<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>stabilna Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/stabilna/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/stabilna/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Mon, 27 Jun 2022 07:05:00 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>stabilna Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/stabilna/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Srbija u uslovima globalne krize, apsolutno stabilna</title>
		<link>https://bif.rs/2022/06/srbija-u-uslovima-globalne-krize-apsolutno-stabilna/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Jun 2022 07:59:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kriza]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>
		<category><![CDATA[stabilna]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=88687</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ministar finansija Srbije Siniša Mali je rekao da je Srbija, u uslovima globalne krize, apsolutno stabilna i da je udeo javnog duga u bruto društvenom periodu 52,2%. Mali je za&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/06/srbija-u-uslovima-globalne-krize-apsolutno-stabilna/">Srbija u uslovima globalne krize, apsolutno stabilna</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Ministar finansija Srbije Siniša Mali je rekao da je Srbija, u uslovima globalne krize, apsolutno stabilna i da je udeo javnog duga u bruto društvenom periodu 52,2%.</strong></p>
<p>Mali je za Televiziju Pink rekao da Srbija na računu ima oko 150 milijardi dinara, te da su &#8222;rekordne strane direktne investicije i devizne i rezerve zlata&#8220;.</p>
<p>&#8211; Imamo te rezerve u Srbiji i da, ako se nastavi kriza, možemo da reagujemo &#8211; rekao je on.</p>
<p>Dodao je da je protekle dve godine Srbija bila &#8222;kumulativno najbrže rastuća ekonomija u Evropi, navodeći da je 8,8 mlrd EUR izdvojeno iz budžeta da bi se pomoglo privredi&#8220;.</p>
<p>Mali je rekao da je Srbija jaka i stabilna uprkos svim teškoćama i da su, kako je naveo, &#8222;mnogo manje negativne posledice krize po građane Srbije nego u drugi državama&#8220;.</p>
<p><strong>Izvor: Beta</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/06/srbija-u-uslovima-globalne-krize-apsolutno-stabilna/">Srbija u uslovima globalne krize, apsolutno stabilna</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako je Rusija uspela posle pada rublje da je ponovo ojača</title>
		<link>https://bif.rs/2022/04/kako-je-rusija-uspela-posle-pada-rublje-da-je-ponovo-ojaca/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 08 Apr 2022 08:45:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[pad]]></category>
		<category><![CDATA[rublja]]></category>
		<category><![CDATA[skok]]></category>
		<category><![CDATA[stabilna]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=86215</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jedan od ciljeva ekonomskih sankcija Rusiji je bilo uništavanje vrednosti njene nacionalne valute rublje. Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu i oštrog odgovora Zapada raznim sankcijama, to se i dogodilo, ali&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/04/kako-je-rusija-uspela-posle-pada-rublje-da-je-ponovo-ojaca/">Kako je Rusija uspela posle pada rublje da je ponovo ojača</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Jedan od ciljeva ekonomskih sankcija Rusiji je bilo uništavanje vrednosti njene nacionalne valute rublje. Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu i oštrog odgovora Zapada raznim sankcijama, to se i dogodilo, ali krajem marta rublja se praktično vratilo na nivo pre rata.</strong></p>
<p>Do 10. marta kurs rublje pada na 138 za dolar i 143 za evro, što je oštar pad sa predratnih 85 rubalja za evro i 75 rubalja za dolar, piše portal index.hr u analizi rusija je uspjela vratiti rubalj na razinu prije invazije kako.</p>
<p>Zašto se to događa, uprkos sve širim i intenzivnijim sankcijama, nagomilavanju troškova rata, spuštanju kreditnog rejtinga države u status „smeća“ i uopšte sve težoj ekonomskoj situaciji u Rusiji?</p>
<p>Inflacija se popela na 15,66 odsto do 25. marta, prema informacijama Ministarstva finansija Rusije i državne statističke agencije Rosstat, što je za 6,51 postotaka više nego pre invazije na Ukrajinu, kada je iznosila 9,15 odsto. Jedna od namirnica kojima je cena posebno jako porasla je šećer, za više od 37 posto, što je dovelo do službene istrage u Rusiji oko veštačkog izazivanja rasta cene te sirovine.</p>
<p>Analiza ruskog državnog Instituta Vneshekonombanka, objavljena 22. marta, predviđa da će realne plate 2022. pasti za 12 posto, a inflacija narasti na 19,3 posto do kraja godine.</p>
<p>Institut za međunarodne finansije predviđa pad BDP-a Rusije za 15 posto, ruske kompanije na berzama Zapada su izgubile stotine milijardi dolara, uvoz u Rusiju je stao, zbog sankcija nedostaju delovi za letelivce i mašine u industriji, privreda je itekako pogođeno, pa zašto se onda rublja oporavlja?</p>
<h2>Nagli pad kursa na početku</h2>
<p>Jedna od prvih sankcija Rusiji, i jedna od najefektivnijih, bilo je zamrzavanje deviznih rezervi entralne banke Rusije. Do sada je zamrznuta gotovo polovina, uglavnom u dolarima i evrima, čime joj je onemogućeno da se bori protiv pada kursa rublje prodajom dolara i evra na domaćem tržištu.</p>
<p>Kao odgovor na to Rusija je uvela politiku prema kojoj kompanije moraju 80 odsto svojih prihoda od izvoza pretvoriti u rublje, što se primarno odnosilo na izvoznike nafte i gasa, čime su zaobiđene sankcije.</p>
<p>Uz to je u očekivanju visoke inflacije podignuta referentna kamatna stopa Centralne banke Rusije s 9,5 na 20 odsto.</p>
<p>Zabranjeno je strancima da „iznose“ dolare i evre iz zemlje, CBS je pritila da će zabraniti dospele isplate stranim vlasnicima ruskih obveznica, ali procenjeno je da bi dugoročno za Rusiju štetan prestnak vraćanja dugova stranim investitorima jer bi to bio signal privredne i političke slabosti, a budući dug bi bio daleko skuplji.</p>
<h2>Plaćanje nafte i gasa u rubljama</h2>
<p>Putin je 23. marta najavio plaćanje nafte i plina rubljima, umesto kao do sada evrima i dolarima. Primerice, evri čine 58 odsto prihoda od izvoza Gasproma, najveće gasne kompanije u Rusiji, a dolari 39 odsto.</p>
<p>Plan je bio da kupac plina kupi rublje za evre i dolare na Moskovskoj berzi jer zbog sankcija Centralnoj banci Rusije to nije bilo moguće napraviti preko nje. To se moglo učiniti i preko nekih banaka, koje još nisu bile pod sankcijama. Nakon nekoliko dana pretnji između Rusije i država EU, koje su odbijale Putinov ultimatum o plaćanju u rubljama, stalnih izmena onoga što najavljuje Putin i onoga što najavljuje Kremlja, prvog aprila ništa se nije dogodilo, a gas i nafta su se nastavljeni da se plaćaju u evrima i dolarima.</p>
<p>Jedan od najvećih potpornih stupova kursa rublje je nastavak kupovine nafte i gasa od evropskih država. To je nit koja održava rublju i privredu Rusije na životu.</p>
<p>Bloomberg Economics očekuje da će Rusija zaraditi gotovo 321 milijardu dolara (292 milijarde evra) od izvoza energije 2022., što je više od trećine u odnosu na prošlu godinu, ako njeni glavni kupci, što se posebno odnosi na EU, nastave kupovati rusku naftu i gas.</p>
<p>Sve dok nafta i plin teku cevima po Euvopi i prema njoj, rublja se može odbraniti.</p>
<p>Praktično je nemoguće da kurs rublje ostane isti kao i pre rata da nema nametnutih politika koje ga veštački održavaju, zaključuje Branimir Perković u analizi za Index.hr.</p>
<p><strong>Izvor: Danas</strong></p>
<p><strong>Foto; Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/04/kako-je-rusija-uspela-posle-pada-rublje-da-je-ponovo-ojaca/">Kako je Rusija uspela posle pada rublje da je ponovo ojača</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
