<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>protiv Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/protiv/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/protiv/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Fri, 17 Feb 2023 20:55:29 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>protiv Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/protiv/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Italija protiv zabrane benzinaca i dizelaša, iznosi kontra predlog</title>
		<link>https://bif.rs/2023/02/italija-protiv-zabrane-benzinaca-i-dizelasa-iznosi-kontra-predlog/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 18 Feb 2023 09:47:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[benzinac]]></category>
		<category><![CDATA[dizel]]></category>
		<category><![CDATA[italija]]></category>
		<category><![CDATA[protiv]]></category>
		<category><![CDATA[zabrana]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=95466</guid>

					<description><![CDATA[<p>Pravila koje je odobrio Evropski parlament zahtevaće da do 2035. godine proizvođači automobila moraju da postignu 100 odsto smanjenje emisije ugljen dioksida Italija se oštro protivi evropskim planovima da se&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/02/italija-protiv-zabrane-benzinaca-i-dizelasa-iznosi-kontra-predlog/">Italija protiv zabrane benzinaca i dizelaša, iznosi kontra predlog</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Pravila koje je odobrio Evropski parlament zahtevaće da do 2035. godine proizvođači automobila moraju da postignu 100 odsto smanjenje emisije ugljen dioksida</strong></p>
<p>Italija se oštro protivi evropskim planovima da se za 12 godina zabrani prodaja novih automobila na benzin i dizel, a ministar saobraćaja nazvao je brzi prelazak na električna vozila &#8222;samoubistvom“ i &#8222;poklonom“ kineskoj industriji.</p>
<p>Pravila koje je odobrio Evropski parlament zahtevaće da do 2035. godine proizvođači automobila moraju da postignu 100 odsto smanjenje emisije ugljen dioksida, što bi onemogućilo prodaju novih vozila na fosilna goriva u bloku od 27 zemalja.</p>
<p>Taj plan je loše prošao u Italiji, gde se nalaze brendovi uključujući &#8222;fijat&#8220; i &#8222;alfa romeo&#8220;, gde je automobilska industrija još uvek u velikoj meri fokusirana na tehnologiju motora sa unutrašnjim sagorevanjem.</p>
<p>&#8211; Svima nam je stalo do vode, kvaliteta vazduha i čistije životne sredine ali to ne znači otpuštanje miliona radnika i zatvaranje hiljada preduzeća &#8211; rekao je Mateo Salvini, ministar saobraćaja koji vodi desničarsku stranku Liga.<br />
Salvini, koji je i potpredsednik vlade, rekao je da je potrebno više vremena i više sredstava da bi se obezbedila glatka tranzicija.</p>
<h2>Italija će izneti  kontra-predlog</h2>
<p>Antonio Tajani, ministar inostranih poslova, ranije je nagovestio da će Rim nastojati da &#8222;razvodnji&#8220; ovaj cilj.</p>
<p>&#8211; Italija će izneti sopstveni kontra-predlog: ograničiti smanjenje na 90 odsto, dajući industriji priliku da se prilagodi &#8211; rekao je Tajani, a prenosi Korijere dela sera.</p>
<p>Italijanska automobilska industrija zapošljava preko 270.000 radnika direktno ili indirektno i čini više od pet odsto bruto domaćeg proizvoda zemlje, pokazuju podaci automobilskog udruženja ANFIA. Prema njihovim podacima, prodaja električnih automobila pala je za 27 odsto prošle godine u Italiji, što čini samo 3,7 odsto ukupnih registracija novih automobila.</p>
<p>Zemlje EU postigle su dogovor o zabrani automobila sa termalnim motorima u oktobru prošle godine, ali još uvek moraju formalno da stave pečat na pravila pre nego što ona stupe na snagu. Konačno odobrenje se očekuje u martu.</p>
<p><strong>Izvor: <a href="https://24sedam.rs/biznis/privreda/198144/italija-ostro-protiv-zabrane-benzinaca-i-dizelasa/vest">24sedam.rs</a></strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/02/italija-protiv-zabrane-benzinaca-i-dizelasa-iznosi-kontra-predlog/">Italija protiv zabrane benzinaca i dizelaša, iznosi kontra predlog</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Članice BRIKS-a suzdržane oko sankcija Rusiji</title>
		<link>https://bif.rs/2022/04/clanice-briks-a-suzdrzane-oko-sankcija-rusiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 04 Apr 2022 05:29:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[BRIKS]]></category>
		<category><![CDATA[protiv]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[sankcije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=86065</guid>

					<description><![CDATA[<p>Oko tri milijarde ljudi živi u zemljama BRIKS-a, savezu Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike. To je ogroman ekonomski prostor i politička sila. Posle ruskog napada na Ukrajinu, ostale&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/04/clanice-briks-a-suzdrzane-oko-sankcija-rusiji/">Članice BRIKS-a suzdržane oko sankcija Rusiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Oko tri milijarde ljudi živi u zemljama BRIKS-a, savezu Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike. To je ogroman ekonomski prostor i politička sila. Posle ruskog napada na Ukrajinu, ostale četiri zemlje su od posebnog značaja u kontekstu globalne reorganizacije ekonomskih zavisnosti i političkih partnerstava.</strong></p>
<p>One su isporučioci sirovina i trgovinski partneri i svojim političkim stavom mogu presudno uticati na sukob, piše Dojče Vele.<br />
Na primer, postoji mogućnost da bi savez mogao da pomaže Rusiju kroz kredite. &#8222;Trenutno se preostale četiri države suzdržavaju i još uvek među njima ne postoji efikasna politička koordinacija, kojom bi se reagovalo na sankcije SAD i EU prema Rusiji&#8220;, rekao je Roberto Gulart sa Univerziteta Brazilija.</p>
<p>Zemlje su zbog sankcija suzdržane da kroz razvojne banke BRIKS-a pružaju Rusiji pomoć kreditima. &#8222;Nova razvojna banka“ sakuplja novac na međunarodnom tržištu uz niske naknade, rekao je Gualrt i dodao da savez „nije voljan da zauzme političke pozicije u momentu velike neizvesnosti“.</p>
<p>Sličnog je mišljenja i Ignjacio Bartesagi, direktor Instituta za međunarodnu trgovinu pri katoličkom Univerzitetu u Urugvaju, koji smatra da je savez još uvek u početnoj fazi. &#8222;Nedostaje im jasna strategija. Jasno je da pred nama stoji nova alijansa, koalicija i geostrateško partnerstvo“, kaže Bartesagi u razgovoru za DW.</p>
<h2>Brazil želi da poveća proizvodnju nafte</h2>
<p>Leri Fink, šef najveće svetske kompanije za investicioni menadžment Blekrok smatra da bi dugoročno odvajanje Rusije od svetske ekonomije dovelo do ozbiljnih potresa u ekonomskim odnosima među zemljama BRIKS-a. Države bi morale ponovo da razmotre kakva zavisnost postoji među njima i kako bi se ona mogla smanjiti, što bi moglo dovesti do bržeg povlačenja iz nekih zemalja, piše Fink u pismu akcionarima koje je citirao Frankfurter Algemajne Cajtung.</p>
<p>Proizvodnja u Meksiku, Brazilu, SAD ili Jugoistočnoj Aziji mogla bi od toga da profitira. Brazilija se već sprema za ofanzivu. Ministar rudarstva i energetike Bento Albukerke je najavio da će povećati proizvodnju nafte za deset odsto do kraja godine. &#8222;To će biti doprinos Brazila stabilizaciji globalnog tržišta energije&#8220;, kaže ministar.</p>
<p>Pred važnim odlukama stoji i Južnoafrička Republika. Usled rastućih cena gasa i povećanom potrebnom za novim privrednim projektima, Južnoafrička Republika pod hitno želi da obezbedi svoje snabdevanje gasom.<br />
Kako navodi istraživačka mreža Amabungane ova afrička zemlja treba da odluči sa kim će da zaključi dogovor o snabdevanju tečnog gasa vredan milijardi. U igri su naftno društvo Azerbejdžana SOCAR i Gasprom banka, koja pripada ruskom Gaspromu. Oba snabdevača će razmotriti ponude, dok je koncern Šel protiv.</p>
<p>Južnoafrička Republika, dakle, mora da se odluči da li će uprkos novim geopolitičkim tenzijama u svetu da se odluči za ruski gas i koji je stav ove države po pitanju Ukrajine.</p>
<h2>Politički uticaj Indije i Kine</h2>
<p>Daleko važnije je pitanje Indije i Kine. Pre nekoliko dana je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ugostio ambasadore ostale četiri zemlje BRIKS-a, čime je Moskva poslala poruku SAD i Evropi da nije sama.</p>
<p>Ostale četiri države BRIKS-a, međutim, imaju i svoje interese. Indiji je, poput Brazila i Južnoafričke republike, do sada bilo uskraćeno stalno mesto u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija. Vašington Post izveštava da je Indija počela da kupuje naftu iz Rusije, uprkos sankcijama, dok indijske banke utvrđuju mogućnost za trgovinu u rupijima i rubljama. Ovo bi mogao biti signal da je Indija spremna da podrži Rusiju, čime bi se ova zemlja suprotstavila Zapadu</p>
<p>Ipak, najvažniji igrač BRIKS-a je Kina, koja je zbog svoje ekonomske i političke moći prevazišla status zemlje u razvoju, kakva je bila 2006. kada je savez osnovan. Vlade Brazila, Južnoafričke Republike i Indije pomno prate kako se Kina sada pozicionira.</p>
<p>Nedavno je iz Pekinga poručeno da prijateljstvo sa Rusijom ne poznaje granice, ali da istovremeno treba poštovati i suverenitet Ukrajine.</p>
<p>Zemlje BRIKS-a bi mogle da traže od Zapada da plati za otvoreno pozicioniranje. A to bi pored sticanja statusa u UN moglo značiti i veći uticaj u Međunarodnom monetarnom fondu ili Svetskoj banci. Kina bi, zauzvrat, mogla da podstakne da bude prihvaćena kao posrednik u sukobu. To bi potvrdilo uspon Pekinga u globalnoj politici.</p>
<p><strong>Izvor: Blic</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/04/clanice-briks-a-suzdrzane-oko-sankcija-rusiji/">Članice BRIKS-a suzdržane oko sankcija Rusiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Privrednici protiv, poreski stručnjaci za novi model fiskalizacije</title>
		<link>https://bif.rs/2021/09/privrednici-protiv-poreski-strucnjaci-za-novi-model-fiskalizacije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 15 Sep 2021 07:52:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[fiskalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[privrednici]]></category>
		<category><![CDATA[protiv]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=80393</guid>

					<description><![CDATA[<p>Privrednici u Srbiji su protiv novog modela fiskalizacije poreskih obveznika, a poreski stručnjaci tvrde da se uvodi sa ciljem da se olakša kontrola prihoda i suzbija siva ekonomija. Počasni predsednik&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/09/privrednici-protiv-poreski-strucnjaci-za-novi-model-fiskalizacije/">Privrednici protiv, poreski stručnjaci za novi model fiskalizacije</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Privrednici u Srbiji su protiv novog modela fiskalizacije poreskih obveznika, a poreski stručnjaci tvrde da se uvodi sa ciljem da se olakša kontrola prihoda i suzbija siva ekonomija.</strong></p>
<p>Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković rekao je za Betu da su privrednici protiv uvođenja novog modela fiskalizacije još od pre nekoliko godina, od kada se pokušava njegovo uvođenje, i da i danas misle da je to neracionalna odluka države.</p>
<p>„Privrednicima to ne treba, a ako država nije sposobna da kontroliše naplatu poreza neka snosi taj trošak, koji je i u tom slučaju nepotreban jer stručnjaci za informatiku kažu da su se samo mogla popraviti softverska rešenja, umesto što će se baciti na stotine hiljada fiskalnih kasa“, rekao je Atanacković.</p>
<p>Novi model fiskalizacije podrazumeva korišćenje elektronskog fiskalnog uređaja, putem kojeg će obveznik fiskalizacije u trenutku prometa na malo, uključujući i primljeni avans za budući promet na malo, izdavati fiskalni račun sa QR kodom.</p>
<p>Elektronski fiskalni uređaj osim kase, kako je najavio ministar finansija Siniša Mali, može da bude i računar, tablet, mobilni telefon, a novi model fiskalizacije će smanjiti operativne troškove za GPRS prenos podataka dnevnog izveštaja štampanje kontrolnih traka za fiskalne račune, čuvanje kontrolnih traka, obavezni godišnji servis fiskalnih uređaja.</p>
<p>Mali je najavio da će država subvencionisati privrednike sa 100 evra po prodajnom mestu i 100 evra po fiskalnom uređaju pri čemu će oni koji nisu u sistemu poreza na dodatu vrednost (PDV) dobiti za 20 odsto veću subvenciju za kase zbog nemogućnosti da iskoriste ulazni PDV, što će državu ukupno koštati šest milijardi dinara. Od ove obaveze su isključeni privrednici koji prodaju robu na pijaci, advokati i taksisti.</p>
<p>Atanacković je rekao da je taj model preuzet od Hrvatske gde se nije pokazao efikasnim.</p>
<h2>Šta je sa kvalitetnim internetom</h2>
<p>„Novi model fiskalizacije podrazumeva kvalitetan internet, a pitanje je da li je u Srbiji svima i dostupan. U Hrvatskoj se pokazalo da u vreme velikih gužvi i mnogo transakcija dolazi do zagušenja podataka tako da taj sistem nije mnogo efikasniji od postojećeg“, rekao je Atanacković.</p>
<p>Istakao je da je neprihvatljivo da su od obaveze uvođenja novog modela fiskalizacije opet izuzeti taksisti i advokati koji nisu bili dužni da uvedu ni fiskalne kase, a da u drugim zemljama nisu zaobiđeni od plaćanja PDV-a.</p>
<h2>Taksisti i advokati</h2>
<p>„Razlog za to je što taksisti i advokati u Srbiji imaju snagu da se odupru državi, a privrednici je nemaju“, rekao je Atanacković.</p>
<p>Poreski savetnik Đerđ Pap rekao je da je novi model fiskalizacije jedan je od načina za borbu protiv sive ekonomije i olakšava kontrolu prometa.</p>
<p>„Novi model fiskalizacije podrazumeva da fiskalne kase nove generacije budu onlajn povezane sa Poreskom upravom, mada su poreski službenici i sada mogli da zatraže određene podatke od privrednika koji je bio dužan da ih dostavi naknadno“, rekao je Pap.</p>
<p>Dodao je da novi model fiskalizacije podrazumeva kvaliteten internet umesto GPRS uređaja.</p>
<p>Ako država snosi celokupan trošak nove fiskalizacije to, prema njegovim rečima, neće otežati poslovanje privrednicima.</p>
<p>Pap je ocenio da je neprihvatljivo da taksisti i advokati ponovo budu izuzeti od plaćanja PDV-a i da je država opet podlegla pritisku.</p>
<p>„Nije u redu da taksisti i advokati opet budu izuzeti iz sistema fiskalizacije sa obrazloženjem da ne mogu da ga montiraju i da bi moglo da bude mnogo pravnih zavrzlama“, rekao je Pap.</p>
<p>Nedoumica u novom modelu fiskalizacije ima i kada je reč o prevoznicima kada pređu granice Srbije, pa je najavljen sastanak sa njima kako bi se našlo rešenje.</p>
<p><strong>Izvor: Beta</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/09/privrednici-protiv-poreski-strucnjaci-za-novi-model-fiskalizacije/">Privrednici protiv, poreski stručnjaci za novi model fiskalizacije</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ukrajina i Poljska se zajedno bore protiv Severnog toka 2</title>
		<link>https://bif.rs/2020/07/ukrajina-i-poljska-se-zajedno-bore-protiv-severnog-toka-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 29 Jul 2020 07:04:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[protiv]]></category>
		<category><![CDATA[Severni tok 2]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=69905</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ukrajina i Poljska dogovorile su se da preduzmu zajedničke korake kako bi osujetile realizaciju ruskog projekta Severni tok 2. To prenose ruski mediji, pozivajući se na saopštenje ukrajinskog Ministarstva inostranih&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/07/ukrajina-i-poljska-se-zajedno-bore-protiv-severnog-toka-2/">Ukrajina i Poljska se zajedno bore protiv Severnog toka 2</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Ukrajina i Poljska dogovorile su se da preduzmu zajedničke korake kako bi osujetile realizaciju ruskog projekta Severni tok 2. To prenose ruski mediji, pozivajući se na saopštenje ukrajinskog Ministarstva inostranih poslova.</strong></p>
<p>Prema rečima predstavnika Ministarstva, tokom posete šefa ukrajinske diplomatije Dmitrija Kulebe Varšavi, strane su diskutovale o saradnji u energetskom sektoru i važnoj ulozi koju te dve zemlje imaju u osiguravanju energetske bezbednosti Evrope.</p>
<p>Ministarstvo je takođe istaklo da dve države nameravaju da i dalje razvijaju trilateralni memorandum između Ukrajine, Poljske i Sjedinjenim Američkim Državama o saradnji u energetskom sektoru u cilju diverzifikacije izvora energije.</p>
<p>Predstavnici Poljske i Ukrajine posebno su naglasili da ruski projekat Severni tok 2 predstavlja pretnju za bezbednost Evrope u energetskom sektoru i dogovorili su se da spreče njegovu realizaciju. Projekat Severni tok 2 podrazumeva izgradnju dva kraka gasovoda, čiji će ukupni kapacitet iznositi pedeset pet milijardi kubnih metara gasa godišnje, od obale Rusije, preko Baltičkog mora, do Nemačke. Novi cevovod gradi se pored Severnog toka.</p>
<p>Podsetimo, američki Stejt department uključio je Severni tok 2 i Turski tok u projekte kojima mogu biti uvedene sankcije. Prema rečima američkog državnog sekretara Majka Pompea, projektima će biti uvedene ograničavajuće mere koje su predviđene zakonom „O borbi protiv američkih protivnika putem sankcija“ (CAATSA).</p>
<p><strong>Izvor: Sputnjik</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/07/ukrajina-i-poljska-se-zajedno-bore-protiv-severnog-toka-2/">Ukrajina i Poljska se zajedno bore protiv Severnog toka 2</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
