<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>zasejano Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/zasejano/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/zasejano/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Thu, 02 Feb 2023 06:35:24 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>zasejano Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/zasejano/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>U Srbiji zasejano više useva za 8,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu</title>
		<link>https://bif.rs/2023/02/u-srbiji-zasejano-vise-useva-za-89-odsto-u-odnosu-na-prethodnu-godinu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 02 Feb 2023 07:00:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>
		<category><![CDATA[usevi]]></category>
		<category><![CDATA[zasejano]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=95038</guid>

					<description><![CDATA[<p>U Srbiji je 2022. godine u jesenjoj setvi zasejano 873.187 hektara, što, u odnosu na konačne rezultate jesenje setve u 2021. godini, predstavlja povećanje od 8,9 odsto, saopštio je Republički&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/02/u-srbiji-zasejano-vise-useva-za-89-odsto-u-odnosu-na-prethodnu-godinu/">U Srbiji zasejano više useva za 8,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>U Srbiji je 2022. godine u jesenjoj setvi zasejano 873.187 hektara, što, u odnosu na konačne rezultate jesenje setve u 2021. godini, predstavlja povećanje od 8,9 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.</strong></p>
<p>Posmatrano po kulturama, zasejano je više pšenice (za 6,1%), ječma (za 19,3%), uljane repice (za 30,9%) i ovsa (za 17,4%), a manje raži (za 3,6%).</p>
<p>Prema objavljenim podacima, najveća površina je pod pšenicom, ukupno 665.718 hektara.</p>
<p>Sledi 108.839 hektara pod ječmom, dok je ovas zasejan na 17.027 hektara. Raž je zasejana na 5.379 hektara, a uljana repica na 38.018 hektara.</p>
<p>„U poređenju sa desetogodišnjim prosekom jesenje setve (2012‒2021), površine pod pšenicom povećane su za 13,6 odsto“, naveo je RZS.</p>
<p><strong>Izvor: N1</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/02/u-srbiji-zasejano-vise-useva-za-89-odsto-u-odnosu-na-prethodnu-godinu/">U Srbiji zasejano više useva za 8,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Povećanje proizvodnje kukuruza i pšenice, ali ne i u zemljama EU</title>
		<link>https://bif.rs/2020/06/povecanje-proizvodnje-kukuruza-i-psenice-ali-ne-i-u-zemljama-eu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 29 Jun 2020 06:30:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kukuruz]]></category>
		<category><![CDATA[pšenica]]></category>
		<category><![CDATA[zasejano]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=69154</guid>

					<description><![CDATA[<p>Osim pšenice, i svetska proizvodnja kukuruza nadmašiće očekivanja. Prema najnovijim podacima Veća, ona bi trebalo da bude 1,2 milijarde tona. Međunarodno veće za žitarice (IGC) povećalo je svoju procenu svetske&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/06/povecanje-proizvodnje-kukuruza-i-psenice-ali-ne-i-u-zemljama-eu/">Povećanje proizvodnje kukuruza i pšenice, ali ne i u zemljama EU</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Osim pšenice, i svetska proizvodnja kukuruza nadmašiće očekivanja. Prema najnovijim podacima Veća, ona bi trebalo da bude 1,2 milijarde tona. </strong></p>
<p>Međunarodno veće za žitarice (IGC) povećalo je svoju procenu svetske proizvodnje pšenice i kukuruza za 2020.-2021. godinu. Tako bi prema zadnjim predviđanjima ukupna proizvodnja žitarica bila 2,23 milijarde tona, što je povećanje od sedam miliona u odnosu na prethodne podatke.</p>
<h2>Proizvodnja kukuruza nadmašiće očekivanja?</h2>
<p>Prema najnovijem izveštaju prinosi pšenice bi mogli da budu 768 miliona tona, što je za šest miliona tona više u odnosu na prethodnu godinu. Takođe, poboljšali su izglede proizvodnje u Australiji zahvaljujući obilnoj kiši. Prema prognoziranim pokazateljima, ta bi zemlja mogla da ima prinos od 26,2 miliona tona, što je znatno iznad 15,2 miliona u prethodnoj godini.</p>
<p>Osim Australije i u Kini bi se mogla ostvariti veća proizvodnja. Prinosi bi tamo mogli da budu 135 miliona tona, što je za oko dve milione tona više u odnosu na prethodnu sezonu.<br />
Osim pšenice i svetska proizvodnja kukuruza nadmašiće očekivanja. Prema najnovijim podacima Veća, ona bi trebalo da bude 1,2 milijarde tona, a kako su predviđene zalihe više nego dovoljne da ispune potražnju, očekuje se prvo stvaranje globalnih rezervi u četiri godine.</p>
<p>Iako je žetva soje u 2019. godini u Indiji, SAD-u, Kanadi i Argentini bila nešto manja od planirane, u Veća su pozitivni i smatraju kako će svetska proizvodnja biti 364 miliona tona u 2020.-2021. godini što je malo više od prethodne projekcije od 363 miliona tona.</p>
<h2>Lošija prognoza za EU</h2>
<p>IGC je, međutim smanjio prognozu za Evropsku uniju, a kao razlog naveli su suvo proletno vreme koje je smanjilo potencijalne prinose.</p>
<p>Tako će proizvodnja u svim zemljama članicama, isključujući po prvi put Veliku Britaniju biti 128,4 miliona tona, što je pad u odnosu na prethodnu projekciju od 131,7 miliona tona.</p>
<p><strong>Izvor:Agroklub</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/06/povecanje-proizvodnje-kukuruza-i-psenice-ali-ne-i-u-zemljama-eu/">Povećanje proizvodnje kukuruza i pšenice, ali ne i u zemljama EU</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
