<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>ruže Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/ruze/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/ruze/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Sun, 12 Mar 2023 21:08:36 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>ruže Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/ruze/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Uzgajanje cveća unosan posao, ali traži velika ulaganja</title>
		<link>https://bif.rs/2023/03/uzgajanje-cveca-unosan-posao-ali-trazi-velika-ulaganja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 12 Mar 2023 21:08:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[božur]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje]]></category>
		<category><![CDATA[ruže]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=96207</guid>

					<description><![CDATA[<p>Srbija ima veliki potencijal za proizvodnju cveća i ukrasnog bilja kako zbog dobrih klimatskih uslova tako i zbog dužine vegetacionog perioda. Uz jaču institucionalnu podršku, udruživanje proizvođača, podršku naučnoistraživačke i&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/03/uzgajanje-cveca-unosan-posao-ali-trazi-velika-ulaganja/">Uzgajanje cveća unosan posao, ali traži velika ulaganja</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Srbija ima veliki potencijal za proizvodnju cveća i ukrasnog bilja kako zbog dobrih klimatskih uslova tako i zbog dužine vegetacionog perioda. Uz jaču institucionalnu podršku, udruživanje proizvođača, podršku naučnoistraživačke i poslovne zajednice, ovaj bi sektor bio mnogo profitabilniji, poručuju iz Udruženja za biljnu i prehrambenu proizvodnju Privredne komore Srbije.</strong></p>
<p>&#8211; Sektor proizvodnje cveća i ukrasnog bilja bi bio još razvijeniji kada bi postojale naučnoistraživačke organizacije koje rade selekciju i oplemenjivanje cveća u Srbiji, što trenutno nije slučaj &#8211; kaže Danica Mićanović, viši savetnik u Udruženju za biljnu i prehrambenu proizvodnju.</p>
<p>Objašnjava da je formirano nekoliko instituta pri fakultetima u Beogradu i Novom Sadu kako bi ovaj sektor dobio podršku na istraživačkom nivou, prenosi sajt PKS..</p>
<p>&#8211; Podsticaji države su evidentni, ali neophodno je pokretati inicijative za dodatne podsticaje, raditi na povećanju površina pod cvećem i ukrasnim biljem, intenziviranju proizvodnje, umrežavanju i jačanju proizvođača, kako bi se stvorio povoljniji ambijent za poslovanje &#8211; kaže Mićanovićeva.</p>
<p>Najznačajniji regioni za proizvodnju i uzgoj cveća u Srbiji su u Vojvodini, na severu zemlje, na granici sa Mađarskom, zatim okolini Šapca, Ljiga, Trstenika, Kruševca, Sremčice i Velike Drenove, a najvažnija je proizvodnja ruža i to kalemljene i nekalemljene ruže za sadnju.</p>
<p>&#8211; Ruže su najzastupljenije i u izvozu i u uvozu. U 2021. godini smo izvezli i uvezli ruža u istom iznosu, od oko 3 mil EUR. U 2022. godini, ukupan izvoz ruža iznosio je 3 mil EUR, dok je uvoz, zbog rasta uvoznih cena, porastao na 3,79 mil EUR. Najviše smo uvozili sveže ruže za bukete i to iz Holandije, Kenije, Etiopije, dok najviše izvozimo ruže za sadnju, što je još jedan pokazatelj potencijala za proizvodnju ruža &#8211; objašnjava Mićanović.</p>
<h2>Izveeno 3 tona a uvezeno 7 tona cveća</h2>
<p>Vrednost spoljnotrgovinske razmene Srbije u sektoru proizvodnje cveća i ukrasnog bilja iznosila je 31,3mil EUR u 2022. godini. Srbija je uvezla i izvezla ukupno oko 10 tona cveća i ukrasnog bilja, od čega je oko tri tone izvezeno dok je uvezeno oko sedam tona ovih proizvoda. Izvoz je vredeo 6,61 miliona dok je vrednost uvoza bila oko 24,7 miliona evra.</p>
<p>Najviše se izvozilo cveće i sadni materijal i to na tržište EU koje ima 43% udela u srpskom izvozu, zatim živo cveće, posebno ruže i to u zemlje Carinske unije (Rusiju, Belorusiju, Kazahstan) koje imaju 34% udela u ukupnom izvozu Srbije i zemlje CEFTA regiona.</p>
<p>Tržište Evropske unije bilo je i najvažnije uvozno tržište sa čak 81% udela u srpskom uvozu. Najviše smo uzvozili iz Holandije, Italije, Nemačke, Slovenije, Mađarske i Grčke. Od zemalja van EU, Srbija je najviše uvozila sveže ruže za bukete i to iz Kenije, Etiopije, Turske, Ekvadora i Izraela.</p>
<p>U protekle dve godine vrednost uvoza je značajnije povećana u odnosu na izvoz, a tome je najviše doprinelo povećanje uvozne cene cveća i ukrasnog bilja, kao posledice ekonomske situacije u celom svetu. U 2022. godini, u odnosu na 2021. godinu vrednost uvoza povećana je za 13%, a prosečna uvozna cena cveća iznosila je 3,27 EUR po kilogramu, dok je u 2021. godini bila 3,05 EUR po kilogramu. U odnosu na 2021. godinu i vrednost izvoza je porasla za 23%. U izvozu je postignuta prosečna cena od 2,46 EUR po kilogramu, dok je u 2021. godini bila 1,85 EUR po kilogramu.</p>
<h2>
Uzgajanje cveća unosan posao, ali traži velika ulaganja</h2>
<p>Milan Topalović, vlasnik rasadnika Topalović iz Lipolista objašnjava da je uzgajanje cveća unosan posao, ali da traži velika ulaganja. Za uzgoj ruža na tri ara potrebno je nabaviti 2.000 sadnica, gde jedna sadnica košta 1 EUR, dok je za pumpu potrebno oko 4.000 EUR.</p>
<p>U prvoj godini, proizvodnja dostiže oko 15.000 cvetova, a po cvetu može da se dobije oko 20 centi što je prihod od 3.000 EUR. Već u drugoj godini taj iznos može da dostigne do 6.000 EUR. Prihoduje se narednih 5 godina.</p>
<p>Za gajenje božura po hektaru treba uložiti oko 55.000 EUR, kaže Jani Bakoš iz kompanije Božur Dream iz mesta Gaj kod Kovina. Za lukovice treba izdvojiti 28.000 evra, zalivni sistem košta 13.000 evra, za setvu je potrebno 3.000 EUR, a za đubrivo 1.000 EUR godišnje.</p>
<p>Tu su i troškovi analize zemljišta, nege cveća, kao i izdvajanje za mašinsko skidanje izdanaka gde nabavka mašina iznosi 8.000 EUR. Na to treba dodati i troškove transporta koji iznose 2.500 EUR. Prihoduje se narednih 10 godina i to 25.000 EUR po hektaru.</p>
<p>&#8211; Nakon toga se reznice mogu prodati, ili podići novi zasad na 2 hektara. Tako da je od toga povraćaj oko trećine uloženog novca &#8211; zaključuje Bakoš.</p>
<p><strong>Izvor: Ekapija</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/03/uzgajanje-cveca-unosan-posao-ali-trazi-velika-ulaganja/">Uzgajanje cveća unosan posao, ali traži velika ulaganja</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Srbija i jug Francuske najbolja podneblja u Evropi za gajenje ruža</title>
		<link>https://bif.rs/2021/03/srbija-i-jug-francuske-najbolja-podneblja-u-evropi-za-gajenje-ruza/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 05 Mar 2021 12:27:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[cveta]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje]]></category>
		<category><![CDATA[ruže]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=75553</guid>

					<description><![CDATA[<p>Prema ocenama evropskih stručnjaka, naša zemlja i jug Francuske najbolja su podneblja za gajenje ove vrste cveća. Da bi se srpski proizvođači cveća i ukrasnog bilja bolje pozicionirali na svetskom&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/03/srbija-i-jug-francuske-najbolja-podneblja-u-evropi-za-gajenje-ruza/">Srbija i jug Francuske najbolja podneblja u Evropi za gajenje ruža</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Prema ocenama evropskih stručnjaka, naša zemlja i jug Francuske najbolja su podneblja za gajenje ove vrste cveća.</strong></p>
<p>Da bi se srpski proizvođači cveća i ukrasnog bilja bolje pozicionirali na svetskom tržištu i povećali izvozni učinak, neophodni su dodatni podsticaji, veći zasadi i najsavremenije tehnologije proizvodnje, ističe Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije (PKS).</p>
<p>&#8222;Najznačajniji regioni za proizvodnju cveća i ukrasnog bilja su sever Vojvodine, okolina Šapca, Ljiga, Trstenika, Kruševca, Sremčice i Velike Drenove&#8220;, kaže Bogunović. Objašnjava da su Srbija i jug Francuske najbolja podneblja u Evropi za gajenje ruža, jer imaju skoro identičnu mikroklimu, veliki broj sunčanih dana i kvalitetno zemljište.</p>
<p>Bogunović je podsetio da je resorno ministarstvo poljoprivrede na predlog članica Grupacije proizvođača cveća i ukrasnog bilja PKS, usvojilo nekoliko inicijativa koje se odnose na subvencionisanje proizvodnje ruža i regulisanje statusa proizvođača cveća. To će, po njegovim rečima, doprineti bržem razvoju ove grane privrede i većoj spoljnotrgovinskoj razmeni.</p>
<p>Ukupna vrednost spoljnotrgovinske razmene Srbije sa svetom cveća i drugog ukrasnog bilja u 2020. godini dostigla je 19,4 miliona evra. Srbija je u svet izvezla 4,2 miliona evra ili 2,7 tona, a uvezli smo cveća i ukrasnog bilja za nešto više od 15 miliona evra ili 6,7 tona .</p>
<p>Srbija je najviše cveća izvozila u Evropsku uniju, 51 odsto ukupnog izvoza, zatim u Rusiju, Belorusiju i Kazahstan. Petina izvoza plasirana je na tržišta CEFTA regiona, saopšteno je iz PKS.</p>
<p>Najviše cveća uvozimo iz EU i to iz Holandije, Italije i Slovenije, ali nam stiže i sa afričkog kontinenta iz Etiopije i Kenije, odakle uvozimo uglavnom sveže ruže za bukete. Najviše se uvoze sadnice orhideja, zumbula, narcisa i lala i sečeno cveće poput hrizantema, ljiljana i ruža iz Holandije.</p>
<p><strong>Izvor: B92</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/03/srbija-i-jug-francuske-najbolja-podneblja-u-evropi-za-gajenje-ruza/">Srbija i jug Francuske najbolja podneblja u Evropi za gajenje ruža</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
