<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>praznik Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/praznik/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/praznik/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Wed, 22 Dec 2021 12:28:59 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>praznik Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/praznik/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Zemlja koja slavi Božić četiri meseca</title>
		<link>https://bif.rs/2021/12/zemlja-koja-slavi-bozic-cetiri-meseca/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 22 Dec 2021 12:28:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[B&F Plus]]></category>
		<category><![CDATA[Zabava]]></category>
		<category><![CDATA[Božić]]></category>
		<category><![CDATA[Filipini]]></category>
		<category><![CDATA[praznik]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=83098</guid>

					<description><![CDATA[<p>Filipini daju sasvim novo značenje izrazu “sezona praznika” budući da se u ovoj zemlji Božić slavi čak četiri meseca. Razlog za to leži delimično u tradiciji, ali dobrim delom i&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/12/zemlja-koja-slavi-bozic-cetiri-meseca/">Zemlja koja slavi Božić četiri meseca</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Filipini daju sasvim novo značenje izrazu “sezona praznika” budući da se u ovoj zemlji Božić slavi čak četiri meseca. Razlog za to leži delimično u tradiciji, ali dobrim delom i u mogućnosti da od povećane potrošnje zarade proizvođači, trgovci, organizatori zabava i drugi privrednici.</strong></p>
<p>Sa dolaskom stranih investitora u Srbiju mnogi su počeli da pred novogodišnje praznike zavide zaposlenima u inostranim kompanijama koji, ukoliko im mogućnosti to dozvoljavaju, spajaju katolički i pravoslavni Božić pa dobiju nekoliko slobodnih nedelja daleko od kancelarije i svakodnevnog stresa. Nažalost, kod nas nema mnogo filipinskih kompanija, a i da ima verovatno ne bismo lako usvojili njihov način proslave božićnih praznika.</p>
<p>Naime, u Filipinima se sa proslavom Božića počinje u septembru a slavlje se zvanično završava početkom januara. Naravno, veći deo tog vremena se radi, jer bi ekonomija stala da odmor traje četiri meseca. Ali se i troši.</p>
<p>Upućeni kažu da nije u pitanju neka viševekovna tradicija već noviji fenomen, podstaknut komercijalizacijom praznika. Tada se više kupuje, a brojnija su i slavlja, što znači da građani više troše.</p>
<p>U pomenutom periodu u ovu zemlju vraća se veliki broj njenih građana koji rade u inostranstvu i koji su se uželeli svojih porodica. Prema zvaničnoj statistici Filipini imaju 2,2 miliona emigranata na radu van zemlje, ali procenjuje se da je taj broj i veći. To su ljudi koji uglavnom imaju značajno više zarade od filipinskog stanovništva i spremni su da taj novac potroše u svojoj zemlji. Koliki je njihov doprinos lokalnoj ekonomiji najbolje pokazuje zvanični podatak da su Filipinci koji rade u inostranstvu samo u 2020. godini vratili u ovu zemlju oko 30 milijardi dolara, što predstavlja otprilike 10 odsto njenog BDP-a.</p>
<h2>Kako izgleda četvoromesečno slavlje?</h2>
<p>Filipinci počinju da prikupljaju i prave božićne ukrase već u septembru, kada se otvaraju i razni zabavni parkovi i druga mesta koja služe za provod. Ovaj narod inače i mimo praznika voli da se okuplja, druži, priprema hranu, peva, igra isl.</p>
<p>Međutim, najveselije je tokom četiri božićna meseca. Prodavnice forsiraju robu koja ima božićne motive, a mnogo ulažu i u reklame i generalno u podsticanje prazničnog raspoloženja. I tako do dočeka Nove godine, kada se takođe troši, ne samo na poklone već i na prazničnu trpezu.</p>
<p>Ovom običaju se verovatno najviše raduju privrednici koji dobar deo svojih godišnjih prihoda namaknu između septembra i decembra. No, osim novca, i religija ima bitnu ulogu u ovoj dugovečnoj prazničnoj sezoni.</p>
<p>Oko 92 odsto Filipinaca su hrišćani, od čega se 80 odsto njih deklarišue kao rimokatolici. Ipak, njihovi običaji su nešto drugačiji nego u ostalim katoličkim zemljama. Filipinci su zadržali deo rituala i svetkovina koje su im kroz istoriju donosili razni misionari. Tako na primer od 16. do 24. decembra slave Simbang Gabi, što je neka vrsta produžene (devetodnevne) Badnje večeri. Za to vreme oni odlaze u crkvu i provode vreme u aktivnostima sa bliskima, a poslednje večeri u ponoć masovno čekaju Božić. Ovaj običaj stigao im je u 17. veku od strane španskih misionara, a aktiviran je ponovo za potrebe najduže božićne sezone na planeti</p>
<p><strong>Izvor: CNBC</strong></p>
<p><em>Foto: Pixabay</em></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/12/zemlja-koja-slavi-bozic-cetiri-meseca/">Zemlja koja slavi Božić četiri meseca</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zašto se širom sveta, 11. novembar slavi se kao Dan primirja?</title>
		<link>https://bif.rs/2021/11/zasto-se-sirom-sveta-11-novembar-slavi-se-kao-dan-primirja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 11 Nov 2021 09:42:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[državni]]></category>
		<category><![CDATA[praznik]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=81922</guid>

					<description><![CDATA[<p>Dan primirja je državni praznik koji se obeležava svakog 11. novembra, datuma na koji nismo previše obraćali pažnju sve do 2012. godine, kad je i zvanično počeo da se proslavlja.&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/11/zasto-se-sirom-sveta-11-novembar-slavi-se-kao-dan-primirja/">Zašto se širom sveta, 11. novembar slavi se kao Dan primirja?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Dan primirja je državni praznik koji se obeležava svakog 11. novembra, datuma na koji nismo previše obraćali pažnju sve do 2012. godine, kad je i zvanično počeo da se proslavlja.</strong></p>
<p>Pre 2012. godine, ovaj datum se obeležavao na prvim časovima u svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji od 2005. godine.</p>
<p>U Srbiji, ali i mnogim zemljama širom sveta, 11. novembar slavi se kao Dan primirja u Prvom svetskom ratu, čijim su potpisivanjem, u 11 sati u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša u šumi Kompjenj u Francuskoj, sile Antante i Nemačka okončale sukob pre tačno 100 godina. Nakon toga pregovori o uslovima mira su nastavljeni, a potom i dogovoreni, ali tek Versajskim mirom 28. juna 1919. godine, čime je Prvi svetski rat i zvanično okončan.</p>
<p>Dokument koji je uglavnom sastavio francuski maršal i vrhovni komandant savezničkih vojski Ferdinand Foš u osnovi je predviđao prekid neprijateljstva, povlačenje nemačkih trupa iza granica, neuništavanje infrastrukture, razmenu zarobljenika, obećanje reparacija, uništavanje nemačkih ratnih brodova i podmornica, kao i postupanje tokom primirja.</p>
<p>Dan primirja se obeležava u svim zemljama-potpisnicama sporazuma, a u srpskoj javnosti vlada mišljenje da je dobro i važno da slavimo 11. novembar, kao i ostale zemlje, a ne 13. kad je potpisano beogradsko primirje jer time Srbija staje u red zemalja koje su se pre 100 godina borile za slobodu i bolju budućnost.</p>
<h2>Natalijina ramonda</h2>
<p>Kao glavni motiv za amblem ovog praznika koristi se cvet Natalijine ramonde, koja se nalazi na spisku retkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je zaštićena zakonom kao prirodna retkost. Ovaj cvet je u botanici poznat i kao cvet feniks jer i kad se potpuno osuši, ukoliko se zalije, može da oživi. Otuda i simbolika „ponovonog rađanja“ Srbije koja je uspela da se oporavi nakon stradanja.</p>
<p>Biljku je 1884. godine u okolini Niša otkrio doktor Sava Petrović, dvorski lekar kralja Milana Obrenovća. Zajedno sa Josifom Pančićem opisao je ovu vrstu i dao joj ime po kraljici Nataliji. Osim u Srbiji, Natalijina ramonda raste još samo u Grčkoj i Makedoniji, odn. na planini Nidže, čiji je najviši vrh Kajmakčalan, poprište najžešćih borbi na Solunskom frontu tokom Prvog svetskog rata.</p>
<p>Osim ramonde, u amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta. Preporuka je da se ovaj amblem nosi na reveru u nedelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.</p>
<p>Tokom utakmice Lige šampiona između Crvene zvezde i Liverpula 2018. godine, nemački trener Jirgen Klop i fudbaleri Liverpula izašli su na teren stadiona „Rajko Mitić“ noseći ovaj simbol na svojoj opremi, čime su odali počast žrtvama Prvog svetskog rata, ali i stekli simpatije domaćih navijača.</p>
<p><strong>Izvor: Danas</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/11/zasto-se-sirom-sveta-11-novembar-slavi-se-kao-dan-primirja/">Zašto se širom sveta, 11. novembar slavi se kao Dan primirja?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
