<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>hipoteka Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/hipoteka/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/hipoteka/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Tue, 27 Jun 2023 07:11:11 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>hipoteka Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/hipoteka/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Prodaja stana koji je pod hipotekom je u potpunosti legalana</title>
		<link>https://bif.rs/2023/06/prodaja-stana-koji-je-pod-hipotekom-je-u-potpunosti-legalana/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 27 Jun 2023 07:11:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[hipoteka]]></category>
		<category><![CDATA[kredit]]></category>
		<category><![CDATA[kupovina]]></category>
		<category><![CDATA[stan]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=99288</guid>

					<description><![CDATA[<p>Svi oni koju su u potrazi za stanom znaju da pronalazak savršene nekretnine nije nimalo lak. Iako možda stan na prvi pogled deluje besprekorno, iz nekog razloga može da se&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/06/prodaja-stana-koji-je-pod-hipotekom-je-u-potpunosti-legalana/">Prodaja stana koji je pod hipotekom je u potpunosti legalana</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Svi oni koju su u potrazi za stanom znaju da pronalazak savršene nekretnine nije nimalo lak. Iako možda stan na prvi pogled deluje besprekorno, iz nekog razloga može da se ispostavi da ipak nije toliko savršen</strong></p>
<p>Nekad je preskup, nekad veliki i lepo osvetljen, ali predaleko od radnog mesta, a nekad je pod hipotekom. Iako ovaj problem može da deluje nerešivo, istina je da stan pod hipotekom može da se kupi potpuno legalno. Ipak, da bi sve prošlo kako treba, potreban je oprez &#8211; jer ova kupovina može da se pretvori u noćnu moru.</p>
<p>Pre svega, hipoteka je neka vrsta garancije banci da će korisniku stambenog kredita moći da naplati dugove iz vrednosti nekretnine, ukoliko on sam ne bude mogao da isplati preostale rate.</p>
<p>To zapravo znači da, ako dužnik ne bude mogao da vrati novac banci, ona ovaj stan može da proda.</p>
<p>Međutim, to ne znači da ovaj stan ne može da dobije novog vlasnika. Naime, prodaja stana koji je pod hipotekom je u potpunosti legalna.</p>
<h2>Kakva je procedura?</h2>
<p>Kupac stana na kojem je aktivirana hipoteka može to da uradi ili uz pomoć stambenog kredita ili u kešu, kao i kod kupovine nekretnine bez hipoteke. Razliku prave dva dokumenta koju izdaje banka – potvrda o ostatku duga u kojoj je jasno definisano koliko još novca prvobitni vlasnik treba da isplati banci, kao i pismo o namerama, kojim se banka obavezuje da će izdati brisovnu dozvolu i otpisati hipoteku nakon isplate duga.</p>
<p>Hipoteku može da obriše sam prodavac, sve do dana zaključenja ugovora sa kupcem. To zapravo može da uradi tako što će banci da isplati kompletan dug. U praksi, često se dešava da prodavac ovaj dug vrati iz sredstava koja od kupca dobije kao kaparu.</p>
<p>Kada se hipoteka na ovaj način obriše iz evidencije Katastra, prodavac treba da kupcu dostavi list nepokretnosti, koji je u potpunosti bez zabeležbi ili tereta, dakle “čist”. Tada kupoprodajni ugovor može da se zaključi.</p>
<h2>Šta ako prodavac ne vrati dug banci?</h2>
<p>Čak i ako prodavac ipak nije vratio dug banci, kupovina ovakve nekretnine i dalje je moguća. Zapravo, ovo se u praksi najčešće i dešava. Naime, tada kupac treba da isplati deo novca na namenski račun prodavca, i to je iznos duga.</p>
<p>Za taj iznos će se kupcu potom umanjiti cena stana. Preostali deo, koji nije uplaćen na namenski račun, uplaćuje se na tekući račun vlasnika.</p>
<p>Kada je novac uplaćen, na red dolazi da prodavac stana u službi za katastar pokrene postupak za brisanje hipoteke.</p>
<p>Ako se kupoprodaja obavlja na ovakav način, prodavac će pre zaključenja ugovora od banke da dobije pismo o namerama, u kojem se banka obavezuje da će, nakon što ceo dug bude vraćen, da izda dozvolu za brisanje hipoteke. Pored toga, banka izdaje i potvrdu o stanju duga.</p>
<h2>Najrizičnija opcija</h2>
<p>Postoji i treća opcija za kupovinu stana pod hipotekom, ali ona je najnepovoljnija.</p>
<p>U trećoj varijanti, kupac može da isplati ugovorenu cenu nekretnine prodavcu, u celosti, na njegov tekući račun, a poslodavac se obavezuje da će tim novcem da isplati dug koji ima prema banci.</p>
<p>Procedura brisanja hipoteke je nakon toga ista kao i u ostalim slučajevima, ali za samog kupca, ova opcija može da bude izuzetno rizična. Naime, postoji rizik da prodavac jednostavno neće da postupi po dogovoru, odnosno da isplati novac banci.</p>
<p>Ako se to dogodi, kupac i dalje ima svoj stan, ali ima i hipoteku, a to znači da će banka ovaj stan prodati ako kupac ne bude isplatio dug.</p>
<p>Stoga agenti za nekretnine, ali i pravnici, ističu da su prve dve opcije sigurnije i bolje.</p>
<p><strong>Izvor: Nova.rs</strong><br />
<strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/06/prodaja-stana-koji-je-pod-hipotekom-je-u-potpunosti-legalana/">Prodaja stana koji je pod hipotekom je u potpunosti legalana</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U svetu ima 1.170 jednoroga, naša zemlja za sada nema ni jednog</title>
		<link>https://bif.rs/2022/07/u-svetu-ima-1-170-jednoroga-nasa-zemlja-za-sada-nema-ni-jednog/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 20 Jul 2022 05:30:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[hipoteka]]></category>
		<category><![CDATA[krediti]]></category>
		<category><![CDATA[objekti]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>
		<category><![CDATA[start up]]></category>
		<category><![CDATA[svet]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=89361</guid>

					<description><![CDATA[<p>Srbija za sada zvanično nema ni jednog &#8222;jednoroga&#8220;. Mnogi naši startapi slove za brzo rastuće kompanije sa izuzetim potencijalom, a pojedinci koji dobro poznaju ovu industriju, kažu da u Srbiji&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/07/u-svetu-ima-1-170-jednoroga-nasa-zemlja-za-sada-nema-ni-jednog/">U svetu ima 1.170 jednoroga, naša zemlja za sada nema ni jednog</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Srbija za sada zvanično nema ni jednog &#8222;jednoroga&#8220;. Mnogi naši startapi slove za brzo rastuće kompanije sa izuzetim potencijalom, a pojedinci koji dobro poznaju ovu industriju, kažu da u Srbiji u ovotrenutku postoje dve kompanije koje su na na korak od toga da ponesu titulu jednoroga. U regionu ima nekoliko jednoroga, a podaci o prihodima kompanija i potencijalu pokazuju da će ih biti još više.</strong></p>
<p>Jednorog je naziv za startap za koji se procenjuje da vredi više od 1 milijarde dolara. Termin ove retke i teško uhvatljive mitske životinje izabran je s razlogom, kako bi se ukazalo koliko je mala verovatnoća da jedan startap dostigne toliko visoku vrednost.</p>
<p>Ovaj termin se koristi nepunih 10 godina, najčešće se vezuje za tehnologije, a broj jednoroga, iz godine u godinu kontinuirano raste. Tako je 2013. godine, kada je termin uveden, na svetu bilo ukupno 39 jednoroga, dok ih ove godine ima 1.170, dakle 30 puta više, objašnjava za &#8222;Blic Biznis&#8220; Zoja Kukić, preduzetnica koja 10 godina učestvuje u građenju srpskog startap ekosistema. Tačno 46 zemalja na svetu ima bar po jednog.</p>
<p>Jednoroge imaju Rumunija, Hrvatska, Slovenija i Bugarska kao i još nekoliko zemalja iz istočne i centralne Evrope &#8211; Češka Republika, Litvanija, Letonija, Estonija i Ukrajina.</p>
<p>Po broju jednoroga prednjače SAD. Ameriku prate Kina i Indija. Hrvatska trenutno ima dva &#8222;jednoroga&#8220;, dok prema poslednjim podacima u ovoj zemlji postoji još nekoliko startapa koji su po prihodima poslovanja vrlo blizu da to i postanu.</p>
<p>SAD &#8211; 488<br />
Kina &#8211; 301<br />
Indija &#8211; 105</p>
<p>Hrvatska trenutno ima dva &#8222;jednoroga&#8220;, dok prema poslednjim podacima u ovoj zemlji postoji još nekoliko startapa koji su po prihodima poslovanja vrlo blizu da to i postanu.</p>
<p>Rimac Grupa &#8211; Hrvatska<br />
Infobip &#8211; Hrvatska<br />
Payhawk &#8211; Bugarska<br />
Outfit 7 &#8211; Slovenija<br />
UiPath &#8211; Rumunija</p>
<h2>Srbija i jednorozi</h2>
<p>&#8211; U ovom segmentu, Srbija još kaska u odnosu na većinu zemalja u okruženju. Razog je što su sve zemlje EU već imale podsticaje od strane države da se podstakne kreiranje investiconih fondova u startape, a naša zemlja je tek nedavno krenula u taj korak. Međutim, vetar u leđa u ovom segmentu je organizacija Serbian Entrepreneurs, koju čini naša dijaspora i koja aktivno pomaže domaćim startapima da prikupi finansiranje sa razvijenih tržišta&#8220; &#8211; objašnjava Zoja.<br />
Ona kaže da to da li imamo ili nemamo &#8222;jednoroga&#8220; nije jedini parametar koji treba pratiti.<br />
&#8222;Mnogo je važnije da postoji rastući broj uspešnih startapa koji nastupaju na inostranom tržištu, koji dobijaju investicije van našeg regiona i uspevaju da privuku kvalitetne kadrove koji će im pomoći dalji rast&#8220; &#8211; smatra naša sagovornica.</p>
<p>Ona ističe da na ovom putu Srbija ide u dobrom pravcu i da ovaj sektor nastavlja da napreduje znatno bolje od očekivanog.</p>
<p>Bjelajac: &#8222;Šanse su u jako inovativnom proizvodu&#8220;<br />
Ivan Bjelajac, predsednik &#8222;Blockchain Initiative&#8220; kaže da u Srbiji veliko lokalno tržište ne postoji, čak bi bilo teško posmatrati i regionalno orjentisane firme kao one koje bi mogle dostići status jednoroga.</p>
<h2>U Srbiji u narednom periodu moguća dva jednoroga</h2>
<p>&#8211; Uzimajući u obzir da većina tehnoloških firmi kod nas primarno prodaje usluge, a ne svoje proizvode, još je teže dostići ovaj status jer nam je kvalifikovana radna snaga brojno ograničena u odnosu na mnogoljudne zemlje. Zato se 75% svih jednoroga i nalaze u SAD i Kini, Indija ubrzano napreduje, dok u Evropi London drži primat &#8211; kaže za &#8222;Blic Biznis&#8220; Ivan Bjelajac.</p>
<p>On objašnjava da je u poslednje dve godine u Srbiji dosta poboljšana regulatorna klima po pitanju startapa, ali daje potrebno da prođe još vremena pre nego se veliki investicioni fondovi odluče da ovde investiraju u firme umesto da probaju da naše startape odvedu u svoje matične zemlje. Ako nista drugo onda bar zbog boljeg poznavanja zakonodavstva.</p>
<p>&#8222;Firma u koju bi ovde neko uložio sa dovoljnom valuacijom da se smatra &#8222;jednorogom&#8220; bi morala biti nešto na trzištu zaista jedinstveno. Zato se obično smatra da naše šanse važe u mladim ili brzorastućim oblastima kao što su web3 (blokčejn) i neke od niša gejming industrije. Obzirom na to da smo mala zemlja, sa nedovoljno razvijenim domaćim trzištem kapitala, svoje šanse moramo dakle tražiti u proizvodu koji bi bilo teško brzo globalno kopirati, a koji je jako inovativan za svoje vreme, kao sto je svojevremeno Estonski Skype kupio Microsoft &#8211; objašnjava Bjelajac.</p>
<h2>Kako postati jednorog</h2>
<p>Postati jednorog kompanija nije lako, pa tako od milion onih koji samostalno započnu biznis, tek nekoliko postigne neverovatane rezultate i uveća početni kapital vredan više od jedne milijarde dolara. Faktori koji mogu uticati na to da kompanija dobije titulu jednoroga su brojni. U najkraćem i najopštijem, može da zavisi od prethodnog poslovanja kompanije, zatim kakve su joj prilike za rast, kao i od ukupnog tržišnog potencijala.<br />
Zoja Kukić navodi dva preduslova važna za kreiranje jednoroga i objašnjava gde je Srbija na tom putu, i zašto još uvek nema ni jednog.</p>
<p>Jak IT sektor je prvi preduslov za kreiranje jednoroga u Srbiji, ali tu treba napomenuti da to ne znači samo kvalitetan tehnički kadar, već i profesionalce koji razumeju IT industriju i znaju kako da predstave i prodaju proizvod na svetskom tržištu.</p>
<p>Pristup izvorima finansiranja je pored jakog IT sektora, izuzetno važan za razvoj jednoroga, jer investicije u ovakav tip biznisa upravo pomažu da startap finansira svoj rast, što je preduslov za dostizanje visokih vrednosti.<br />
Kompanija može postati jednorog i preko akvizicije, pa to možemo videti na primeru kada je Facebook kupio Instagram za 1 milijardu dolara, on je automatski dao Instagramu mogućnost da postane „jednorog“ preko noći, piše portal Findesa.</p>
<p>Ono što je takođe veoma uobičajena karakteristika za &#8222;jednoroge&#8220; jeste da su su najčešće prvi na tržištu sa svojom idejom, i da konstantno drže svoju prednost bivajući uvek jedan korak ispred drugih, sa novim proizvodima, uslugama i inovacijama. Upravo to je bila kompanija Fejsbuk na svom početku. Najpre je uvela umrežavanje kolega na fakultetu, što do tada nije bilo viđeno a zatim proširivala bazu svojih korisnika.</p>
<p><strong>Izvor: Blic.rs</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/07/u-svetu-ima-1-170-jednoroga-nasa-zemlja-za-sada-nema-ni-jednog/">U svetu ima 1.170 jednoroga, naša zemlja za sada nema ni jednog</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
