<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>labaratorija Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/labaratorija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/labaratorija/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Thu, 22 Jun 2023 18:32:26 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>labaratorija Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/labaratorija/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Dve kompanije dobile dozvolu da prodaju &#8222;meso iz laboratorije&#8220;</title>
		<link>https://bif.rs/2023/06/dve-kompanije-dobile-dozvolu-da-prodaju-meso-iz-laboratorije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 23 Jun 2023 05:26:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[labaratorija]]></category>
		<category><![CDATA[meso]]></category>
		<category><![CDATA[uzgoj]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=99175</guid>

					<description><![CDATA[<p>Dve američke kompanije dobile su dozvole tamošnjeg ministarstva poljoprivrede za proizvodnju &#8222;uzgojenog mesa&#8220; Dve američke kompanije &#8222;Apsajd fuds&#8220; i &#8222;Gud mit&#8220;, saopštile su da su dobile konačno odobrenje američkog ministarstva&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/06/dve-kompanije-dobile-dozvolu-da-prodaju-meso-iz-laboratorije/">Dve kompanije dobile dozvolu da prodaju &#8222;meso iz laboratorije&#8220;</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Dve američke kompanije dobile su dozvole tamošnjeg ministarstva poljoprivrede za proizvodnju &#8222;uzgojenog mesa&#8220;</strong></p>
<p>Dve američke kompanije &#8222;Apsajd fuds&#8220; i &#8222;Gud mit&#8220;, saopštile su da su dobile konačno odobrenje američkog ministarstva poljoprivrede (USDA) za prodaju mesa „uzgojenog“ u laboratoriji.</p>
<p>Dve kompanije iz Kalifornije su dobile dozvolu da nude &#8222;meso iz laboratorije&#8220; nacionalnim restoranima, a kasnije i samouslugama.</p>
<p>Ovim odobrenjem, SAD će postati druga zemlja u svetu, nakon Singapura, koja je dopustila prodaju takozvanog uzgojenog mesa, prenosi Rojters.</p>
<p>Meso se u laboratorijama uzgaja u čeličnim rezervoarima, upotrebom ćelija živih životinja ili iz specijalne banke reproduktivnih ćelija.</p>
<p>Ove kompanije su prve koje su prošle američku proceduru za odobravanje uzgojenog mesa a koja ima više koraka.</p>
<p>Američka agencija za hranu i lekove (FDA) već je utvrdila da je meso bezbedno za konzumaciju.</p>
<p>Međutim, nisu sve vlade spremne da ljudima &#8222;obezbede&#8220; veštačku hranu. U Italiji je vlada srpremila u martu zakon koji kaže da hrana za ljude ali i za stoku ne može da bude proizvedena u laboratoriji.</p>
<p>Vlada iz Rima je odlučila je, da zaštiti poljoprivredno-prehrambeni proizvodni kompleks i gastronomsko nasleđe, izjavio je tada italijanski ministar poljoprivrede na konferenciji za novinare.</p>
<p><strong>Izvor: Tanjug</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/06/dve-kompanije-dobile-dozvolu-da-prodaju-meso-iz-laboratorije/">Dve kompanije dobile dozvolu da prodaju &#8222;meso iz laboratorije&#8220;</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Mastercard pokreće novi sektor za inovacije u oblasti održivosti</title>
		<link>https://bif.rs/2021/09/mastercard-pokrece-novi-sektor-za-inovacije-u-oblasti-odrzivosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 20 Sep 2021 11:24:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<category><![CDATA[inovacija]]></category>
		<category><![CDATA[labaratorija]]></category>
		<category><![CDATA[životna sredina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=80515</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kompanija Mastercard je danas najavila pokretanje svoje nove Laboratorije za inovacije u oblasti održivosti, segmenta koja će upravljati daljim razvojem portfolija digitalnih proizvoda i rešenja koja uzimaju u obzir ekološke&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/09/mastercard-pokrece-novi-sektor-za-inovacije-u-oblasti-odrzivosti/">Mastercard pokreće novi sektor za inovacije u oblasti održivosti</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Kompanija Mastercard je danas najavila pokretanje svoje nove Laboratorije za inovacije u oblasti održivosti, segmenta koja će upravljati daljim razvojem portfolija digitalnih proizvoda i rešenja koja uzimaju u obzir ekološke postulate.</strong></p>
<p>Laboratorija ima za cilj da osnaži firme i potrošače da promene način na koji proizvode, distribuiraju i kupuju proizvode i usluge, čime bi se osiguralo da ljudi i planeta mogu da napreduju dok se globalna ekonomija brzo digitalizuje.</p>
<p>U znak podrške Zelenom dogovoru Evropske unije, Mastercard je odabrao Stokholm za sedište svoje globalne Laboratorije, jer je upravo ovaj grad već dugo na čelu održivih inovacija gde postoji snažna potrošačka, politička i poslovna posvećenost prelasku na zelenu ekonomiju.</p>
<p>„Kako bi se postigli globalni ciljevi u domenu usporavanja klimatskih promena, neophodno je da se hitno pozabavimo podsticanjem inovativnih rešenja i njihovom praktičnom primenom“, kaže Kristina Kloberdanz, direktorka sektora za održivost u kompaniji Mastercard. „Dok nastavljamo da gradimo održiviju digitalnu ekonomiju, Laboratorija za inovacije u oblasti održivosti će nam omogućiti da zajedno stvorimo opsežan portfolio ekološki prihvatljivih rešenja, kao i da ujedinimo firme i potrošače u akcijama okrenutim ka sprečavanju daljih klimatskih promena.“</p>
<p>Imajući u vidu da je potrebno da se potrošnja prebaci na održiviju paradigmu kako bi se ispunili globalni ciljevi smanjenja ugljeničnog otiska, Mastercard iznova osmišljava budućnost trgovine kroz saradnju na kreiranju digitalnih rešenja koja osnažuju firme, vlade i milijarde potrošača koji su deo Mastercard mreže kako bi pomogli očuvanju okoline. Laboratorija će se posebno fokusirati na rešenja koja omogućavaju održivu potrošnju, jer sve više potrošača želi da preduzme mere za zaštitu životne sredine, a koja istovremeno mogu da povećaju vidljivost i transparentnost u lancima vrednosti za proizvodnju proizvoda koji imaju pozitivan uticaj i na ljude i na planetu.</p>
<h2>Otvorene inovacije za postizanje održivog uticaja</h2>
<p>Mastercard ima uspešne rezultate u izgradnji dugoročnih partnerstava sa inovativnim startapima u nordijskom regionu, gde će se nalaziti nova Laboratorija, a najsvežiji primer među njima je nedavna saradnja sa švedskom FinTech kompanijom Doconomy na pokretanju Mastercard kalkulatora ugljeničnog otiska. Kompanija takođe neguje FinTech inovacije usredsređene na klimu kroz Klimatski izazov i svoj program za saradnju sa startap zajednicom Start Path.</p>
<p>„Ljudska aktivnost je nesumnjivo stvorila klimatsku krizu i naše je da to ispravimo“, kaže Mathias Vikstrom, izvršni direktor kompanije Doconomy. „Radeći sa kompanijom Mastercard i našim partnerima širom sveta, uvereni smo da će nam inovacije pomoći da to rešimo. Zaista je inspirativno videti da Laboratorija za inovacije održivosti podržava sve inkluzivne klimatske akcije svake banke na svakom tržištu.</p>
<p>Istraživanje i razvoj u Laboratoriji već su u toku i u njih su uključeni zaposleni u kompaniji Mastercard, startap partnerima i klijenti, dok će fizički prostor otvoriti svoja vrata na proleće 2022.</p>
<p>Aktivnosti u okviru nove Laboratorije će se zasnivati na iskustvu kompanije Mastercard u domenu inovacija koja donose realan uticaj u oblasti finansijske inkluzije, a istraživaće način na koji tehnologije kao što su 5G, kvantno računarstvo i napredna veštačka inteligencija-mogu biti primenjene u rešavanju ekoloških izazova. Sastojaće se od Centar za istraživanje i razvoj koji će u fokus staviti kreiranje rešenja koja omogućavaju održivu potrošnju i lance vrednosti; zatim od platforme „Laboratorije kao usluga“ za okupljanje partnera i kupaca u zajedničkom kreiranju održivih rešenja koja pružaju međusobnu vrednost, i na kraju od Mastercard Experience Center centra za praktične demonstracije proizvoda i interakciju za zaposlenima.</p>
<p>Osnovni prioritet Laboratorije biće osmišljavanje nove primene karakteristika Mastercard kalkulatora ugljeničnog otiska, koja je sada ugrađena u globalnu mrežu kompanije čimme se osigurava besprekorno korisničko iskustvo i to je aktivnost na kojoj će se blisko sarađivati sa članovima Doconomy tima. Takođe će istražiti kako Mastercard Provenance može dalje da povećava transparentnost ne samo za veći društveni uticaj, već i u inicijativama za životnu sredinu, poput omogućavanja stranama u lancu snabdevanja da donose održivije odluke o proizvodnji.</p>
<p>Kako bi dalje pokretao kolektivne klimatske akcije, Mastercard nastavlja da napreduje u svom naporu da do 2050. godine dostigne nultu emisiju, pridruživši se nedavno inicijativi 1,5 stepeni Lideri lanca snabdevanja koja je usmerena ka emisija gasova širom mreža dobavljača. Kompanija je ujedinila više od 65 partnera širom sveta u okviru koalicije Neprocenjiva planeta, čiji je cilj sadnja 100 miliona stabala.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/09/mastercard-pokrece-novi-sektor-za-inovacije-u-oblasti-odrzivosti/">Mastercard pokreće novi sektor za inovacije u oblasti održivosti</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Obaveštajne službe SAD: Korona virus nije napravio čovek i nije genetski modifikovan</title>
		<link>https://bif.rs/2020/05/obavestajne-sluzbe-sad-korona-virus-nije-napravio-covek-i-nije-genetski-modifikovan/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 01 May 2020 08:30:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[izmišljotina]]></category>
		<category><![CDATA[koronavirus]]></category>
		<category><![CDATA[labaratorija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=67549</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kovid-19 nije ljudski napravljen ni genetski modifikovan, objavile su američke obaveštajne službe. Ona najvaljuju nastavak istrage da li je epidemija počela kroz kontakt sa inficiranim životinjama ili je rezultat nesrećnog&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/05/obavestajne-sluzbe-sad-korona-virus-nije-napravio-covek-i-nije-genetski-modifikovan/">Obaveštajne službe SAD: Korona virus nije napravio čovek i nije genetski modifikovan</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Kovid-19 nije ljudski napravljen ni genetski modifikovan, objavile su američke obaveštajne službe. Ona najvaljuju nastavak istrage da li je epidemija počela kroz kontakt sa inficiranim životinjama ili je rezultat nesrećnog slučaja u laboratoriji u Vuhanu.</strong></p>
<p>Američke obaveštajne službe zaključile su da novi korona virus nije napravio čovek niti je genetski modifikovan.<br />
Kako navodi kancelarija direktora Nacionalne obaveštajne službe, oni i dalje pokušavaju da utvrde da li je epidemija počela kontaktom sa inficiranim životinjama ili je rezultat greške u laboratoriji u Vuhanu, kineskom gradu gde je pandemija počela, prenosi agencija Frans pres.</p>
<h2>Istraga se nastavlja</h2>
<p>U poslednje vreme pominje se nedokazana teorija da je laboratorija za infektivne bolesti u Vuhanu izvor globalne pandemije u kojoj je umrlo više od 220.000 ljudi u svetu.<br />
„Obaveštajna zajednica slaže se sa širokim naučnim konsenzusom da virus Kovid-19 nije ljudski napravljen ni genetski modifikovan&#8220;, navodi se u saopštenju iz službi SAD, prenosi AP.<br />
„Nastaviće se sa rigoroznim ispitivanjem informacija i obaveštajnih podataka da se utvrdi da li je epidemija počela kroz kontakt sa inficiranim životinjama ili je rezultat nesrećnog slučaja u laboratoriji u Vuhanu“, dodaje se.</p>
<h2>Kineska vlada: neosnovane izmišljotine</h2>
<p>Naučnici kažu da je virus nastao prirodno kod slepih miševa. Ipak su državni sekretar SAD Pompeo i drugi ukazivali prstom na institut koji vodi Kineska akademija nauka. Taj institut je sproveo važna istraživanja prateći poreklo virusa SARS, i nalazeći nove viruse od šišmiša i kako oni mogu da preskoče na ljude,navodi AP.<br />
Kineska vlada saopštila je danas da bilo kakve tvrdnje da je korona virus procureo iz laboratorije „neosnovana i izmišljene ni iz čega“.<br />
Portaprol ministarstva spoljnih poslova Geng Šuang je naveo reči direktora instituta u Vuhanu Juan Džiminga prema kome ta laboratorija strogo primenjuje biobezbednosne procedure koje bi sprečile bilo kakvo ispuštanje nekog virusa.</p>
<p><strong>Izvor: Beta</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/05/obavestajne-sluzbe-sad-korona-virus-nije-napravio-covek-i-nije-genetski-modifikovan/">Obaveštajne službe SAD: Korona virus nije napravio čovek i nije genetski modifikovan</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
