indikator ekonomske neizvesnosti porastao je za 1,2 poena, na 18,4, čime je prekinut četvoromesečni trend pada.</p>
<h2>Amerika u još većem problemu</h2>
<p>Sličan, ali znatno izraženiji trend beleži se i u Sjedinjenim Američkim Državama. Poverenje potrošača palo je u septembru na najniži nivo od 2014. godine, prema podacima Conference Board-a.</p>
<p>Potrošači su kao glavni razlog za pogoršanje raspoloženja naveli rast troškova robe i usluga, a posebno goriva. Prosečna cena galona benzina u SAD porasla je za 37 centi tokom prethodnog meseca, na 4,45 dolara, prema podacima Američkog automobilskog udruženja (AAA).</p>
<p>„Indeks poverenja potrošača primetno se pogoršao u septembru, nakon što je oslabio i tokom prethodna dva meseca“, rekla je Dana M. Peterson, glavna ekonomistkinja Conference Board-a.</p>
<p>Prema njenim rečima, cene nafte i gasa dostigle su nove maksimume, što se odrazilo na troškove goriva, dok su komentari potrošača o ratu i sukobima bili ređi nego prethodnog meseca, ali su i dalje bili učestali.</p>
<p>Podaci o poverenju potrošača u SAD objavljeni su dan pre ključnog izveštaja o inflaciji koji Federalne rezerve koriste pri proceni stanja cena. Istovremeno, odluka američke centralne banke o kamatnim stopama krajem oktobra biće doneta u trenutku kada potrošačko raspoloženje slabi.</p>
<p>Iako su kretanja u Evropi i SAD različitog intenziteta, zajednički signal je veći oprez potrošača, uz istovremeni pritisak viših cena i neizvesnosti.</p>
<p><em>Foto: bernswaelz, Pixabay</em></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/poverenje-potrosaca-slabi-i-u-evropi-i-sad/">Poverenje potrošača slabi i u Evropi i SAD</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Prevaranti u ime EPS-a pokušavaju da dođu do podataka građana</title>
		<link>https://bif.rs/2026/09/lazni-mejlovi-u-ime-eps-a-pokusavaju-da-izvuku-podatke-gradjana/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Sep 2026 09:00:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IT i nauka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=122828</guid>

					<description><![CDATA[<p>Internet prevaranti šalju građanima lažne mejlove koji izgledaju kao obaveštenja „Elektroprivrede Srbije“ o računima za struju, preko kojih pokušavaju da dođu do ličnih, pristupnih i podataka za plaćanje. Kako prenose&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/lazni-mejlovi-u-ime-eps-a-pokusavaju-da-izvuku-podatke-gradjana/">Prevaranti u ime EPS-a pokušavaju da dođu do podataka građana</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Internet prevaranti šalju građanima lažne mejlove koji izgledaju kao obaveštenja „Elektroprivrede Srbije“ o računima za struju, preko kojih pokušavaju da dođu do ličnih, pristupnih i podataka za plaćanje.</strong></p>
<p>Kako prenose domaće agencije, u pomenutim mejlovima se nalaze linkovi koji vode na lažne internet stranice, gde se od korisnika traži da unesu osetljive podatke. Reč je o takozvanoj fišing kampanji, u kojoj prevaranti koriste ime i vizuelni identitet EPS-a kako bi stvorili utisak da je poruka autentična.</p>
<p>Iz EPS-a upozoravaju da nisu menjali način niti sadržaj slanja elektronskih poruka korisnicima i posebno ističu da nikada ne šalju obaveštenja sa linkovima za plaćanje.</p>
<p>Zbog toga građani ne bi trebalo da otvaraju sumnjive poruke niti da preko linkova u njima unose podatke za prijavljivanje, brojeve platnih kartica, šifre ili druge lične podatke.</p>
<p>EPS je o lažnim mejlovima obavestio Nacionalni CERT i Ministarstvo unutrašnjih poslova, Odeljenje za visokotehnološki kriminal.</p>
<p>Račune i informacije o plaćanju treba proveravati direktno preko zvaničnih kanala EPS-a, a ne putem linkova iz elektronskih poruka.</p>
<p><em>Foto: Sammy-Sander, Pixabay</em></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/lazni-mejlovi-u-ime-eps-a-pokusavaju-da-izvuku-podatke-gradjana/">Prevaranti u ime EPS-a pokušavaju da dođu do podataka građana</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>LIDL LANSIRA NOVI BREND ZA KUĆNE LJUBIMCE &#8211; MAX &#038; MILA’S WORLD</title>
		<link>https://bif.rs/2026/09/lidl-lansira-novi-brend-za-kucne-ljubimce-max-mila-s-world/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Sep 2026 08:18:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=122825</guid>

					<description><![CDATA[<p>Lidl predstavlja novi asortiman proizvoda za pse i mačke pod brendom Max &#38; Mila’s World i objedinjuje tri jasno definisana nivoa kvaliteta. Ovim lansiranjem, trgovinski lanac prvi put prezentuje portfolio&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/lidl-lansira-novi-brend-za-kucne-ljubimce-max-mila-s-world/">LIDL LANSIRA NOVI BREND ZA KUĆNE LJUBIMCE &#8211; MAX &#038; MILA’S WORLD</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Lidl predstavlja novi asortiman proizvoda za pse i mačke pod brendom Max &amp; Mila’s World i objedinjuje tri jasno definisana nivoa kvaliteta. Ovim lansiranjem, trgovinski lanac prvi put prezentuje portfolio za kućne ljubimce kao jedinstven, zajednički svet brenda, stvarajući jasnije nivoe kvaliteta, veću transparentnost i prepoznatljivost brenda za potrošače. Cilj je da se pojednostavi izbor proizvoda uz jačanje poverenja u brend.</strong></p>
<p>Max &amp; Mila’s World kupcima nudi svet brenda za pse i mačke lak za snalaženje, sa proizvodima prilagođenim specifičnim potrebama njihovih ljubimaca. Tri jasno definisana nivoa kvaliteta, jednostavna struktura asortimana i privlačan, ujednačen dizajn ambalaže obezbeđuju brzo snalaženje među proizvodima. Jasne informacije o sastojcima i kvalitetu pomažu potrošačima da lakše izaberu adekvatnu hranu za svoje krznene prijatelje i izgrade poverenje u brend. U isto vreme, brend kombinuje visok kvalitet proizvoda sa Lidlovim prepoznatljivim odnosom cene i kvaliteta, čineći svakodnevnu hranu i opremu za ljubimce dostupnom svim vlasnicima.</p>
<h2>Orijentacija za vlasnike ljubimaca, kvalitet po Lidlovim cenama</h2>
<p>Za mnoge ljude, ljubimci zauzimaju posebno mesto u porodici. Oko polovine evropskih domaćinstava ima kućnog ljubimca, uključujući 111 miliona mačaka i 91 milion pasa*. Očekivanja u pogledu pravilne ishrane prilagođene potrebama četvoronožnih članova porodice su visoka, što pokreće povećanu potražnju za kvalitetnom hranom za ljubimce i jednostavnim snalaženjem u okviru asortimana.</p>
<p>„Sa brendom ‘Max &amp; Mila’s World’ prvi put stvaramo ujedinjeni svet brenda za naš celokupan asortiman za pse i mačke. Ovo našim potrošačima olakšava snalaženje u celokupnoj ponudi, čineći različite nivoe kvaliteta jasnim na prvi pogled. Transparentne informacije, visokokvalitetni proizvodi i Lidlov prepoznatljiv odnos cene i kvaliteta, pomažu vlasnicima da naprave pravi izbor za svoje voljene ljubimce“, objašnjava Sebastijan Hajn (Sebastian Hein), rukovodilac brenda i viši potpredsednik u kompaniji Lidl Stiftung &amp; Co. KG</p>
<p>Brend Max &amp; Mila’s World sadrži kompletnu i zdravu ishranu uključujući proizvode bez veštačkih boja i dodatog šećera. Kako bi se osigurao ovaj visok standard kvaliteta, svi proizvodi strogo se pridržavaju specifikacija Evropske federacije industrije hrane za kućne ljubimce (FEDIAF), strukovnog udruženja koje predstavlja evropsku industriju hrane za ljubimce. Od izbalansiranih nutritivnih profila i receptura prilagođenih svakom životnom dobu do naučno izračunatog unosa energije, FEDIAF smernice garantuju dokazanu, vitalizirajuću ishranu prilagođenu potrebama pasa i mačaka. U isto vreme, Lidl ostaje veran svojoj posvećenosti da ponudi visokokvalitetne brendirane proizvode po fer ceni.</p>
<h2>Jasna struktura brenda pojednostavljuje izbor proizvoda</h2>
<p>U srcu brenda Max &amp; Mila’s World nalazi se dobro strukturiran asortiman sa tri nivoa kvaliteta: Basic, Advanced Care i Gourmet. Ovaj trostepeni sistem dosledno se proteže kroz čitavu liniju hrane za pse i mačke, čineći sastav i ključne prednosti proizvoda trenutno prepoznatljivim, u ambalaži različitih boja i ujednačenom dizajnu.</p>
<p>Basic nivo ispunjava osnovne potrebe sa izbalansiranim sastojcima i kvalitetom. Advanced Care linija namenjena je ljubimcima sa višim zahtevima, a odlikuje je povećana nutritivna vrednost, sušeno meso kao glavni sastojak i recepture prilagođene različitim životnim dobima i individualnim potrebama. Gourmet linija bez žitarica predstavlja premijum kvalitet, sa svežim mesom kao glavnim sastojkom uz pažljivo odabrane dodatke. Asortiman je dopunjen higijenskim proizvodima i kratkotrajnim ponudama neprehrambenih artikala, kao što su oprema i igračke.</p>
<p><strong>Foto: Lidl International</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/lidl-lansira-novi-brend-za-kucne-ljubimce-max-mila-s-world/">LIDL LANSIRA NOVI BREND ZA KUĆNE LJUBIMCE &#8211; MAX &#038; MILA’S WORLD</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Gujaničić: Mogu li ništa i ništa proizvesti nešto?</title>
		<link>https://bif.rs/2026/09/gujanicic-mogu-li-nista-i-nista-proizvesti-nesto/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Sep 2026 08:00:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=122820</guid>

					<description><![CDATA[<p>Iako se indeks akcija Belex15 u nultoj godini svetske finansijske krize survao više od 75 procenata, malo ko je mogao pomisliti da potom neće uslediti nikakav oporavak tržišta već njegovo&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/gujanicic-mogu-li-nista-i-nista-proizvesti-nesto/">Gujaničić: Mogu li ništa i ništa proizvesti nešto?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div><strong>Iako se indeks akcija Belex15 u nultoj godini svetske finansijske krize survao više od 75 procenata, malo ko je mogao pomisliti da potom neće uslediti nikakav oporavak tržišta već njegovo kontinuirano odumiranje koje i dan danas traje. Ogromni prometi akcija koji su nabildovani privatizacijom kompanija i rapidnim rastom tržišta drastično su kopnili u narednim godinama kao posledica ubrzanog povlačenja kompanija i investitora. Ove trendove dodatno je podstakao ovdašnji regulatorni okvir i totalna nesposobnost institucija koji su najosetljivije učesnike na tržištu, manjinske akcionare, ostavili na milost i nemilost dominantnih akcionara i većinskih vlasnika.</strong></p>
<p>Rekordni promet akcija iz 2007. godine od skoro 1,9 milijardi evra već 2010. godine ogledao se u deset puta manjoj realizaciji da bismo proteklih godina svedočili godišnjim prometima akcija od svega par desetina miliona evra. Na ovakvim obimima suvišno je govoriti da li postignute cene uopšte mogu poneti epitet repernih, te je osnovna funkcija berze u vidu alokacije kapitala u potpunosti izgubila smisao. Začarani krug posrtanja domaćeg tržišta kapitala zaokružen je gotovo kontinuiranom serijom korporativnih prevara manjinskih akcionara, pa su poverenje i sigurnost učesnika kao ključne kategorije tržišta nestali u tragovima.</p>
</div>
<div></div>
<h2>Pokušaj po pokušaj</h2>
<div></div>
<div>Počev od ranih tranzicionih početaka domaćeg tržišta kapitala ovaj segment alternativnog finansiranja privrede bio je poligon za ubiranje jeftinih populističkih poena. Cena ovakvog pristupa isporučena je u vidu bankocentričnog finansijskog tržišta koje ni nakon 20-ak godina razvoja nije odmaklo od totalne dominacije bankarskih kredita u finansiranju kako privrede tako i države.</p>
<p>Poslednji pokušaj države da preusmeri negativan kurs domaćeg tržišta kapitala zbio se u postpandemijskom periodu što može biti izvesno opravdanje za okasnelo dostizanje zacrtanih ciljeva. Ali čak i uz ovu okolnost i pojedine nepredvidive geopolitičke okolnosti, kao što je početak rata u Ukrajini 2022. godine, pa koju godinu kasnije i pretnja sankcijama Naftnoj industriji Srbije, teško bi se mogla dati prelazna ocena projektu zajednički sprovođenim državnim i međunarodnim snagama.</p>
<p>Petogodišnja strategija za razvoj tržišta kapitala usvojena je 2021. godine, a potom je usledio i akcioni plan koji je trebalo da podstakne razvoj tržišta korporativnih obveznica. Ove aktivnosti podržala je Svetska banka kreditom u visini od 30 miliona dolara kako bi se pokrili troškovi emisija korporativnih obveznica, te sprovele konsultantske usluge u cilju jačanja kapaciteta institucija na finansijskom tržištu.</p>
<p>Primarni fokus strategije na korporativne obveznice imao je u samom startu ugrađenu anomaliju – trebalo je razviti tržište korporativnih obveznica iako ne postoje korporacije. Godinama su na Beogradskoj berzi devastirana prava investitora u kotiranim kompanijama što je vodilo obesmišljavanju korporativne organizacione forme. Stoga je kao logičan rezultat ovog programa ostalo zasad svega nekoliko emisija korporativnih obveznica iz kojih se nije izrodilo gotovo nikakvo sekundarno trgovanje. Ako su sekundarni prometi bili težak i neostvariv cilj, izostao je i posredni efekat u vidu generalnog podizanja korporativne kulture na tržištu. Jednostavno – emisijama obveznica stekli su se uslovi da se program proglasi uspešnim, a suštinski je na berzi ostala da zjapi poražavajuća praznina.</p>
</div>
<div></div>
<h2>Sve smo mogli mi…</h2>
<div></div>
<div>U sumiranju oskudnih rezultata strategije razvoja tržišta kapitala treba istaći i da njegov višegodišnji trend odumiranja nije lako zaokrenuti. S druge strane, ogroman neiskorišćeni kapital u bankama (više od deset milijardi evra neoročnih sredstava građana) i sve veća popularnost investiranja na globalnim berzama kod domaćih ulagača pokazuju da bi ovaj projekat ipak mogao na nekom nivou pronaći plodno tle. Da bi se to i ostvarilo, negativno nasleđe ovdašnjeg finansijskog tržišta u vidu „zamrznute“ devizne štednje, piramidalnih šema, korporativnih skandala na Belex-u mora se nadomestiti samo proverenim i uspešnim pričama koje će regrutovati nove generacije investitora.</p>
<p>Jednu od prvih propuštenih prilika već na početku primene strategije tokom 2022. godine doneo je snažan rast kamata, koji je inicirao poplavu državnih obveznica namenjenih građanima širom starog kontinenta. I dok su brojne države animirale građane da depozite sa gotovo nultim kamatama preusmere u državne obveznice, ovdašnji kreatori ekonomske politike su prespavali veliki potencijal ovih inicijativa. Nekoliko desetina hiljada građana koji bi pokupovali državne obveznice uz prinose od 5-6 procenata mogli su u narednim godinama biti baza za izgradnju tržišta kapitala i potencijalni investitori u nove instrumente, poput spomenutih korporativnih obveznica.</p>
<p>Na korporativnom polju izostalo je uređenje krupnih biznisa pod državnom kontrolom i njihovo kvalifikovanje za neki vid listiranja na berzanskom tržištu. Umesto toga, ova preduzeća su tek dobila nominalni status akcionarskih društava lišena bilo kakvih korporativnih obaveza koje se podrazumevaju u ovakvim oblicima privrednog organizovanja. Nakon poslovnog i finansijskog restrukturiranja neke od ovih kompanija su mogle postati klica razvoja novog tržišta kapitala koje bi privuklo i privatne kompanije koje se sada pojavljuju kao retki emitenti korporativnih obveznica.</p>
<p>Jasno je, preduslov razmontiravanja partijske privrede bila je i ostala politička volja, dok funkcionisanje tržišta kapitala nije moguće obezbediti bez efikasnog rada institucija, od kojih tržište kapitala direktno zavisi, ali i bočnih, poput sudova, a sve u cilju poštovanja pravnog okvira i obezbeđenja ravnopravnosti tržišnih učesnika. Dok se ne obezbede ovi uslovi, sprovedeno usklađivanje zakona sa EU normama predstavlja jedno veliko ništa koje vrednost ima isključivo u suvoparnim izveštajima domaćih i stranih nosilaca strategije koji pravdaju pet novih propuštenih godina u razvoju tržišta kapitala.</p>
</div>
<div></div>
<h2>Hrvatski primer</h2>
<div></div>
<div>Zagrebačka berza je takođe pretrpela devastaciju nakon svetske finansijske krize, a deceniju kasnije prošla je i turbulentni period propasti Agrokora čija su se zavisna preduzeća kotirala na tržištu. Sa ulaskom u EU i prihvatanjem evra došlo je do ekspanzije razvoja ovog tržišta koje je u bliskoj prošlosti zabeležilo nekolicinu novih emisija akcija (IPO), dok su investicione kompanije listirale ETF-ove na lokalno tržište, kao i na tržišta zemalja kao što su Slovenija, Rumunija i Poljska.</p>
<p>Ove godine hrvatski zakonodavac je otišao i korak dalje predlažući usvajanje zakona o investicionom računu čiji je cilj da se omogući građanima da uz minimalne administrativne prepreke i povoljan poreski tretman štede u finansijskim instrumentima poput akcija, obveznica i ETF-ova. Ovaj račun je ograničen u vidu uplata na 200 hiljada evra, a može biti proširen za još 50 hiljada evra, ako ne bude povlačenja novca u prvih pet godina od otvaranja računa. Takođe, godinu dana nakon otvaranja, najmanje petina portfelja na računu mora biti vezana za domaće tržište, a porez se ne plaća dok se poštuju odredbe zakona.</p></div>
<div></div>
<div><strong>Autor: Nenad Gujaničić, glavni broker brokerske kuće „Momentum“/ Svet bankarstva i investicija</strong></div>
<div><strong>Izvor:<a href="https://bonitet.com/mogu-li-nista-i-nista-proizvesti-nesto/"> Bonitet</a></strong></div>
<div><strong>Foto: Pixabay</strong></div>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/gujanicic-mogu-li-nista-i-nista-proizvesti-nesto/">Gujaničić: Mogu li ništa i ništa proizvesti nešto?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Wizz Air zadržava bazu u Beogradu tokom predstojeće zimske sezone</title>
		<link>https://bif.rs/2026/09/wizz-air-zadrzava-bazu-u-beogradu-tokom-predstojece-zimske-sezone/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Sep 2026 07:41:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=122822</guid>

					<description><![CDATA[<p>Wizz Air pozdravlja odluku srpskih vlasti da odlože regulatorne mere koje su ugrožavale budućnost njegove baze u Beogradu, potvrđujući da će aviokompanija zadržati svoju bazu u Srbiji tokom predstojeće zimske&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/wizz-air-zadrzava-bazu-u-beogradu-tokom-predstojece-zimske-sezone/">Wizz Air zadržava bazu u Beogradu tokom predstojeće zimske sezone</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Wizz Air pozdravlja odluku srpskih vlasti da odlože regulatorne mere koje su ugrožavale budućnost njegove baze u Beogradu, potvrđujući da će aviokompanija zadržati svoju bazu u Srbiji tokom predstojeće zimske sezone.</p>
<p>Wizz Air i dalje smatra da uvedene mere, koje su ranije ove godine stupile na snagu, diskriminišu evropske aviokompanije i da nisu u skladu sa obavezama Srbije u okviru Sporazuma o Zajedničkom evropskom vazduhoplovnom prostoru, sa čime se saglasna i EU. Aviokompanija je sprovela odlučnu kampanju za zaštitu svog poslovanja u Beogradu, angažujući se sa srpskim vlastima, evropskim institucijama, zaposlenima, putnicima i drugim zainteresovanim stranama. Više od 25.000 ljudi potpisalo je peticiju za očuvanje baze Wizz Air-a u Beogradu.</p>
<p>Današnja odluka o odlaganju mera štiti egzistenciju više od 200 zaposlenih Wizz Air-a sa bazom u Beogradu i podržava hiljade dodatnih radnih mesta u sektorima turizma, ugostiteljstva, vazduhoplovstva, kao i u široj srpskoj ekonomiji.</p>
<p>Wizz Air posluje u Srbiji od 2010. godine, ulažući stotine miliona evra i prevezavši više od 14 miliona putnika. Samo tokom ovog leta, aviokompanija je obavila više od 3.000 letova i prevezla približno 700.000 putnika iz Srbije i ka Srbiji. Sada kada je regulatorna neizvesnost otklonjena, Wizz Air se raduje nastavku svog dugoročnog prisustva u Srbiji i pružanju usluga srpskim putnicima iz svoje baze u Beogradu.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/wizz-air-zadrzava-bazu-u-beogradu-tokom-predstojece-zimske-sezone/">Wizz Air zadržava bazu u Beogradu tokom predstojeće zimske sezone</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>EU uvodi digitalni novčanik : Šta će građani do kraja godine moći da imaju na telefonu</title>
		<link>https://bif.rs/2026/09/eu-uvodi-digitalni-novcanik-sta-ce-gradjani-do-kraja-godine-moci-da-imaju-na-telefonu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Sep 2026 07:25:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=122817</guid>

					<description><![CDATA[<p>Do kraja 2026. svaka članica EU trebalo bi da ponudi evropski digitalni identitet, kojim će građani moći da čuvaju dokumenta, dokazuju identitet i koriste brojne usluge &#8211; uz mogućnost da&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/eu-uvodi-digitalni-novcanik-sta-ce-gradjani-do-kraja-godine-moci-da-imaju-na-telefonu/">EU uvodi digitalni novčanik : Šta će građani do kraja godine moći da imaju na telefonu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div><strong>Do kraja 2026. svaka članica EU trebalo bi da ponudi evropski digitalni identitet, kojim će građani moći da čuvaju dokumenta, dokazuju identitet i koriste brojne usluge &#8211; uz mogućnost da podele samo podatke koji su neophodni.</strong></div>
<div></div>
<div></div>
<div>Evropska unija uvodi digitalni novčanik za lična dokumenta, a države članice imaju rok do 24. decembra 2026. godine da građanima ponude najmanje jedan sertifikovani novčanik. Ipak, uvođenje sistema ne odvija se istom brzinom u svim zemljama, pa građani već sada mogu da vide kako će novi sistem izgledati u praksi.</p>
<p>Digitalni novčanik deo je evropskog sistema digitalnog identiteta, čiji je cilj da građani putem telefona ili drugog uređaja mogu da čuvaju i koriste digitalne verzije dokumenata i različitih potvrda.Važno je da korišćenje novčanika neće biti obavezno. Fizička dokumenta, poput lične karte i vozačke dozvole, ostaju važeća.</p>
</div>
<div></div>
<h2>Šta će građani moći da imaju u telefonu?</h2>
<div></div>
<div>Ideja je da digitalni novčanik na jednom mestu omogući čuvanje različitih dokumenata i potvrda, ali i njihovo korišćenje prilikom obavljanja administrativnih i drugih usluga. Posebna pažnja posvećena je zaštiti privatnosti. Korisnik bi trebalo da može da odluči koje podatke želi da podeli, umesto da drugoj strani automatski dostavlja sve podatke iz dokumenta.</p>
<p>Na primer, ako je potrebno samo dokazati da je osoba punoletna, moguće je potvrditi starosni uslov bez otkrivanja kompletnog datuma rođenja.</p>
</div>
<div></div>
<h2>Nemačka, Italija i Holandija različitim tempom</h2>
<div></div>
<div>Uvođenje sistema ne ide istim tempom u svim državama članicama. Italija je među državama koje su najviše odmakle u korišćenju digitalnog identiteta, dok su druge zemlje još u fazi pripreme sistema i donošenja potrebnih propisa.</p>
<p>Nemačka je najavljivala početak rada svog sistema početkom 2027. godine, dok je Holandija planirala kasniju primenu. Bugarska je takođe još radila na zakonodavnom okviru potrebnom za uvođenje novog sistema.To znači da evropski rok ne podrazumeva da će građani svih država istog dana dobiti identičnu aplikaciju i iste funkcionalnosti. Svaka članica mora da obezbedi najmanje jedan novčanik koji ispunjava evropske zahteve.</p></div>
<div></div>
<div></div>
<h2>Banke i kompanije moraće da ga prihvataju</h2>
<div></div>
<div>Promena neće biti važna samo za građane. Banke i druge kompanije koje potpadaju pod evropska pravila moraće da budu spremne za korišćenje evropskog novčanika. Za bankarski sektor obaveze počinju pre krajnjeg roka za kompanije, pre svega zbog pravila koja se odnose na identifikaciju klijenata i sprečavanje pranja novca. Građani bi tako u budućnosti mogli da koriste digitalni identitet prilikom otvaranja računa, prijavljivanja za određene usluge ili dokazivanja identiteta, bez potrebe da svaki put dostavljaju fizičke dokumente.</p>
</div>
<div></div>
<h2>Šta je sa privatnošću?</h2>
<div></div>
<div>Jedno od ključnih pitanja biće upravo zaštita ličnih podataka. Sistem je zamišljen tako da omogući selektivno otkrivanje podataka, odnosno da korisnik podeli samo ono što je neophodno za konkretnu uslugu. Međutim, organizacije koje se bave zaštitom digitalnih prava upozoravaju da način na koji će sistem biti primenjen u praksi mora pažljivo da se prati. Posebna pažnja posvećena je mogućoj upotrebi biometrijskih tehnologija i rizicima po privatnost.</p>
</div>
<div></div>
<h2>Da li će fizička dokumenta nestati?</h2>
<div></div>
<div>Ne. Uvođenje digitalnog novčanika ne znači automatsko ukidanje ličnih karata, pasoša ili vozačkih dozvola u fizičkom obliku. Digitalni novčanik biće dodatna mogućnost za građane, a njegovo korišćenje trebalo bi da bude dobrovoljno.Za sada je najvažnije da se približava rok koji je EU postavila državama članicama: do 24. decembra 2026. godine svaka od njih treba da građanima ponudi najmanje jedan sertifikovani evropski novčanik digitalnog identiteta.</div>
<div></div>
<div><strong>Izvor:<a href="https://www.kamatica.com/vodic/eu-uvodi-digitalni-novcanik-sta-ce-gradjani-do-kraja-godine-moci-da-imaju-na-telefonu/80583"> Kamatica</a></strong></div>
<div><strong>Foto: AI</strong></div>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/eu-uvodi-digitalni-novcanik-sta-ce-gradjani-do-kraja-godine-moci-da-imaju-na-telefonu/">EU uvodi digitalni novčanik : Šta će građani do kraja godine moći da imaju na telefonu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Industrijska proizvodnja u Srbiji u avgustu zabeležila pad od 0,5 % u odnosu na prošlu godinu</title>
		<link>https://bif.rs/2026/09/industrijska-proizvodnja-u-srbiji-u-avgustu-zabelezila-pad-od-05-u-odnosu-na-proslu-godinu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Sep 2026 06:00:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=122844</guid>

					<description><![CDATA[<p>Industrijska proizvodnja u Srbiji u avgustu 2026. godine manja je 0,5 % u odnosu na avgust 2025. godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku. U odnosu na prosek 2025.&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/industrijska-proizvodnja-u-srbiji-u-avgustu-zabelezila-pad-od-05-u-odnosu-na-proslu-godinu/">Industrijska proizvodnja u Srbiji u avgustu zabeležila pad od 0,5 % u odnosu na prošlu godinu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Industrijska proizvodnja u Srbiji u avgustu 2026. godine manja je 0,5 % u odnosu na avgust 2025. godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.</strong></p>
<p>U odnosu na prosek 2025. godine industrijska proizvodnja u avgustu manja je 4,6 %.</p>
<p>Industrijska proizvodnja u periodu januar-avgust 2026. godine u odnosu na isti period 2025. godine veća je 0,1 %.</p>
<p>Tekući desezonirani indeks za avgust 2026. godine, u odnosu na jul 2026. godine za industriju ukupno pokazuje pad od 0,6 %, a za prerađivačku industriju pad od 1%.</p>
<p>Posmatrano po sektorima, u avgustu 2026. godine, u odnosu na avgust 2025. godine, industrijska proizvodnja u sektoru Rudarstvo porasla je 6,7 %, u sektoru Prerađivačka industrija manja je 1,8 %, a u sektoru Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija veća je 0,8 %.</p>
<p><strong>Izvor: Beta</strong></p>
<p><strong>Foto: aspsvz, Depositphotos</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/industrijska-proizvodnja-u-srbiji-u-avgustu-zabelezila-pad-od-05-u-odnosu-na-proslu-godinu/">Industrijska proizvodnja u Srbiji u avgustu zabeležila pad od 0,5 % u odnosu na prošlu godinu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
