<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>kartica Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/kartica/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/kartica/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Tue, 25 Jul 2023 07:51:25 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>kartica Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/kartica/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Koja bankarska pozajmica je najskuplja</title>
		<link>https://bif.rs/2023/07/koja-bankarska-pozajmica-je-najskuplja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 25 Jul 2023 07:51:25 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kamata]]></category>
		<category><![CDATA[kartica]]></category>
		<category><![CDATA[krediti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=100201</guid>

					<description><![CDATA[<p>Učešće ovih bankarskih pozajmica u ukupnom stanju kredita stanovništvu u Srbiji iznosi svega 1,4 odsto, navode u NBS Tekuće račune u Srbiji koristi ukupno 5.876.044 građana, a dozvoljeno prekoračenje na&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/07/koja-bankarska-pozajmica-je-najskuplja/">Koja bankarska pozajmica je najskuplja</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Učešće ovih bankarskih pozajmica u ukupnom stanju kredita stanovništvu u Srbiji iznosi svega 1,4 odsto, navode u NBS</strong></p>
<p>Tekuće račune u Srbiji koristi ukupno 5.876.044 građana, a dozvoljeno prekoračenje na njima (&#8222;minus&#8220; na računu) iznosi nešto više od 43 milijarde dinara, pokazuju podaci Udruženja banaka.</p>
<p>Iako u Narodnoj banci Srbije (NBS) ističu da ovaj oblik zaduživanja svuda predstavlja najskuplju vrstu pozajmice i upozoravaju građane da bi trebalo da ga koriste samo u krajnjoj nuždi, dosta ljudi ponekad je prinuđeno da &#8222;uđu u minus“. A kada se jednom pokrene tzv. prekoračenje po računu, iz njega se teško izlazi. piše <a href="https://24sedam.rs/biznis/finansije/232186/za-prekoracenje-po-racunu-kamata-i-do-54-odsto/vest">24sedam</a>.</p>
<h2>Prosek je kamata od 29 odsto, ali&#8230;</h2>
<p>Međutim, ono što je najveći problem jeste kamata, koja se plaća na prekoračenje po tekućem računu, a ona nije nimalo &#8222;prijatna“. Još je gora situacija za one koji neobazrivo uđu u nedozvoljeno prekoračenje, jer se tu kamatne stope penju i do skoro 55 odsto.</p>
<p>Kako su za 24sedam rekli u NBS, prema poslednjim raspoloživim podacima za maj 2023. godine, prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja po tekućem računu stanovništva iznosi 29,1 odsto na godišnjem nivou.</p>
<p>&#8211; S druge strane, prosečna ponderisana kamata na nedozvoljena prekoračenja iznosi 32,4 odsto – kažu za 24sedam u NBS.</p>
<p>Ovo su prosečne kamate koje se kod pojedinih banaka kreću od 10 odsto pa naviše. Tako da kamatne stope na dozvoljeno prekoračenje u domaćim bankama idu od minimum 10,64 odsto do maksimum 34,51 odsto godišnje.</p>
<p>Kada se radi o nedozvoljenom minusu, kamate su mnogo veće. Kreću se od 9,78 odsto pa do čak 54,98 odsto godišnje.</p>
<p>Ipak, i pored rasta kamata od prošle godine, u NBS ističu da je u periodu od januara 2014. do maja 2023. godine prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja stanovništva smanjena za 4,5 procentnih poena (sa 33,6 odsto na 29,1 odsto).</p>
<p>&#8211; Kada su u pitanju nedozvoljena prekoračenja stanovništva po tekućem računu, u istom periodu prosečna ponderisana kamatna stopa je smanjena za 11,8 procentnih poena, sa 44,2 na 32,4 odsto – navode u NBS.</p>
<p>Trenutno učešće prekoračenja (i dozvoljenih i nedozvoljenih) po tekućem računu, dodaju u NBS, u ukupnom stanju kredita stanovništvu iznosi svega 1,4 odsto, dok je u januaru 2014. ovo učešće iznosilo četiri odsto.</p>
<h2>Crno na belo na sajtu NBS</h2>
<p>&#8211; Pozajmice po tekućem računu svuda predstavljaju najskuplju vrstu pozajmice, pre svega zbog toga što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja, neizvesni, a NBS je uvek upozoravala građane da bi ih trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi i u kraćem vremenskom periodu. To ne znači da građani ne treba da koriste ovu vrstu pozajmice, već da odluku o korišćenju donose na bazi informacija o tome koliko dozvoljeni minus košta, a zatim i kreditna kartica ili potrošački kredit. Sasvim sigurno je da će cena biti opredeljujući faktor kod odabira određenog finansijskog proizvoda – naglašavaju u NBS.</p>
<p>Inače, u NBS kažu i da redovno, na mesečnom nivou, na svojoj zvaničnoj internet stranici objavljuju kamatne stope po pojedinačnim bankama na prekoračenja po tekućim računima.</p>
<p>&#8211; Objavljivanjem ovih podataka Narodna banka Srbije želi da građanima omogući da se na transparentan način upoznaju s javno dostupnim podacima i da na osnovu toga uporede banke i naprave adekvatan izbor bankarskog proizvoda koji odgovara njihovim potrebama i mogućnostima – objašnjavaju u NBS.</p>
<p><strong>Izvor:<a href="https://24sedam.rs/biznis/finansije/232186/za-prekoracenje-po-racunu-kamata-i-do-54-odsto/vest">24sedam.rs</a></strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/07/koja-bankarska-pozajmica-je-najskuplja/">Koja bankarska pozajmica je najskuplja</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>NBS poručila da su protiv ukidanja keša</title>
		<link>https://bif.rs/2023/07/nbs-porucila-da-su-protiv-ukidanja-kesa/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 09 Jul 2023 08:53:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kartica]]></category>
		<category><![CDATA[keš]]></category>
		<category><![CDATA[nbs]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=99663</guid>

					<description><![CDATA[<p>NBS je izričito protiv inicijativa i analiza kojima se predlaže dodatno ograničenje i zabrana upotrebe gotovine na regulatorni način Narodna banka Srbije stalno sprovodi aktivnosti usmerene na dugoročno održiv razvoj&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/07/nbs-porucila-da-su-protiv-ukidanja-kesa/">NBS poručila da su protiv ukidanja keša</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>NBS je izričito protiv inicijativa i analiza kojima se predlaže dodatno ograničenje i zabrana upotrebe gotovine na regulatorni način</strong></p>
<p>Narodna banka Srbije stalno sprovodi aktivnosti usmerene na dugoročno održiv razvoj bezgotovinskih plaćanja u Srbiji.</p>
<p>Međutim, izričito je protiv inicijativa i analiza kojima se predlaže dodatno ograničenje i zabrana upotrebe gotovine na regulatorni način, saopštila je NBS.</p>
<p>Iz centralne banke navode da su protiv ovih ograničenja i zabrana zato što smatraju da će se gotovinska plaćanja smanjiti onda kada bezgotovinski instrumenti, poput platnih kartica internacionalnih kartičnih sistema i infrastruktura za njihovo prihvatanje na prodajnim mestima, kao što su POS uređaji, budu imali razumne troškove, prihvatljive za sve trgovce u Srbiji.</p>
<p>NBS je saopštenje objavila reagujući na analize i studije koje se u poslednje vreme objavljuju, a odnose se na bezgotovinska plaćanja u našoj zemlji i koja, kako navode iz NBS, stanje u ovoj oblasti prikazuje znatno nepovoljnijijim nego što ono zaista jeste, a sve radi stvaranja osnova za pokretanje projekata koji to navodno nepovoljno stanje treba da poprave.</p>
<p><strong>Izvor: 24.sedam</strong><br />
<strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/07/nbs-porucila-da-su-protiv-ukidanja-kesa/">NBS poručila da su protiv ukidanja keša</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako plaćati u inostranstvu, keš ili kartica?</title>
		<link>https://bif.rs/2023/05/kako-placati-u-inostranstvu-kes-ili-kartica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 01 May 2023 07:21:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kartica]]></category>
		<category><![CDATA[keš]]></category>
		<category><![CDATA[plaćanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=97708</guid>

					<description><![CDATA[<p>Uskoro kreće sezona letnjih odmora, i kao po pravilu jedno od glavnih pitanja je to kako, koliko i kog novca poneti sa sobom. Čitava polemika se može sumirati i svesti&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/05/kako-placati-u-inostranstvu-kes-ili-kartica/">Kako plaćati u inostranstvu, keš ili kartica?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Uskoro kreće sezona letnjih odmora, i kao po pravilu jedno od glavnih pitanja je to kako, koliko i kog novca poneti sa sobom.</strong></p>
<p>Čitava polemika se može sumirati i svesti na tri ose: bezbednost, troškovi i komfor.<br />
Iako je sa kešom moguće troškove svesti na minimum u stranoj državi (pogotovo u velikim turističkim centrima) uvek postoji rizik da ćete ostati bez istog.</p>
<p>Ovaj problem doduše u poslednje vreme sve više pogađa i kartice. Ipak, ako nam je bezbednost prioritet, te se odlučimo da plaćamo samo platnom karticom, za nijansu je bezbednije, ali se suočavamo sa većim troškovima. Treća i po nekima i najbolja opcija (doduše za one platežno sposobnije), jeste da se deo novca prenese u kešu, a deo novca ostavi na računu u banci.</p>
<h2>Najbolja opcija je keš</h2>
<p>Marko Dragić, privredni savetnik u NOPS-u, kaže za &#8222;Blic&#8220; da je uvek bolje plaćati gotovinom.</p>
<p>&#8222;Najbolje je da se plaća valutom zemlje u koju su ljudi došli. Ukoliko plaćaju karticama, postoji mogućnost da se dinarski račun konvertuje u tu drugu valutu, ali onda mogu da se uračunaju dodatni troškovi konvertovanja&#8220;, kaže sagovornik lista.</p>
<p>On dodaje i da je plaćanje u kešu na neki način bezbednije.</p>
<p>&#8222;Ako već nemaju račun ili nisu mogućnost da ga otvore, svakako je savet da koriste keš kao sredstvo plaćanja&#8220;, zaključio je Dragić.</p>
<h2>Obavezno otvorite devizni račun</h2>
<p>Na pitanje, ako se neko odluči da nosi karticu, šta je preporučljivije, takozvana obična ili devizna kartica, Dragić naglašava da je obavezno otvoriti devizni račun kako bi se izbegli troškovi konvertovanja naše valute u neku stranu.</p>
<p>&#8222;Svakako da je bolja devizna kartica, i da su na njoj sredstva u valuti zemlje u koju se ide. Ako se ide u zemlje EU, da to bude evro kako bi se izbegle neke kursne razlike i gde sa plaćanjem u evrima neće imati problema&#8220;, kazao je on.</p>
<p>Posavetovao je da novac prethodno u Srbiji ubace na devizni račun. Ukoliko ga nemaju, trebalo bi da ga otvore. U nekim bankama je to besplatno u sklopu određenog bankovnog paketa koji već imaju klijenti.</p>
<h2>Budite svesni gde putujete</h2>
<p>Na pitanje o načinima plaćanja u inostranstvu, finansijski stručnjak Dušan Uzelac ističe da pre svega treba imati svest o destinaciji u koju se putuje jer svaka zemlja ima svoja pravila.</p>
<p>&#8222;Odgovor na to pitanje je destinacija i poenta je pripremiti se prema tome. To je lako objasniti kada kažem da je recimo u Švedskoj prisutan ’cashless society,, gde je plaćanje tim bezgotovinskim modelima moguće na svim stranama. Na primer, možete kupiti jagode i banane na pijaci bez gotovine, dok probajte da to uradite u Turskoj. Kod njih je keš i dalje dominantan, tako da je to glavno pravilo&#8220;, kaže Uzelac.</p>
<p>S tim na umu, treba biti oprezan, u slučaju da ste se opredelili za keš. Na primer, ukoliko u Tursku odete sa dolarima ili evrima, a kako tamo već godinama vlada trend visoke inflacije i devalvacije lire, proći ćete izuzetno dobro pošto može da se desi da u trenutku kada isplanirate putovanje i do trenutka vašeg sletanja u Istanbul vi dobijete pozamašnu kupovnu moć.</p>
<p>&#8222;To je ono što je rizik od destinacije do destinacije. Ako krenete u Ameriku sa evrima je gore nego da idete u Tursku sa karticom. Oni ne poznaju evro kao valutu plaćanja, daće vam 20 odsto nižu konverziju nego što biste dobili u nekoj drugoj zemlji&#8220;, naveo je Uzelac.</p>
<h2>&#8222;Izaberite vaš nivo komfora&#8220;</h2>
<p>Da li ćete iskoristiti keš ili deviznu karticu pri kupovini u inostranstvu presudan je individualni faktor i lične preferencije, odnosno sami birate kakav komfor želite.</p>
<p>&#8222;Poentu plaćanja gledajte kao proizvod koji košta više, ali daje komfor neke vrste. Niko vam ne brani da vi ponesete gotovinu, ali time vi snosite i rizik od gubitka gotovine. Isto tako nosite i rizik da će neko da vas prevari u menjačnici. Savet je da izaberete svoj nivo komfora. Ako vam nošenje velike količine keša ne predstavlja problem, onda je to to. Međutim, ako nećete da razmišljate o novcima, već samo da provučete tu karticu, onda sve te transakcije, razlike u valutama neće biti problem jer ste s njima kupili svoj komfor&#8220;, zaključuje Uzelac.</p>
<h2>Ako plaćate karticom, proverite sve sa bankom</h2>
<p>Kako piše na sajtu Narodne banke Srbije, ukoliko ste se odlučili na plaćanje karticom, potrebno je da s bankom koja vam je izdala platnu karticu proverite da li ona može da se koristi u inostranstvu, kao i koji su osnovni troškovi i naknade korišćenja te kartice u inostranstvu.</p>
<p>&#8222;Visina provizije za korišćenje bankomata u inostranstvu razlikuje se zavisno od vrste kartice, iznosa koji se podiže i same banke. Ukoliko nemate mogućnost da na prodajnom mestu izvršite direktno plaćanje karticom i primorani ste da podignete novac s bankomata, u tu svrhu koristite debitnu karticu, jer su provizije najčešće niže&#8230; Pojedine banke u inostranstvu ne naplaćuju proviziju za podizanje novca debitnom karticom ukoliko imaju takav ugovor s vašom matičnom bankom u Srbiji&#8220;, pišu i dodaju da je česta zabluda korisnika da im banka neće naplatiti proviziju ako banka pripada istoj bankarskoj grupaciji kao i banka koja izdaje karticu.</p>
<p>&#8222;Sve poslovne banke u Srbiji su zasebna pravna lica, stoga provizija za podizanje novca s bankomata neće biti naplaćena samo ako su banke međusobno sporazumom regulisale to pitanje, što možete proveriti s vašom bankom pre nego što otputujete u inostranstvo&#8220;, navode oni.</p>
<h2>Pazite se duple konverzije</h2>
<p>Kako navode na sajtu NBS, ukoliko posedujete platnu karticu koja zadužuje vaš dinarski račun, morate imati u vidu troškove konverzije valute, čija se visina razlikuje od vrste valute i same banke.</p>
<p>&#8222;Troškova konverzije neće biti ukoliko posedujete devizni račun u istoj valuti, povezan s vašom platnom karticom, koji će prilikom transakcije biti zadužen za odgovarajući iznos transakcije. Međutim, ukoliko vršite plaćanje u valuti koja je različita od valute na vašem deviznom računu, treba da znate da će banka u tom slučaju izvršiti duplu konverziju, i to npr: ako ste robu i usluge plaćali u američkim dolarima, a devizni račun imate u evrima, banka će prvo izvršiti konverziju američkih dolara u dinare, a potom iz dinara u evre&#8220;, upozoravaju.</p>
<p><strong>Izvor: Blic</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/05/kako-placati-u-inostranstvu-kes-ili-kartica/">Kako plaćati u inostranstvu, keš ili kartica?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U Dojč banci gotovina više neće biti dostupna na šalteru</title>
		<link>https://bif.rs/2022/06/u-dojc-banci-gotovina-vise-nece-biti-dostupna-na-salteru/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 11 Jun 2022 05:50:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[banka]]></category>
		<category><![CDATA[dostupnost]]></category>
		<category><![CDATA[gotovina]]></category>
		<category><![CDATA[kartica]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=88197</guid>

					<description><![CDATA[<p>U većini poslovnica Nemačke banke (Deutsche Bank), gotovina više neće biti dostupna na šalteru “U budućnosti više ne želimo da nudimo gotovinu u poslovnicama jer držanje gotovine u poslovnicama uzrokuje&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/06/u-dojc-banci-gotovina-vise-nece-biti-dostupna-na-salteru/">U Dojč banci gotovina više neće biti dostupna na šalteru</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U većini poslovnica Nemačke banke (Deutsche Bank), gotovina više neće biti dostupna na šalteru</p>
<p>“U budućnosti više ne želimo da nudimo gotovinu u poslovnicama jer držanje gotovine u poslovnicama uzrokuje troškove”, rekao je Lars Štoj, direktor Odeljenja poslovanja s domaćim privatnim klijentima najveće nemačke banke.</p>
<p>SEEbiz piše da novi plan banke mnogi vide kao jasan korak unazad za klijente.</p>
<p>“Glavni zadatak podružnice je prodaja, savetovanje klijenata o investicijama, hipotekama, donekle potrošačkim kreditima i osiguranju. Tada će i podružnice opet biti profitabilne”, zaključio je Štoj.</p>
<p>Prema planovima, banka želi ponuditi gotovinu samo u nekoliko velikih poslovnica. U većini poslovnica Dojče Bank novac bi trebao biti dostupan samo na bankomatima.</p>
<p>Iz Deutsche Bank su u sredu za nekoliko nemačkih medija potvrdili ove navode. Portparolka je objasnila da će banka smanjiti broj ličnih novčanih izdataka u poslovnicama kao deo svoje strateške transformacije u Nemačkoj.<br />
Prema navodima iz Nemačke banke, ovi su planovi odgovor na promene u ponašanju kupaca.</p>
<p>“Kada je reč o plaćanju i rukovanju gotovinom generalno, uočava se jasan trend bezgotovinskog plaćanja. Kupci imaju pristup nacionalnoj mreži bankomata za snabdevanje gotovinom, a novac se takođe može podići prilikom kupovine u mnogim supermarketima ili na benzinskim pumpama”, poručuju iz Nemačke banke, prenosi Fenix Magazin.</p>
<p><strong>Izvor: Seebiz</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/06/u-dojc-banci-gotovina-vise-nece-biti-dostupna-na-salteru/">U Dojč banci gotovina više neće biti dostupna na šalteru</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kakvu pozadinu ima pitanje ugostitelja &#8222;Keš ili kartica&#8220;</title>
		<link>https://bif.rs/2022/04/kakvu-pozadinu-ima-pitanje-ugostitelja-kes-ili-kartica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 04 Apr 2022 04:42:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kartica]]></category>
		<category><![CDATA[keš]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=86063</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kratko pitanje &#8222;keš ili kartica&#8220;, svakodnevno smo u prilici čujemo u ugostiteljskim objektima. I dok većina nas ne obraća pažnju na to, plaćajući račun sredstvima koja su im u tom&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/04/kakvu-pozadinu-ima-pitanje-ugostitelja-kes-ili-kartica/">Kakvu pozadinu ima pitanje ugostitelja &#8222;Keš ili kartica&#8220;</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Kratko pitanje &#8222;keš ili kartica&#8220;, svakodnevno smo u prilici čujemo u ugostiteljskim objektima. I dok većina nas ne obraća pažnju na to, plaćajući račun sredstvima koja su im u tom trenutku raspoloživija, način plaćanja zapravo ima i drugačiju pozadinu.</strong></p>
<p>Nepobitne su dve stvari: Prva je da fiskalna kasa zahteva odgovor da li se plaćanje vrši karticom ili gotovinom. Druga je, međutim, takozvano &#8222;duplo knjigovodstvo&#8220; koje je i dalje moguće organizovati i koje se vodi kao nelegalna aktivnost.</p>
<p>&#8211; Ovo pitanje ugostitelji svima postavljaju jer u fiskalnu kasu moraju da upišu da li se plaćanje vrši karticom ili gotovinom. Takvu opciju podrazumeva softver, a i u jednom i u drugom slučaju dobije se isti fiskalni račun. S druge strane, kada govorimo o utaji poreza. postoji mogućnost da neki ugostitelji pokušavaju da sporovedu tu nezakonitu aktivnost, ali sada je to lakše otkriti nego ranije &#8211; ističe poreski stručnjak Đerđ Pap.</p>
<h2>U čemu je caka?</h2>
<p>&#8211; Caka može da bude u tome da ugostitelji imaju dve fiskalne kase &#8211; počinje svoju priču jedan ugostitelj.</p>
<p>&#8211; Jedna kasa nije povezana na sistem, druga jeste. Ukoliko plaćate karticom, dobijate regularan fiskalni račun na koji se plaća porez. Ako plaćate u kešu, fiskalni račun može da se izda sa druge kase koja nije povezana na sistem, a to znači i izbegavanje plaćanja poreza. Za ugostitelja to znači veću zaradu &#8211; kaže on.</p>
<p>Naš sagovornik kaže da ovo nikako nije pravilo u ugostiteljstvu, ali navodi da ovakvih primera ima, kao i da ih je i u drugim delatnostima.</p>
<p>&#8211; To je i odgovor na pitanje zašto vam mnogi trgovci daju popust ukoliko plaćate kešom &#8211; kaže naš sagovornik.</p>
<p>Dodaje i da je lažni fiskalni račun vrlo lako prepoznati.</p>
<p>Pravi fiskalni račun u donjem delu ima znak koji se sastoji od četiri ocila, razdvojenih krstom i ispisanih u kvadratu. Mora imati jasne podatke o samom trgovcu, uključujući pun naziv obveznika i objekta, kao i adresu objekta. U posebnom delu imaju i podaci o porezu (procentualno i vrednosno).</p>
<p>Lažni pak nema pomenuti znak, koji je inače, i više nego vidljiv na računu. Nema ni detaljne stavke o visini poreza u procentima.</p>
<p><strong>Izvor: Novosti</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/04/kakvu-pozadinu-ima-pitanje-ugostitelja-kes-ili-kartica/">Kakvu pozadinu ima pitanje ugostitelja &#8222;Keš ili kartica&#8220;</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Prihvatanje China UnionPay kartica na bankomatima Banca Intesa</title>
		<link>https://bif.rs/2021/03/prihvatanje-china-unionpay-kartica-na-bankomatima-banca-intesa/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 04 Mar 2021 10:08:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<category><![CDATA[bankomat]]></category>
		<category><![CDATA[kartica]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=75496</guid>

					<description><![CDATA[<p>Banca Intesa je omogućila prihvatanje kartica koje izdaje China UnionPay na svojim bankomatima, dok će uskoro biti dostupno i plaćanje na POS terminalima banke u trgovačkoj mreži. Banca Intesa je&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/03/prihvatanje-china-unionpay-kartica-na-bankomatima-banca-intesa/">Prihvatanje China UnionPay kartica na bankomatima Banca Intesa</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Banca Intesa je omogućila prihvatanje kartica koje izdaje China UnionPay na svojim bankomatima, dok će uskoro biti dostupno i plaćanje na POS terminalima banke u trgovačkoj mreži. Banca Intesa je među prvim bankama omogućila prihvat kartica u našoj zemlji, a u skladu sa memorandumom koji je Narodna Banka Srbije potpisala sa ovom svetskom kartičarskom kompanijom.</strong></p>
<p>China UnionPay je jedan od najzastupljenijih kartičarskih sistema na svetu, ima više od 6,5 milijardi izdatih kartica u 179 zemalja, podržava najsavremenije platne tehnologije, u koje spadaju plaćanja beskontaktnim karticama, plaćanja mobilnim telefonom i plaćanja na internetu. Kompanija je osnovana 2002. godine u Kini i ovom trenutku predstavlja kartičarski brend sa najvećom stopom rasta u broju izdatih kartica na godišnjem nivou.</p>
<p>Banca Intesa, članica Intesa Sanpaolo grupe, zauzima vodeću poziciju na domaćem tržištu mereno svim ključnim indikatorima poslovanja – ukupnom aktivom, kapitalom, kreditima i depozitima klijenata. Banka posluje sa 1,36 miliona klijenata kojima stavlja na raspolaganje inovativne proizvode, vrhunsku uslugu i jedinstveni spoj razvijene poslovne mreže i digitalnih servisa.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/03/prihvatanje-china-unionpay-kartica-na-bankomatima-banca-intesa/">Prihvatanje China UnionPay kartica na bankomatima Banca Intesa</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako da besplatni probni period ostane besplatan?</title>
		<link>https://bif.rs/2020/07/kako-da-besplatni-probni-period-ostane-besplatan/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 03 Jul 2020 09:25:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<category><![CDATA[besplatan]]></category>
		<category><![CDATA[kartica]]></category>
		<category><![CDATA[probni period]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=69260</guid>

					<description><![CDATA[<p>• Saznajte zašto je važno da budete veoma obazrivi i na šta sve treba da obratite pažnju pri isprobavanju softvera i aplikacija, a naročito onih koji kao garanciju traže broj&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/07/kako-da-besplatni-probni-period-ostane-besplatan/">Kako da besplatni probni period ostane besplatan?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>• Saznajte zašto je važno da budete veoma obazrivi i na šta sve treba da obratite pažnju pri isprobavanju softvera i aplikacija, a naročito onih koji kao garanciju traže broj vaše platne kartice.</p>
<p>Surfovali ste internetom u potrazi za receptima za letnji detoks i slučajno naleteli na aplikaciju koja može mnogo da pomogne prilikom vraćanja u formu. Sjajna stvar. Ima besplatan probni period, probaćete, pa ako radi – super, nastavićete da je koristite. Ili, pokušali ste da sredite neke stare fotografije, ali foto editor koji imate nije baš najbolji. Možda na internetu postoji neki bolji? Ima jedan odličan, ali se plaća. Mada, postoji probni period od mesec dana. Ne treba vam više od mesec dana da sredite te fotke. Instaliraćete ga, završiti šta treba i posle obrisati.</p>
<h2>Probnih mesec dana „Netfliksa“, kad pre prođe?</h2>
<p>Možda nijedna od ovih situacija ne opisuje vas, ali ste vrlo verovatno nekada bili u situaciji da isprobate neki softver ili aplikaciju. Sigurno se sećate i da su uslov za probni period bile neke sitnice kojima u tom trenutku niste pridavali veliku važnost, poput registracije unošenjem mejla ili broja platne kartice.</p>
<p>Prošlo je neko vreme, vi ste već i zaboravili na aplikaciju, a iz banke je stigao izveštaj o potrošnji na kartici… Trošak nije mali, a vi čak ni ne koristite tu aplikaciju, samo ste je isprobali. Ovakva neprijatna izenađenja se dešavaju kada zaboravite da otkažete probni period i tako postanete srećni vlasnici pretplate na godišnji detoks program.</p>
<p>Šta možete da uradite? Nažalost, (skoro) ništa. Proverite uslove sa kojima ste se saglasili za svaki slučaj, ali verovatno ste pristali na tu naplatu onda kada ste u želji da što pre počnete da koristite aplikaciju obeležili i to polje. Zato budite veoma obazrivi prilikom isprobavanja softvera i aplikacija, posebno kod onih koje kao garanciju zahtevaju broj platne kartice.</p>
<h2>5+ saveta za odgovorno i pametno korišćenje aplikacija u probnom periodu</h2>
<p>Ako ne želite da to što ste testirali neke aplikacije bude na kraju značajan trošak, imamo nekoliko saveta za vas:</p>
<p>1. Kada aktivirate probni period, aktivirajte i podsetnik na telefonu dan ili dva pre isteka tog roka. Cilj podsetnika je da vas opomene da otkažete korišćenje aplikacije ako ne želite da je plaćate, ili ste zaključili da ne odgovara vašim potrebama.</p>
<p>2. Ne čekajte poslednji trenutak za otkazivanje, jer može doći do nepredviđenih okolnosti: ponekad internet zakaže, ili je procedura zahtevna, ili u onom delu napisanom sitnim slovima sa kojima ste se saglasili piše da to morate uraditi, na primer, minimum 24 časa ranije.</p>
<p>3. Ako već dajete broj kartice za probni period, neka to bude prepaid kartica, koju ćete dopuniti po potrebi. Time se dvostruko štitite, i od neplaniranog troška, ali i od toga da vaši podaci sa „glavne” kartice završe negde gde ne bi trebalо.</p>
<p>4. Nemojte samo obrisati aplikaciju – to ne znači da ste otkazali njeno korišćenje. Ispoštujte proceduru za otkaz.</p>
<p>5. Na kraju, ako niste otkazali probni period, a ne želite tu aplikаciju, priznajte grešku i zamolite korisničku podršku za pomoć i povraćaj novca. Budite fini, objasnite da aplikacija ne odgovara vašim potrebama i da ste prevideli da je pravilno otkažete. Postoji mogućnost da će vam u korisničkoj podršci izaći u susret, iako ne moraju, jer su u svojoj politici probnog perioda (sa kojom ste se saglasili) naglasili da je naplata automatska ako ne otkažete.<br />
Pored ovih osnovnih, u nastavku možete pogledati i dodatne savete.</p>
<p><strong>Bonus savet 1</strong>: Ustupanje kartice na korišćenje trećem licu nije dozvoljeno, ali ako ste ipak karticu pozajmili članu porodice ili prijatelju da isproba neku aplikaciju jer nema svoju karticu, to vas ne oslobađa naplate. Budite obazrivi sa deljenjem broja kartice jer, koliko god imali poverenja u osobu kojoj je ustupate, nikada ne možete biti sigurni da ta osoba neće pogrešiti i/ili zaboraviti da se odjavi.</p>
<p><strong>Bonus savet 2</strong>: Nemojte kartice vezivati za naloge (npr. „Gugl“, „Fejsbuk“, „Netfliks“, „Amazon“…). Jednom kada se kartica „veže“ za nalog, dostupna je svim korisnicima naloga, najčešće članovima porodice kojima su uređaji sa ulogovanim nalozima dostupni.</p>
<p>Mnoge aplikacije/servisi se tako mogu kupiti jednim klikom, bez posebnog unosa načina plaćanja, jer je već definisan na nivou naloga. Možda je to praktično ako ste vi jedini korisnik naloga, ali razmislite da li možda vaša deca dok igraju igrice mogu da kliknu na neku pogrešnu opciju i da zahvaljujući povezanoj kartici iskoriste sredstva sa nje.</p>
<p><strong>Da rezimiramo</strong> – probni periodi korišćenja softvera su legitiman i vrlo efikasan način za povećanje prodaje i poboljšanje zadovoljstva potrošača. Možete ih koristiti, ali obratite pažnju na uslove i na vreme otkažite ono što ne želite da koristite i plaćate.</p>
<p>Imajte u vidu i to da će neki servisi prvo proveriti vašu karticu tako što će naplatiti simboličan iznos (jedan dolar ili evro) za verifikaciju kartice, koja je garancija da ćete platiti aplikaciju ukoliko ne otkažete pretplatu u propisanom roku i na propisan način. Taj iznos će vam verovatno kasnije vratiti, ali ukoliko se pokaže da je kartica neispravna, nećete moći da otvorite nalog za probni period. .</p>
<p>Dodatne savete o temama kao što je onlajn bezbednost vaših sredstava, bezbedna kupovina „iz fotelje“, ali i o brojnim drugim važnim finansijskim temama, možete potražiti na besplatnoj platformi za finansijsku edukaciju*, na internet adresi <a href="https://ersteznali.rs/">ErsteZnali.rs</a>.</p>
<p><strong>Marija Mutić, koordinatorka programa finansijske edukacije Erste Banke, #ErsteZnali</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/07/kako-da-besplatni-probni-period-ostane-besplatan/">Kako da besplatni probni period ostane besplatan?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Blokada svih kartica i sredstava za korisnike Pejonira</title>
		<link>https://bif.rs/2020/06/blokada-svih-kartica-i-sredstava-za-korisnike-pejonira/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 29 Jun 2020 06:00:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[blokada]]></category>
		<category><![CDATA[kartica]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=69149</guid>

					<description><![CDATA[<p>Nemačka finansijska kompanija Vajerkard (Wirecard) podnela je zahtev za bankrot što je rezultovalo blokadom svih kartica i sredstava na njima za korisnike Pejonira (Payoneer) širom sveta, uključujući i Srbiju, prenosi&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/06/blokada-svih-kartica-i-sredstava-za-korisnike-pejonira/">Blokada svih kartica i sredstava za korisnike Pejonira</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Nemačka finansijska kompanija Vajerkard (Wirecard) podnela je zahtev za bankrot što je rezultovalo blokadom svih kartica i sredstava na njima za korisnike Pejonira (Payoneer) širom sveta, uključujući i Srbiju, prenosi startit.</strong></p>
<p>Kako navode u korisničkoj podršci Pejonira razlog za to je činjenica da su sve kartice koje su povezane sa Pejonir nalozima izdate od strane kompanije Vajerkard.</p>
<p>“Vaša kartica je izdata od strane Vajerkarda. Stoga je sva aktivnost kartice blokirana za sada. Trenutno radimo sa Vajerkardom na alternativnom rešenju kako biste mogli da pristupite svojim sredstvima”, stoji u saopštenju korisničke podrške.</p>
<p>Novac je navodno i dalje moguće prebacivati izmedju različitih Pejonir naloga, ali nije moguće povući novac na bankovni račun niti ga podići.</p>
<p>Iz korisničke podrške Pejonira je stigla informacija da bi problem trebalo da bude rešen u što kraćem roku.</p>
<p>Pejonir je jutros na svom blogu rekao da je novac svih korisnika odgovarajuće zaštićen i da veruju da je ovo zamrzavanje privremeno.</p>
<p>Pored toga na Pejonirovom Twitter nalogu se navodi da je ova kompanija “snažna, stabilna i radi na tome da vaš novac bude zaštićen.”</p>
<p><strong>Izvor: Nova ekonomija</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/06/blokada-svih-kartica-i-sredstava-za-korisnike-pejonira/">Blokada svih kartica i sredstava za korisnike Pejonira</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
