<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>natalitet Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/natalitet/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/natalitet/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Tue, 23 Nov 2021 09:02:39 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>natalitet Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/natalitet/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>U Srbiji je prošle godine registrovano 14.933 više smrtnih slučajeva</title>
		<link>https://bif.rs/2021/11/u-srbiji-je-prosle-godine-registrovano-14-933-vise-smrtnih-slucajeva/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 23 Nov 2021 09:02:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<category><![CDATA[prosečan vek]]></category>
		<category><![CDATA[život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=82165</guid>

					<description><![CDATA[<p>U periodu od 2010. do 2020. godine stopa živorođenih u Srbiji bila je najniža prošle godine i iznosla je 8,9 na 1.000 stanovnika, piše u Zdravstveno statističkom godišnjaku Instituta za&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/11/u-srbiji-je-prosle-godine-registrovano-14-933-vise-smrtnih-slucajeva/">U Srbiji je prošle godine registrovano 14.933 više smrtnih slučajeva</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>U periodu od 2010. do 2020. godine stopa živorođenih u Srbiji bila je najniža prošle godine i iznosla je 8,9 na 1.000 stanovnika, piše u Zdravstveno statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje Milan Jovanović Batut. Stopa prirodnog priraštaja na 1.000 stanovnika takođe je značajno manja, sa -5,3 2019. godine pala je na -8,0.</strong></p>
<p>U Srbiji je prošle godine registrovano 14.933 više smrtnih slučajeva u odnosu na prosek u periodu 2016. do 2019. godine, što predstavlja višak smrtnosti od +14,7 odsto. Opšta stopa smrtnosti iznosila je 16.9 na 1.000 stanovnika.</p>
<h2>Prosečan životni vek u Srbiji 74,2</h2>
<p>Očekivano trajanje života Srbiji 2020. godine znosi 74,2 godina, 71,4 za muškarce i 77,2 za žene i pokazalo je značajno manju vrednost nego pre dve godine. Najduže očekivano trajanje života je u Beogradu 75,3 godine, 72,3 za muškarce i 78,2 za žene, a najkraće u Severnobanatskom okrugu ukupno 72,3 godine, 69,5 za muškarce i 75,4 za žene.</p>
<p>U Srbiji su 2020. godine žene u fertilitetnom dobu (15 do 49 godina) činile 21,7 odsto ukupne populacije, a stanovništvo od 65 i više godina starosti čini 21,1 odsto populacije.</p>
<p>Vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih) je u padu sa značajno manjom vrednošću u 2020. godini (52,8) u odnosu na 2019. godinu (63,5). Stopa smrtnosti odojčadi nakon kontinuiranog pada pokazuje porast u odnosu na 2019. godinu i u 2020. godini iznosi 5 na 1000 živorođenih.</p>
<h2>Najčešći uzroci smrti</h2>
<p>Kako se naglašava u publikaiciji, najčešći uzroci smrti prošle godine pripadaju sledećim grupama bolesti:</p>
<p>Bolesti sistema krvotoka 47,3 odsto (muškarci 42,4 odsto i žene 52,6 odsto),<br />
Tumori 18,3 odsto (muškarci 19,8 odsto i žene 16,7 odsto),<br />
COVID-19 8,9 odsto (muškarci 11 odsto i žene 6,6 odsto),<br />
Bolesti sistema za disanje 5,7 odsto (muškarci 6,5 odsto i žene 4,9 odsto),<br />
Bolesti žlezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i metabolizma 3 odsto (muškarci 2,6 odsto i žene 3,4 odsto).<br />
U Srbiji je od 1953. do 2002. godine beležen je konstantan porast broja stanovnika. Prema novoj metodologiji Republičkog zavoda za statistiku od 1991. do 2011. godine u Srbiji je takođe opao broj stanovnika sa 7.576.837 na 7.186.862.</p>
<p>Procenjen broj stanovnika u Srbiji prošle godine bio je 6.899.126, što je pad od 8 odsto (za 598.875) u odnosu na 2002. godinu (7.498.001). Prošle godine broj stanovnika u Srbiji pao je i u odnosu na poslednji popis 2011. godinu za 287.736, odnosno za 4 odsto. Pre deset godina u Srbiji je živelo 7.186.862 ljudi.</p>
<p>U Srbiji je 2020. godine, kako se dodaje, živelo 3.360.306 muškaraca i 3.538.820 žena.</p>
<p><strong>Izvor: Nova ekonomija</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/11/u-srbiji-je-prosle-godine-registrovano-14-933-vise-smrtnih-slucajeva/">U Srbiji je prošle godine registrovano 14.933 više smrtnih slučajeva</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Podsticaj za veći natalitet</title>
		<link>https://bif.rs/2020/02/podsticaj-za-veci-natalitet/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 13 Feb 2020 10:03:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=65723</guid>

					<description><![CDATA[<p>„Dunav osiguranje“, „Dunav auto“ i Banka „Poštanska štedionica“ partneri projekta   „Cene minus za 3 plus“ Sa ciljem da podstakne razvoj demografske politike i povećanje nataliteta, Pokret za decu TRI PLUS&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/02/podsticaj-za-veci-natalitet/">Podsticaj za veći natalitet</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>„Dunav osiguranje“, „Dunav auto“ i Banka „Poštanska štedionica“ partneri projekta   „Cene minus za 3 plus“</strong><br />
Sa ciljem da podstakne razvoj demografske politike i povećanje nataliteta, Pokret za decu TRI PLUS osmislio je projekat „Ponosna kartica 2020“ za podršku porodicama sa troje i više dece. U borbi protiv bele kuge, Ponosnu karticu su među prvima podržale Kompanija „Dunav osiguranje” i „Dunav auto”, kao i Banka „Poštanska štedionica“.<br />
Ponosna kartica je potrošačka kartica namenjena porodicama sa troje ili više dece, koja omogućava popust prilikom kupovine u maloprodajnim objektima kompanija koje su partneri projekta.<br />
Vladica Gavrilović, osnivač i direktor Pokreta za decu TRI PLUS, na zajedničkoj konferenciji za medije koja je održana danas zahvalio je Kompaniji „Dunav osiguranje“, „Dunav autu“ i Banci „Poštanska štedionica“ na pruženoj podršci i pozvao druge kompanije da se priključe.<br />
– Porodice sa troje i više dece zaslužuju da im na ovaj način zahvalimo što su Srbiji omogućili budućnost. Kompanije koje danas svečano pristupaju projektu „Cena minus za tri plus“ jasan su signal da država pruža podršku i ohrabruje porodice sa troje i više dece i šalje im poruku da nisu same, a mladim roditeljima šalje ohrabrenje da proširuju svoje porodice. Projekat kartice 3+ sprovođen je u mnogim zemlјama još mnogo ranije (Francuska, Nemačka, Rusija), kao i u  zemlјama okruženja (Hrvatska), gde je od 2014. godine prisutna „Obitelјska kartica 3+“, ali do ovoga nivoa nisu došle.  Članovi pokreta za decu tri plus nisu odustajali i pokazali su da snovi mogu postati realnost ako u njih verujete –  rekao je Gavrilović.<br />
Povodom priključivanja projektu, Miloš Milanović, član Izvršnog odbora Kompanije „Dunav osiguranje”, naglasio je da Ponosna kartica podržava i ciljeve definisane strategijom društveno odgovornog poslovanja Kompanije. „Dunav osiguranje“  i Banka „Poštanska štedionica“ započele su prošle godine saradnju sa „Pokretom 3 plus“ pružajući finansijsku podršku brojnim porodicama u Srbiji, a Kompanija „Dunav“ je do sada podržavala i proširenje porodica i razvoj nataliteta kroz pomoć novorođenim bebama svojih zaposlenih.<br />
– U želji da svaki dom, a posebno onaj u kome odrasta troje ili više dece, predstavlja bezbrižnu porodičnu oazu, svim korisnicima Ponosne kartice „Dunav osiguranje“ obezbediće 10% popusta na premiju kombinovanog osiguranja domaćinstva u okviru paketa „čuvar kuće“ – rekao je Milanović.<br />
Korisnici Ponosne kartice će, zahvaljujući kompaniji „Dunav auto”, imati pravo i na 20% popusta prilikom redovnog tehničkog pregleda u njihovim objektima. Andrija Vujičić, direktor „Dunav auta“, izjavio je da je i sam kao otac troje dece svestan važnosti ovog projekta.<br />
– Moje zadovoljstvo je sada još veće jer ćemo ovim porodicama pružiti bezbednu vožnju po povoljnijoj ceni. Nadam se da ćemo, pored toga što pomažemo porodicama sa troje i više dece, ujedno motivisati mlade parove da šire svoje porodice, znajući da mogu da računaju i na nas – naglasio je Vujičić.<br />
Finansijske olakšice korisnicima Ponosne kartice obezbediće i Banka Poštanska štedionica, kao jedna od najstarijih finansijskih institucija u zemlјi, sa tradicijom dugom gotovo čitav vek.<br />
–  U cilјu podrške porodicama sa troje i više dece, proširenju porodica i populacionoj politici koju sprovodi Vlada Republike Srbije, Banka Poštanska štedionica kao društveno odgovorna institucija priklјučila se projektu „Ponosna kartica – Cena minus za 3+“ i pripremila brojne pogodnosti za članove Pokreta 3 plus, vlasnike ponosne kartice, koji će proizvode i usluge Banke moći da koriste pod povolјnim uslovima – istakao je Aleksandar Čortan, član Izvršnog odbora Banke Poštanska štedionica.<br />
Pokret za decu TRI plus nastao je 2017. godine sa ciljem podsticanja nataliteta i podrške porodicama sa više dece. Ponosna kartica pokrenuta je 2019. godine, a danas je dostupna u 20 opština širom Srbije.<br />
Podaci govore da je neophodno da bar 45% porodica u Srbiji ima troje dece kako bismo broj stanovnika Srbije održali na današnjem nivou. Danas u Srbiji ima manje od 8 odsto porodica sa troje dece, dakle svaka 14. porodica ima više dece. Po podacima iz 2019. godine, na svet je došlo 700 trećerođenih i četvrtorođenih beba više nego prethodne 2018. godine.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/02/podsticaj-za-veci-natalitet/">Podsticaj za veći natalitet</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
