Na trećem je mestu 14 posto Čeha, dok je u “ziheraškoj” Nemačkoj svega šest posto stanovništva poverovalo da će se obogatiti rudareći uz pomoć interneta, a ne motike i pijuka. Najmanje poverenja u kriptosvet (4 posto) imaju Italijani i Španci.

Širom EU nivo finansijske pismenosti nizak

Evropska komisija je ovog proleća sprovela prvo istraživanje o finansijskoj pismenosti u EU, koje je otkrilo da je širom EU nivo finansijske pismenosti nizak.

Otprilike 18 posto građana zna sve o inflaciji, ulaganjima i rizicima koji oni donose, za 64 posto se može reći da imaju neka srednja znanja, a preostalih 18 posto – nikakva.

Hrvatska ima malo više dobro upućenih – 20 posto i malo manje potpunih neznalica – 16 posto, a osetno je odskočila prema ulaganju u kriptovalute i u kategoriji poverenja u banke.

Svaki peti hrvatski građanin nema nikakvu štednju, što znači da bi ostao bez sredstava za život da izgubi stalne prihode. S druge strane, nešto manje od četvrtine stanovništva tvrdi da bi sa štednjom koju imaju mogli da nastave sa starim životom najmanje šest meseci, pa i više. I po jednom i po drugom odgovoru, rezultat je među lošijima u EU.

Hrvati su izrazito pesimistični kad je u pitanju starost i penzija, samo šest posto građana očekuje komotan život i u penziji, a kod ostalih se taj procenat kreće od tri posto u Poljskoj do 24 posto u Danskoj. Još četvrtina Hrvata veruje da će živeti donekle komforno, dok svi drugi sa zebnjom gledaju na život u starijim godinama.

Hrvatska je na šestom od 27 meesta unutar EU prema nivou poverenja u savete bankara i finansijske industrije sa 7% u ovoj kategoriji. Inače, svaki četvrti hrvatski građanin ima potrošački kredit, a svaki deseti kredit s hipotekom.

Izvor: SEEBIZ/Kamatica

Foto: Pixabay

Чланак Slovenci i Hrvati rekorderi u trgovanju kriptovaluta се појављује прво на Biznis i Finansije.