<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Černobilj Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/cernobilj/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/cernobilj/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Mon, 26 Apr 2021 05:41:23 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>Černobilj Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/cernobilj/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Da li bi Černobilj mogao biti nova turistička atrakcija?</title>
		<link>https://bif.rs/2021/04/da-li-bi-cernobilj-mogao-biti-nova-turisticka-atrakcija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 26 Apr 2021 05:30:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Černobilj]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearne elektrane]]></category>
		<category><![CDATA[turizam]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=76866</guid>

					<description><![CDATA[<p>Na današnji dan odigrala se jedna od najvećih mirnodopskih nuklearnih katastrofa u istoriji – eksplozija u termoelektrani u Černobilju. Ova nesreća uništila je arhitekturu, prirodne lepote ali i ljudske živote&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/04/da-li-bi-cernobilj-mogao-biti-nova-turisticka-atrakcija/">Da li bi Černobilj mogao biti nova turistička atrakcija?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Na današnji dan odigrala se jedna od najvećih mirnodopskih nuklearnih katastrofa u istoriji – eksplozija u termoelektrani u Černobilju. Ova nesreća uništila je arhitekturu, prirodne lepote ali i ljudske živote u svom okruženju. Zbrisala je ceo jedan grad. Sada, 35 godina kasnije, ukrajinske vlasti razmatraju ideju pomenutu termoelektranu pretvore u turističku atrakciju.</strong></p>
<p>Pripjat, grad koji se nalazio najbliže poznatoj nuklearki, sada je obrastao u travu i dom je mnogim životinjskim vrstama, ali ne i ljudima. Ljudi su ga pre 35 godina masovno napustili čim su saznali za opasnost koja im preti. Ta opasnost pretila je pre svega zbog topljenja nuklearnih reaktora u obližnoj elektrani, o čijim mogućim posledicama se zapravo u to vreme i nije mnogo znalo. Posle toga, Pripjat je postao destinacija samo za ludo hrabre fotografe i ljubitelje apokaliptičnih prizora.</p>
<p>Fotografije ovog grada duhova, odnosno napuštenih učionica, luna parkova obraslih u travu i bačenih igračaka koje je nagrizao zub vremena, već decenijama kruže u javnosti, podsećajući nas na opasnosti koje sa sobom nosi neadekvatno <a href="https://bif.rs/2020/06/postnuklearno-ili-novo-nuklerano-doba-nuklearka-za-poneti/">rukovanje nuklearnom energijom</a>.</p>
<p>Međutim, ovaj grad mogao bi uskoro i da oživi. Njegova centralna ulica već je raskrčena od stabala i biljaka koje su preko nje iznikle, i priključena na struju.</p>
<h2>Zašto se doteruje Pripjat?</h2>
<p>Mini serija o Černobilju koju je 2019. godine napravio HBO rasvetlila je tok događaja uoči i posle ove nuklearne katastrofe. Dobila je mnoštvo nagrada i beležila višemilionsku publiku.</p>
<p>Posle njenog emitovanja broj posetilaca ovog dela Ukrajine je dupliran, međutim pojava korona virusa je zaustavila dalji razvoj turizma. Ipak, serija je dala “vetar u jedra” ukrajinskim vlastima koje smatraju da se od Černobilja može napraviti turistička atrakcija. Zbog toga se sređuje Pripjat, grad u kojem je živeo najveći broj zaposlenih u poznatoj elektrani. U planu je čak i izgradnja muzeja u kojem će biti izložena oprema za spašavanje ugroženih ali i onih koji su radili na raščišćavanju nuklernog zagađenja u protekle 3,5 decenije.</p>
<p>Pojava većeg broja turista očekuje se po završetku pandemije i početku oporavka ukrajinskog turizma. No, verovarno će prvo pitanje potencijalnih posetilaca Černobilja biti – da li je ova tura bezbedna? Istina je da elektrana još nije razmontirana, niti će biti u skorije vreme, bar ne do 2064. godine. Međutim, najveći deo radioaktivne vode je iscureo te je u pojedinim delovima elektrane zračenje na veoma niskim nivoima, koji ne mogu da ugroze ljudsko zdravlje. Bar na kratko. No, kada se radi o nastanjivanju ove zone, ono je još uvek zabranjeno.</p>
<p>Upravo zbog toga što na ovoj lokaciji nema ljudi, biljni i životinjski svet je u izvanrednom stanju, te se tamo mogu videti čak i medvedi, bizoni, vukovi, divlji konji itd. To je, smatraju promoteri černobiljskog turizma, još jedan razlog za obilazak lokacije jedne od najvećih nesreća u istoriji čovečanstva.</p>
<p><strong>Izvor: Euronews</strong></p>
<p><em>Foto: Pixabay</em></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/04/da-li-bi-cernobilj-mogao-biti-nova-turisticka-atrakcija/">Da li bi Černobilj mogao biti nova turistička atrakcija?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
