<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>čelik Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/celik/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/celik/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Mon, 11 Jul 2022 13:18:37 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>čelik Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/celik/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>HBIS Srbija gasi jednu peć zbog smanjene potražnje za čelikom</title>
		<link>https://bif.rs/2022/07/hbis-srbija-gasi-jednu-pec-zbog-smanjene-potraznje-za-celikom/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 12 Jul 2022 05:30:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[čelik]]></category>
		<category><![CDATA[gašenje]]></category>
		<category><![CDATA[peć]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=89141</guid>

					<description><![CDATA[<p>U kompaniji HBIS Srbija u toku su pripreme za gašenje visoke peći broj 1. Razlog tome je globalna situacija na tržištu koja znači i smanjenu potražnju za čelikom. &#8211; Svoje&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/07/hbis-srbija-gasi-jednu-pec-zbog-smanjene-potraznje-za-celikom/">HBIS Srbija gasi jednu peć zbog smanjene potražnje za čelikom</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>U kompaniji HBIS Srbija u toku su pripreme za gašenje visoke peći broj 1. Razlog tome je globalna situacija na tržištu koja znači i smanjenu potražnju za čelikom.</strong></p>
<p>&#8211; Svoje poslovanje prilagodili smo trenutnoj situaciji, a kada budu stvoreni tržišni uslovi peć će biti ponovno pokrenuta &#8211; navodi se u saopštenju kineske kompanije, prenosi RTS.</p>
<p>Železara u Smederevu ima ukupno dve visoke peći.</p>
<p><strong>Izvor: Ekapija.com</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/07/hbis-srbija-gasi-jednu-pec-zbog-smanjene-potraznje-za-celikom/">HBIS Srbija gasi jednu peć zbog smanjene potražnje za čelikom</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Veći izvoz čelika iz Srbije u EU</title>
		<link>https://bif.rs/2022/03/veci-izvoz-celika-iz-srbije-u-eu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 17 Mar 2022 05:52:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[čelik]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Izvoz]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=85555</guid>

					<description><![CDATA[<p>Evropska komisija usvojila je novu uredbu kojom je izvršena preraspodela kvota za uvoz čelika u EU koje su do sada bile namenjene Rusiji i Belorusiji. Srbiji su povećane kvote za&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/veci-izvoz-celika-iz-srbije-u-eu/">Veći izvoz čelika iz Srbije u EU</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Evropska komisija usvojila je novu uredbu kojom je izvršena preraspodela kvota za uvoz čelika u EU koje su do sada bile namenjene Rusiji i Belorusiji. Srbiji su povećane kvote za izvoz pojedinih vrsta čelika, objavila je Privredna komora Srbije</strong></p>
<p>Konkretno, Srbiji je povećana specifična kvota za kategoriju 1, dok su za kategorije 3A, 3B, 7, 12, 13, 16, 19, 21, 24, 25B, 26, 27 i 28 povećane rezidualne kvote koje Srbija može da koristi, navedeno je na sajtu Privredne komore.</p>
<p>Evropska komisija je donela Uredbu nakon odluke o zabrani uvoza čelika iz Rusije i Belorusije na tržište Evropske Uunije.</p>
<p>EU je od februara 2019. godine uvela globalnu kvotu za uvoz čelika iz drugih država, što znači da sve ostale zemlje, uključujući i velike svetske proizvođače poput Kine, Rusije, Turske i Brazila, mogu ukupno u Uniju da uvezu 3,3 miliona tona čelika.</p>
<p>Srbija je takođe potpala pod ovaj sistem kvota Evropske komisije.</p>
<p>Glavni domaći izvoznik čelika je kineska HBIS grupa, vlasnik železare Smederevo. Međutim, EU ne gleda blagonaklono na tu činjenicu i njeni proizvođači tvrde da na taj način kineski čelik lakše ulazi u EU. Podsećamo, Brisel je ranije vodio čak tri istrage protiv HBIS i Srbije.</p>
<p>Prošle godine HBIS grupa izvezla je čelik za 752,7 miliona evra.</p>
<p><strong>Izvor: Nova ekonomija</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/veci-izvoz-celika-iz-srbije-u-eu/">Veći izvoz čelika iz Srbije u EU</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nemački stručnjaci upozoravaju na novi rast cena građevinskih materijala</title>
		<link>https://bif.rs/2022/01/nemacki-strucnjaci-upozoravaju-na-novi-rast-cena-gradjevinskih-materijala/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 11 Jan 2022 05:45:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[čelik]]></category>
		<category><![CDATA[drvo]]></category>
		<category><![CDATA[građevinarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[sirovine]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=83580</guid>

					<description><![CDATA[<p>Cene građevinskih materijala će i ove godine rasti, kažu stručnjaci iz međunarodne konsultantske kuće Horváth, i prognoziraju da će najviše poskupeti drvo, za čak 33 odsto. Ovaj globalni trend, kao&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/01/nemacki-strucnjaci-upozoravaju-na-novi-rast-cena-gradjevinskih-materijala/">Nemački stručnjaci upozoravaju na novi rast cena građevinskih materijala</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Cene građevinskih materijala će i ove godine rasti, kažu stručnjaci iz međunarodne konsultantske kuće Horváth, i prognoziraju da će najviše poskupeti drvo, za čak 33 odsto. Ovaj globalni trend, kao ni prethodni, neće zaobići ni Srbiju.</strong></p>
<p>“Pandemija virusa Covid-19, povećana tražnja za građevinskim materijalom, nepovoljni prirodni događaji, trgovinski sukobi, kriza u Sueckom kanalu i blokada jedne od najvećih svetskih kontejnerskih luka u Kini, samo su neki od događaja koji su rezultirali ogromnim povećanjem cena sirovina. To je dovelo do poskupljenja širokog spektra materijala i proizvoda, kao što su drvo, čelik ili plastika. Na globalne trendove nije ostalo imuno ni tržište Srbije, gde je aktuelno dalje povećanje cena brojnih proizvoda, kao i nekretnina”, stoji u saopštenju ove kompanije.</p>
<h2>Cene sirovina rastu na dva-tri dana</h2>
<p>U analizu konsultantske kuće Horváth uključena su mišljenja hiljadu vodećih menadžera u prerađivačkoj industriji na 12 evropskih tržišta, koji su saglasni u oceni da je pred nama dalji rast cena.</p>
<p>„Poskupljenja su rezultat ispražnjenih skladišta, ograničene ponude i kontinuirano visoke tražnje, što će uticati na tržište u srednjem roku. Iznenadna povećanja cena robe nas očekuju i nakon pandemije, pošto ekstremni vremenski uslovi, poremećaji infrastrukture, razvoj finansijskog tržišta, trgovinski sukobi i logistički problemi sve češće narušavaju transportnu ravnotežu. Posledice ovakvog razvoja događaja su zbog visokog stepena globalizacije trenutne i vrlo ozbiljne“, navodi Maria Boldor iz Horváth-a.</p>
<p>U skladu sa poskupljenjima od septembra 2020. do proleća 2021. godine, kada je cena drveta u Nemačkoj čak duplirana, stručnjaci iz Horvátha istraživali su očekivanja o daljem kretanju vrednosti sirovina. Rezultati su pokazali da se upravo kod <a href="https://bif.rs/2021/06/sta-stoji-iza-skoka-cena-drveta-u-srbiji-i-svetu/">cene drveta</a> očekuje najveći rast u predstojećem periodu, čak 33 odsto. Skoro polovina ispitanih eksperata ukazuje i na smanjenu ponudu, strahujući da će dalje širenje novih sojeva virusa i lokdauna u Evropi rezultirati rekordnim cenama u prvim mesecima 2022. godine.</p>
<p>Boldor naglašava da cene sirovina rastu svaka dva do tri dana, kao i da je to posebno izraženo kada je u pitanju drvo. Trend diktiraju tržišta Severne Amerike i Kine, gde je za ovu sirovinu potrebno platiti za trećinu više nego u Evropi, a očekuje da se ovakav trend nastavi i u 2022. godini.</p>
<h2>Ni plastika više nije jeftina</h2>
<p>Kada je reč o čeliku, cena po toni je samo u prvoj polovini 2021. godine porasla za 60 odsto, a menadžeri koji su učestvovali u studiji očekuju da će početkom 2022. godine doći do novih značajnih uvećanja. Rekordne vrednosti u prošloj godini zabeležili su i plastični materijali, a prema rezultatima ove studije, dalja poskupljenja se očekuju i u budućnosti.</p>
<p>„Povećanja će nastaviti da nas iznenađuju, tako da će se proizvođači zateći između dobavljača koji zahtevaju više cene i kupaca na koje ne može da se odmah prenese povećanje. Zbog toga bi prilagođavanje cena trebalo planirati na ciljani i sistematski način, kao i zasnivati na indeksima koji gledaju u budućnost“, savet je Marie Boldor proizvođačima i prerađivačkim kompanijama, sa ciljem da potrošačima olakšaju ovaj proces.</p>
<p>Radi lakšeg prilagođavanja na promene, eksperti iz Horvátha u studiji savetuju i blagovremenu i otvorenu komunikaciju sa kupcima, ali i proveru neposrednih efekata putem kontrolinga, kako bi se u slučaju negativnih reakcija moglo brzo reagovati.</p>
<h2 style="padding-left: 40px;">U Srbiji poskupela i gradnja ali i opremanje nekretnina</h2>
<p style="padding-left: 40px;">Ogromne razlike u cenama osećaju se i u Srbiji, gde je za<a href="https://bif.rs/2021/12/licitiranje-sa-rezultatima-gradjevinske-industrije-gradjevinci-su-neosvesceni-koliko-im-je-ustvari-dobro/"> građevinske, fasadne, izolacione i druge radove</a> potrebno izdvojiti znatno više novca. Slična situacija je i sa troškovima vezanim za nameštaj, kućne uređaje, automobile, nekretnine ili usluge majstora i zanatlija, koji rade sa drvetom, gvožđem i plastikom.</p>
<p><em>Foto: Pixabay</em></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/01/nemacki-strucnjaci-upozoravaju-na-novi-rast-cena-gradjevinskih-materijala/">Nemački stručnjaci upozoravaju na novi rast cena građevinskih materijala</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Srpski proizvođač čeličnih armatura u problemu</title>
		<link>https://bif.rs/2020/07/srpski-proizvodjac-celicnih-armatura-u-problemu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 14 Jul 2020 05:45:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[čelik]]></category>
		<category><![CDATA[proizvodnja]]></category>
		<category><![CDATA[tržište]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=69467</guid>

					<description><![CDATA[<p>Hoće li se Srbija, posle dve godine, pridružiti državama koje su uvoznim kvotama zaštitili svoje tržište nakon što je Amerika uvela carinu na sav uvezeni čelik? Direktor jedine kompanije koja&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/07/srpski-proizvodjac-celicnih-armatura-u-problemu/">Srpski proizvođač čeličnih armatura u problemu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Hoće li se Srbija, posle dve godine, pridružiti državama koje su uvoznim kvotama zaštitili svoje tržište nakon što je Amerika uvela carinu na sav uvezeni čelik? Direktor jedine kompanije koja u zemlji proizvodi čeličnu armaturu, Branko Zečević, uveren je da će tako i biti. U suprotnom, trku sa nelojalnom konkurencijom teško da će izdržati.</strong></p>
<h2>Problem prekomernog uvoza</h2>
<p>Kompanija iz Sremske Mitrovice &#8222;Metalfer stil&#8220;, iako je dve godine za redom bila među 100 najboljih firmi u Srbiji i jedna je od onih koja na isključivo domaćoj sirovini pravi finalni proizvod, došla je u situaciju da razmišlja o otpuštanju blizu 600 zaposlenih. U probleme su dospeli kada je u poslednje dve godine uvoz čelika za armaturu iz Turske i Belorusije, jeftiniji i do 20 odsto od onog koji pravi &#8222;Metalfer stil&#8220;, stalno rastao i to u velikom, čak i trocifrenom procentu.</p>
<p>&#8211; Imamo taj problem prekomernog uvoza koji se pojavio u 2018. kada je Amerika uvela carine od 25 odsto na sav uvoz čelika. Nakon Amerike uvela ih je i EU i skoro sve zemlje u svetu su uvele neke mere zaštite domaćeg tržišta upravo zbog poremećaja međunarodnih odnosa u toj trgovini čelikom. Jedino Srbija kao zemlja nije reagovala. Mi se borimo već dve godine za ove mere i nadležni su najzad shvatili i doneli odluku &#8211; napominje Zečević u razgovoru za Sputnjik.</p>
<p>Nakon što je Amerika uvela carine od 25% na sav uvezeni čelik, uvela ih je EU i skoro sve zemlje u svetu kako bi zaštitile svoje tržište. Srbija nije regovala.</p>
<p>On precizira da je Ministarstvo trgovine donelo odluku o početku ispitivanja tržišta Srbije i ispitivanja poremećaja na tržištu. To je, praktično, odluka koja je davno trebalo da bude doneta, koju donose države i to upravo po proceduri Evropske unije, napominje direktor kompanije koja je kao grinfild investicija startovala 2005. godine, 2008. dobila prvu valjaonicu, a za koji dan u julu će biti puštena u rad i druga, kapaciteta 500.000 tona.<br />
Država se pokrenula</p>
<h2>U potpunosti mogu da zadovolje potrebe domaćeg tržišta</h2>
<p>Zečević napominje da bi bilo kakva konačna mera zaštite od strane države bila doneta mora da se prođe kroz proces ispitivanja situacije na tržištu i ta odluka o početku ispitivanja je doneta.</p>
<p>&#8211; To ispitivanje može da traje od pola godine do godinu dana. Mi se nadamo da će se sprovodi brzo i efikasno, jer postoji više nego dovoljno dokaza o prekomernom uvozu. To je toliko očigledno da neće trebati mnogo vremena da bi se to ispitalo i dokazalo &#8211; uveren je direktor &#8222;Metalfer stila&#8220;.</p>
<p>Na pitanje kolike su potrebe Srbije za tom armaturom on napominje da je sada kapacitet njihove proizvodnja 500.000 tona, a potrošnja u Srbiji je nešto veća od 400.000 tona i da u potpunosti mogu da zadovoljavaju potrebe domaćeg tržišta, pa i da im ostane i za izvoz. Kompanija je, kako kaže, i do sada redovno izvozila u Mađarsku, Rumuniju, BiH, Crnu Goru, Hrvatsku, ali to nisu bile velike količine, jer im je bilo primarno domaće tržište.</p>
<p>Na pitanje šta je pravilo tu razliku od gotovo 20% u ceni između njihovog proizvoda i onog jeftinijeg iz Turske i Belorusije, Zečević je nedvosmislen – razlog je u tome što oni imaju zaštićena tržišta i na domaćim tržištima postižu jako visoke cene, a za izvoz imaju razne vrste državne pomoći i stimulacija.</p>
<h2>Naše tržište je nezaštićeno</h2>
<p>Godišnje potrebe Srbije za čeličnom armaturomtom mogla bi svojom proizvodnjom da podmiri kompanija iz Sremske Mitrovice, Metalfer stil, jedina takva u zemlji, ali je nelojalna konkurencija iz uvoza sa dampinškim cenama to sprečila.</p>
<p>On, pri tom, dodaje da su u prvi plan izvučene Turska i Belorusija, ali da isto tako imamo prekomeran uvoz iz Albanije, Ukrajine. &#8211; Jednostavno, naše tržište je nezaštićeno i ko god nema negde nešto da proda, ide tamo gde može da uđe bez ikakvih carinskih i bilo kojih drugih ograničenja. Turska lira je dosta oslabila i oni rade ono što se ovde zvalo šticung. Belorusija je priča za sebe, oni na našem tržištu prodaju ispod proizvodne cene, što je klasični damping &#8211; objašnjava situaciju direktor kompanije iz Sremske Mitrovice.</p>
<p>Sve se to dešava od kada je Amerika uvela carine na čelik, a za njom su gotovo sve zemlje donele neke mere zaštite i ko god je prodavao tamo morao je da nađe novo tržište. U roku od dva meseca su, kako napominje, nastali poremećaji na svetskom tržištu čelika jer su sve grupacije zemalja koje su povezane u carinsku uniju, kao i Evropska unija, a potom i države pojedinačno, zaštitile svoja tržišta nekim merama.<br />
Problematični i cena i kvalitet</p>
<h2>Naše tržište je, međutim, ostalo potpuno nezaštićeno</h2>
<p>On kaže da, pogotovo ulazeći sada u dodatnu proizvodnju, nikako ne mogu da se bore sa tim uvozom. Prvo jer je reč o neekonomskim cenama, a drugo zato što kvalitet tog uvezenog čelika niko ne proverava.</p>
<p>&#8211; Mi kao domaći proizvođač za svaku tonu našeg proizvedenog čelika dobijemo atest i sertifikat odgovarajuće laboratorije u Srbiji. Uvoznici uopšte nemaju tu obavezu. Njima jednom godišnje neko imenovano telo u Srbiji ispita tri-četiri šipke i oni dobiju blanko sertifikat da mogu da uvoze na reč. Zato postoji sumnja da neko može tako jeftino da izvozi &#8211; ističe naš sagovornik, napominjući da je između prve i druge klase velika razlika u ceni, a uvoznik taj uvoz deklariše kao prvu klasu.</p>
<p>Tako se godišnje uveze do 250.000 tona tog čelika, pa mitrovačka kompanija ne proizvodi onoliko koliko može jer nije u stanju da se nosi sa nelojalnom konkurencijom. Prošle godine su na domaćem tržištu prodali samo oko 130.000 tona, a oko 30.000 su izvezli.</p>
<p>&#8211; Ako je interes države da povećava svoj BDP, onda je interes da se od domaće sirovine pravi domaći proizvod, a ne da se izvozi sirovina, a uvozi finalni proizvod. Efekat naše proizvodnje na BDP može da bude i tri puta veći nego što je danas ukoliko budemo radili u normalnim uslovima kao što rade i drugi svuda u svetu &#8211; zaključio je Zečević koji u tome vidi argumente za reagovanje države.</p>
<h2>Modifikacija tržišne privrede</h2>
<p>Profesor ekonomike industrije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, Ljubodrag Savić napominje da u tržišnoj privredi ograničenja od strane države nisu prihvatljivo ponašanje, ali i dodaje da vidimo da na delu imamo modifikovanu tržišnu privredu i to od strane država od kojih bismo to najmanje očekivali.</p>
<p>&#8211; Prvi koji je poslednjih godina odstupio od tržišne privrede bio je američki predsednik Donald Tramp koji je, najpre Kinezima, pa onda i Evropljanima, uveo carine na aluminijum i čelik i to ne male, već od 15 i 25%, što znači da je u tržišnoj privredi sve moguće. Zemlje prvo gledaju kako da štite interese svojih kompanija &#8211; podsetio je sagovornik Sputnjika.</p>
<p>On napominje da to posebno dolazi do izražaja u kriznim vremenima, a mi se danas, s obzirom na posledice pandemije virusa korona na privredu, zaista nalazimo u teškoj krizi koja će se tek pogoršati.</p>
<p>Gledano strogo iz ekonomskog ugla, u tržišnoj privredi arbitriranje države nije prihvatljivo, ali pošto to radi i Amerika, i Evropa, to radi i Kina, sve zemlje koje imaju razvijenu tržišnu privredu, na državi Srbiji je da proceni i odluči, kaže Savić.</p>
<p>I potpredsednik Građevinske inženjerske komore Srbije, Goran Rodić smatra da ipak postoje situacije u kojima bi država mogla da se ponaša zaštitnički.</p>
<p>&#8211; Suština je da smo mi uvozno zavisna zemlja, pa je neophodno zaštititi domaći proizvod. A uvoznički lobi treba kontrolisati &#8211; da ono što se uvozi odgovara evropskim standardima po kojima mi radimo &#8211; kaže Rodić za Sputnjik.</p>
<p><strong>Izvor: Sputnjik</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/07/srpski-proizvodjac-celicnih-armatura-u-problemu/">Srpski proizvođač čeličnih armatura u problemu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
