<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>gajanje Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/gajanje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/gajanje/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Thu, 11 Mar 2021 08:36:09 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>gajanje Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/gajanje/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Velika ulaganja stoje iza slatke zarade proizvođača ruža u Srbiji</title>
		<link>https://bif.rs/2021/03/velika-ulaganja-stoje-iza-slatke-zarade-proizvodjaca-ruza-u-srbiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 11 Mar 2021 09:45:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[gajanje]]></category>
		<category><![CDATA[Izvoz]]></category>
		<category><![CDATA[ruža]]></category>
		<category><![CDATA[zarada]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=75687</guid>

					<description><![CDATA[<p>Mukotrpan rad, svaki dan po ceo dan, i velika ulaganja stoje iza slatke zarade proizvođača ruža u Srbiji. Samo vrhunski kvalitet donosi zaradu, a za to je potrebno znanje, kojeg&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/03/velika-ulaganja-stoje-iza-slatke-zarade-proizvodjaca-ruza-u-srbiji/">Velika ulaganja stoje iza slatke zarade proizvođača ruža u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Mukotrpan rad, svaki dan po ceo dan, i velika ulaganja stoje iza slatke zarade proizvođača ruža u Srbiji. Samo vrhunski kvalitet donosi zaradu, a za to je potrebno znanje, kojeg nema u našoj zemlji da bi ruže bile kao u Holandiji, i državni podsticaji.</strong></p>
<p>&#8211; Žalim za svakim dinarom koji sam dao inženjerima za zaštitu bilja &#8211; kaže na početku razgovora za Dnevnik jedan od većih proizvođača ruža za bukete Igor Vorgić iz Čoke, čiji se ružičnjak nalazi na potesu između Ostojićeva i Sanada.</p>
<p>Igor pripada trećoj generaciji u porodici koja se bavi proizvodnjom ruža za bukete. Sada se u proizvodnji oslanja isključivo na holandske stručnjake, jer domaći, kako kaže, nemaju potrebno znanje, pa uputstva i savete preko skajpa dobija od Holanđana i iz njihove literature, što za domaće prilike nije nimalo jeftino.</p>
<h2>Vrhunski kvalitet donosi zaradu</h2>
<p>Samo vrhunski kvalitet donosi zaradu i samo takve ruže odmah nađu kupce &#8211; kaže Igor Vorgić, navodeći da se na 1.000 m2 pod ružama može zaraditi 15.000 do 20.000 EUR, ali da u startu za to treba uložiti 40.000 evra. Vorgići kažu da 70% proizvdnje prodaju po cvećarama u Vojvodini i deo u Beogradu, da sadnice kupuju u Holandiji, deo i sami proizvedu.</p>
<p>Vorgići ne pripadaju malim proizvođačima, jer imaju više od 8.000 m2 ružičnjaka, pa oni a ni drugi s tim obimom proizvodnje nemaju prava na subvencije od države.</p>
<p>Zbog vremenskih prilika dugih suša i visokih dnevnih temepratura, kaže da je nemoguće ovo cveće držati na otvorenom prostoru, već samo u plastenicima i staklenicima, i to malo čvršćim, jer zbog ćudi klime postoji opasnosti da ih nevreme sruši, što se Vorgićima i dogodilo 2017.godine.</p>
<p>&#8211; Imam 5.000 m2 ruža na otvorenom i 3.200 m2 u plastenicima, ali svake godine smanjujem površine na otvorenom prostoru podizanjem novih plastenika i staklenika zbog sigurnije proizvodnje &#8211; kaže Igor Vorgić.</p>
<p>Po njegovim rečima, prošla godina je bila loša za cvećare koji su gajili rezano cveće, jer nije bilo proslava.</p>
<p>&#8211; Više od 70% ruža sam bacio, jer nije imao ko da ih kupi. Nije bilo svadbi, krštenja, rođendana, ni unutrašnjeg dekorisanja prostora &#8211; ističe Igor Vorgić, koji sada sa velikom neizveznošću dočekuje novu sezonu pošto epidemija koronavirusa ne jenjava.</p>
<p>&#8211; Sezona počinje krajem aprila, ali smo u strahu šta sledi u narednom periodu. Bojimo se da se godina ne ponovi, pa ni veći, a ni manji cvećari nećemo uspeti da se održimo.</p>
<h2>Proizvodnja sadnica ruža</h2>
<p>Za razliku od porodice Vorgić, Milosavljevići iz Sente se bave proizvodnjom sadnica ruža, za koje treba tri godine dok ne stignu do kupaca.</p>
<p>&#8211; Radimo rasad sadnica na podlozi divlje ruže – kaže Dejan Milosavljević, u poslu već 20 godina.</p>
<p>&#8211; Imamo više od stotinu sorti ruža. Godišnje proizvedeno oko 70.000 sadnica i oko 5.000 stabala ruža. Većinu proizvodnje prodamo na domaćem tržištu, a deo preko posrednika stigne i do ruskog tržišta &#8211; navodi Dejan Milosavljević.</p>
<h2>Nedostaju podsticaji od države</h2>
<p>Sagovornici Dnevnika ukazuju na to da im nedostaju podsticaji od države pošto na njih imaju prava da konkurišu drugi, koji se kao i oni bave sadnim materijalom.</p>
<p>&#8211; Proizvođači sadnog materijala dobijaju podsticaje, ali potpora nije predviđena i za ruže, što nije uredu – kaže Igor Šalamon iz Maradika, takođe proizvođač ruža za bukete sa dugim stažom pune dve decenije.</p>
<p>&#8211; Treba mi magacin ili hladnjača, gde bi mogao da držim ruže tokom zime i u februaru prodajem na inotržište, ali ne znam kako da samostalno iznesem investiciju. Sada deo asortimana prodajem u Belorusiju, a deo od te količine ode i u Rusku federaciju.</p>
<p>Srbija je najviše cveća izvozila u Evropsku uniju, 51% ukupnog izvoza, zatim u Rusiju, Belorusiju i Kanzas. Sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije (PKS) Aleksandar Bogunović, izjavio je nedavno da je resorno Ministarstvo poljoprivrede, na predlog članica Grupacije proizvođača cveća i ukrasnog bilja PКS, usvojilo nekoliko inicijativa koje se odnose na subvencionisanje proizvodnje ruža i regulisanje statusa proizvođača cveća. To bi, po njegovim rečima, trebalo da doprinese bržem razvoju ove grane privrede i većoj spoljnotrgovinskoj razmeni.</p>
<h2>Najbolje u Srbiji i Francuskoj</h2>
<p>Srbija je prošle godine izvezla ruža u vrednosti 2,5 mil EUR, a prema ocenama evropskih stručnjaka, naša zemlja i jug Francuske najbolja su podneblja za gajenje ove vrste cveća.</p>
<p>Ukupna vrednost spoljnotrgovinske razmene Srbije sa svetom cveća i drugog ukrasnog bilja u 2020. godini dostigla je 19,4 mil EUR. U svet smo izvezli 4,2 mil EUR ili 2,7 tona, a uvezli smo cveća i ukrasnog bilja za nešto više od 15 mil EUR ili 6,7 tona.</p>
<p><strong>Izvor: Dnevnik/Ekapija</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixxabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/03/velika-ulaganja-stoje-iza-slatke-zarade-proizvodjaca-ruza-u-srbiji/">Velika ulaganja stoje iza slatke zarade proizvođača ruža u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
