<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>jabuka Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/jabuka/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/jabuka/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Sat, 07 May 2022 17:44:17 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>jabuka Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/jabuka/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Najviše se izvozi jabuka, a najveći novac donosi malina</title>
		<link>https://bif.rs/2022/05/najvise-se-izvozi-jabuka-a-najveci-novac-donosi-malina/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 08 May 2022 06:00:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Izvoz]]></category>
		<category><![CDATA[jabuka]]></category>
		<category><![CDATA[malina]]></category>
		<category><![CDATA[zarada]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=86994</guid>

					<description><![CDATA[<p>Srbija je prošle godine izvezla voća za rekordnih 824,1 milion evra, količinski najviše jabuka, a malina je donela najviše novca, rekao je za RTS agroanalitičar Goran Đaković. Đaković je istakao&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/05/najvise-se-izvozi-jabuka-a-najveci-novac-donosi-malina/">Najviše se izvozi jabuka, a najveći novac donosi malina</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Srbija je prošle godine izvezla voća za rekordnih 824,1 milion evra, količinski najviše jabuka, a malina je donela najviše novca, rekao je za RTS agroanalitičar Goran Đaković.</strong></p>
<p>Đaković je istakao da je u prvom kvartalu ove godine izvoz voća veći za 24 odsto u odnosu na isti period prošle godine.<br />
&#8222;Prošle godine smo tačno 206 miliona evra u ovo vreme zaradili, ove godine 256 miliona evra, dakle, 50 miliona evra više nego prošlogodišnji rekord&#8220;, rekao je Đaković za RTS.</p>
<p>On je naveo da se jabuka količinski najviše izvozi, najviše novca donosi malina od kojih se zaradi 300 miliona evra, a po zaradi od izvoza slede kupine i višnje.</p>
<p>&#8222;Sve je kao što je bilo osim Ruske Federacije. Tražnja je dobra, naši ljudi idu na sajmove, ugovaraju se novi poslovi, nova tržišta su Egipat, Indija, Indonezija &#8211; naročito se to odnosi na jabuku&#8220;, rekao je Đaković.</p>
<p>Đaković objašnjava da zbog rata u Ukrajini jedan deo izvoza voća ide na Belorusiju, drugi na Estoniju, a da su nađeni i načini da se roba transportuje u Rusiju, koja je najznačajnija kada su u pitanju jabuke i jagode.</p>
<p>Đaković kaže da je jagoda izuzetno ataktivna i izazovna za proizvodnju, jer treba dosta znanja i ističe da su naši klimatski uticaji su mnogo povoljniji za jagode i da su one kvalitetnije od grčkih. Nemci su ti, kaže Đaković, koji najviše vole da konzumiraju naše jagode, a tu su i Belgija i Francuska.</p>
<p><strong>Izvor: 021.rs/RTS</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/05/najvise-se-izvozi-jabuka-a-najveci-novac-donosi-malina/">Najviše se izvozi jabuka, a najveći novac donosi malina</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Otkupna cena druge klase jabuka 5 dinara</title>
		<link>https://bif.rs/2021/12/otkupna-cena-druge-klase-jabuka-5-dinara/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Dec 2021 06:30:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[cena]]></category>
		<category><![CDATA[jabuka]]></category>
		<category><![CDATA[voćari]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=83198</guid>

					<description><![CDATA[<p>Voćari koji u svojim zasadima imaju maline i šljive za razliku od prethodnih, ove godine su ipak ostvarili zaradu. Međutim, sa jabukama situacija ponovo nije bila najidealnija. Aleksandar Glišić iz&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/12/otkupna-cena-druge-klase-jabuka-5-dinara/">Otkupna cena druge klase jabuka 5 dinara</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Voćari koji u svojim zasadima imaju maline i šljive za razliku od prethodnih, ove godine su ipak ostvarili zaradu.</strong><br />
<strong>Međutim, sa jabukama situacija ponovo nije bila najidealnija.</strong></p>
<p>Aleksandar Glišić iz sela Šume kod Topole ovu sezonu pamtiće, kako kaže, po izuzetno niskoj ceni koja je jedva pokrila troškove proizvodnje.</p>
<p>Još uvek ostaje veran ovom voću, ali ako cena svežih plodova naredne godine ne bude bolja ističe da će biti prinuđen da poseče na hiljade stabala jabuka.</p>
<p>&#8222;Ako se nastavi ovakva još jedna godina, možemo da dovedemo bager i da ovo povadimo, pa da se vratimo na ratarenje ili stočarenje, situacija je poprilično nezavidna. Cena za prvu klasu koja se još ne prodaje je do 30 dinara, sa našom proizvodnjom koja dostiže 50 tona po hektaru ona taman pokriva troškove rada, hemije, đubriva, nafte a zarade nema&#8220;, izjavio je Aca za Rinu.</p>
<p>Ono što im dodatno otežava je što druge klase na tržištu nema, tako da su voćari prinuđeni da sve plodove koji ne zadovoljavaju kriterijume prve klase za izvoz, odbace u padalice i prodaju po veoma niskoj ceni.</p>
<p>&#8222;Padalica je pet dinara, taman pokriva troškove rada za njeno kupljenje, a troškove proizvodnje ne pokriva uopšte. Ona je ostala sitnija zbog suše, kalibar koji zahtevaju trgovci je oko 70 mm u prečniku, s obzirom da je manja od toga, ona ide u industrijsku preradu za sokove, baze, kašice. Neka ide za šta god, ali cena od pet dinara preniska. Košta manje ili isto kao jedna žvakaća guma“, naglašava Glišić.</p>
<h2>Prva klasa jedina prolazi na stranom tržištu</h2>
<p>Da su inostrani kupci izuzetno zahtevni i žele plod bez ijedne tačke na sebi pokazuje i primer voćara iz sela Mikovci kod Čačka. Godinama unazad sarađivali su sa Rusijom, ali kako je vreme odmicalo oni su, kako kažu voćari, počeli da gledaju svaku pecku i dešavalo se da vrate pune kamione robe. Ono što je novitet za sve proizvođače i predstavlja nadu u bolje sutra kad su u pitanju jabuke je moguć izvoz u Indiju.</p>
<p>&#8222;Sve su prilike da će moje voće po prvi put završiti i u Indiji. Pregovori su u toku i pitanje je dana kada će me pozvati da kažu količinu, vreme i mesto i to uglavnom crvena sorta jabuka. Međutim, da biste nešto dobili morate i da uložite. Kupci su postali zahtevniji i mora da im se izađe u susret, jer ako to ne uradite vi – neko drugi hoće. Jabuka se sada i preko 10 puta tretira kako bi imala odgavrajući kvalitet i veličinu, jer samo takvu možete da je izvezete&#8220;, kaže voćar Darko Topalović.</p>
<p>Krajem novembra ove godine ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Branislav Nedimović, istakao je i mogućnost otvaranja tržišta u Indoneziji.</p>
<p>&#8222;To je za našu zemlju izuzetno značajno jer se radi o ulasku ključnih sprskih proizvoda na tržište od skoro 300 miliona stanovnika. U potpunosti je pripremljen sporazum kojim će biti rešen izvoz pšenice, kukuruza i jabuka, a zatim i ostalih proizvoda iz Srbije, kao što su meso i mesne prerađevine, dogovoreni su i konkretni koraci da se u najkraćem roku započne njegova realizacija“, izjavio je minsitar Nedimović.</p>
<p><strong>Izvor: Rina</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/12/otkupna-cena-druge-klase-jabuka-5-dinara/">Otkupna cena druge klase jabuka 5 dinara</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako srpska jabuka dospe sveža na drugi kraj sveta</title>
		<link>https://bif.rs/2020/10/kako-srpska-jabuka-dospe-sveza-na-drugi-kraj-sveta/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 20 Oct 2020 20:08:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<category><![CDATA[jabuka]]></category>
		<category><![CDATA[transport]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=72039</guid>

					<description><![CDATA[<p>Iz Srbije se godišnje izveze nekoliko stotina hiljada tona jabuke na daleke destinacije poput Indije, Kine, Rusije i Amerike. Pošto je ovo podneblje veoma povoljno za gajenje jabuke visokog kvaliteta,&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/10/kako-srpska-jabuka-dospe-sveza-na-drugi-kraj-sveta/">Kako srpska jabuka dospe sveža na drugi kraj sveta</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Iz Srbije se godišnje izveze nekoliko stotina hiljada tona jabuke na daleke destinacije poput Indije, Kine, Rusije i Amerike. Pošto je ovo podneblje veoma povoljno za gajenje jabuke visokog kvaliteta, proizvođači moraju pažljivo da biraju način na koji će one biti transportovane do kupaca na drugim kontinentima, a da zadrže svežinu.</strong></p>
<p>Pomorski prevoz rashlađene robe predstavlja važnu kariku u lancu snadbevanja hranom i bitan je vid transporta voća, povrća, mesa, mlečnih, ribljih i drugih prehrambenih proizvoda. Jabuke se transportuju u gajbama i kartonima, smeštenim u čvrsto zbijene kutije izrađene od drveta bez smole, promenljivih dimenzija i težine.</p>
<p>Tokom godina razvijene su mnogobrojne sorte jabuka, a njihova boja varira u zavisnosti od sorte i stadijuma zrelosti. Razlikujemo dezertno voće (rangirano po klasama kvaliteta, namenjeno za konzumiranje u svežem stanju) i komercijalno voće, namenjeno industrijskoj upotrebi, na primer za dobijanje pirea i jabukovače (za sokove i vina). Shodno periodu sazrevanja, postoje letnje, jesenje i, najzastupljenije, kasne sorte (najveće otpornosti i pogodne za skladištenje).</p>
<p>Upravo zahvaljujući različitom vremenu sazrevanja i uvozu, danas su jabuke dostupne na tržištu tokom cele godine. Režimom rashladnog transporta i skladištenja, rok trajanja može biti produžen i čak do osam meseci. Stoga je važno prekontrolisati voće pre transporta, kako bi se utvrdilo odsustvo štetočina, vlage i vidljivih fizičkih oštećenja.</p>
<h2>O čemu treba voditi računa prilikom transporta jabuka</h2>
<p>Usled osetljivosti na pritisak i udare, voćem je neophodno pažljivo rukovati. Zahtevana temperatura hlađenja mora biti ravnomerno održavana prilikom manipulacije i tokom transporta tereta, koji dodatno treba da bude zaštićen od uticaja vlage u slučaju loših vremenskih prilika. Odabir tačno odgovarajuće dimenzije pakovanja je važan, jer se na taj način teretne jedinice utovaraju čvrsto pribijene jedna uz drugu, što dalje onemogućava prevrtanje, klizanje ili međusobna oštećenja.</p>
<p>Sorta jabuke i podložnost unutrašnjem raspadanju diktiraju nivo temperature hlađenja. Upravo je unutrašnja kvarljivost uz raspadanje najčešći oblik oštećenja voćke, nevidljiv spolja, a izazvan hlađenjem na temperaturama od oko 0°C. Takođe, uskladišteno voće zahteva adekvatnu ventilaciju, jer u suprotnom može doći do oštećenja koje mogu da uzrokuju izlučevine samog voća, usled nedovoljnog strujanja vazduha, koje se manifestuje promenom u boji kore i pojavom smeđih pruga nepravilnog oblika.</p>
<h2>Pomorski transport voća rashladnim kontejnerima</h2>
<p>Servis pomorskog prevoza pod temperaturnim režimom predstavlja transport dobara u uslovima kontrolisane temperature. Postoji transport smrznute i transport rashlađene robe. Rashladni kontejneri koriste se za potrebe transporta voća, povrća i drugih namirnica, a najsofisticiranije verzije poseduju i sistem kontrole CO2.</p>
<p>“Ključni faktori koji utiču na pomorski transport jesu spoljna temperatura, temperatura robe, kao i PTI – inspekcija kontejnera koju vršimo pre samog transporta. Inspekcija kontejnera podrazumeva da stanje praznog kontejnera prekontrolišemo pre upotrebe, kako bismo utvrdili ispravnost rashladnog sistema, uređaja za merenje i kontrolu temperature, prisutnost fizičkih oštećenja na samom kontejneru, kao i čistoću unutrašnjosti. Roba se obavezno utovara u skladištu proizvođača, u prostoru na režimu kontrolisane temperature. Funkcija kontejnera jeste da održava zadatu temperaturu, a ne da robu dodatno rashladi, zamrzne ili zagreje. Samim tim, roba mora biti adekvatno pripremljena na transportnu temperaturu, a proizvođač mora ispoštovati sve neophodne podatke o temperaturnom režimu (temperatura, ventilacija, vlažnost) pre samog utovara.” – objašnjava Nebojša Đekić, direktor prodaje i razvoja u kompaniji cargo-partner.</p>
<p>Prema uputstvu, PTI se izvršava u samoj luci, a potom i utovar shodno propisanim uputstvima i karakteristikama pošiljke. Pri utovaru se vodi računa da se označene utovarne barijere, odnosno graničnici, ne prekorače, a sistem za cirkulaciju vazduha ne blokira. Kontejneri se prevoze do luke posebnim vozilima opremljenim agregatom koji imaju funkciju alternativnog izvora električne energije. Nakon ukrcavanja kontejneri se smeštaju u brodski prostor.</p>
<p>“Domaćim proizvođačima voća i povrća mnogo znači sveobuhvatna podrška i ekspertiza koju pružamo pri transportu prehrambenih proizvoda jer je prevoz ovakve robe izuzetno delikatan. Međunarodni smo pružalac transportno-logističih usluga i vršimo transport kvarljivih namirnica pomorskim, vazdušnim i drumskim linijama Poslujemo u skladu sa ISO, IFS I GDP standardima i posedujemo specijalizovana skladišta širom sveta, kao i posvećen, sertifikovan tim. Danas za zatvoreni “hladni lanac” transporta svežeg voća i povrća obezbeđujemo savremeno GPS praćenje, uređaje za merenje temperature i vlažnosti i razna druga aktivna i pasivna rashladna rešenja.” – dodaje Đekić.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/10/kako-srpska-jabuka-dospe-sveza-na-drugi-kraj-sveta/">Kako srpska jabuka dospe sveža na drugi kraj sveta</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
