<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>velike Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/velike/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/velike/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Thu, 09 Dec 2021 19:35:14 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>velike Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/velike/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Pandemija male trgovice obrisala sa tržišne scene</title>
		<link>https://bif.rs/2021/12/pandemija-male-trgovice-obrisala-sa-trzisne-scene/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 10 Dec 2021 05:23:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[mali]]></category>
		<category><![CDATA[promet]]></category>
		<category><![CDATA[trgovina]]></category>
		<category><![CDATA[velike]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=82702</guid>

					<description><![CDATA[<p>Izrada nacrta strategije trgovine počela je pre pandemije, ali ona mora da definiše i postpandemijske mere razvoja i da odgovori i na promene u ovoj oblasti koje je donela sama&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/12/pandemija-male-trgovice-obrisala-sa-trzisne-scene/">Pandemija male trgovice obrisala sa tržišne scene</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Izrada nacrta strategije trgovine počela je pre pandemije, ali ona mora da definiše i postpandemijske mere razvoja i da odgovori i na promene u ovoj oblasti koje je donela sama pandemija, izjavio je sekretar Udruženja za trgovinu Privredne komore Srbije (PKS) Žarko Malinović.</strong></p>
<p>Govoreći o promenama koje je pandemija donela on je rekao da je pandemija ubrzala elektronsku trgovinu ali je značajno ugrozila razvoj trgovine neprehrambenim proizvodima.</p>
<p>&#8211; Značajan broj malih trgovaca u ovoj oblasti je nestao sa scene, gde je prostor zadržan isključivo za velike igrače na tržištu a segmenti neprehrambene trgovine pretrpeli su u poslednje dve godine velike gubitke &#8211; naveo je on.</p>
<p>Ukazao je da su autori strategije dali veliki značaj i trgovini u ruralnim područjima, jer se kod nas veliki igrači drže urbanih sredina, dok je u malim sredinama, pogotovu u južnoj i istočnoj Srbiji, trgovina slabo razvijena.</p>
<p>Kao važno je naveo i to da bi trgovinu trebalo da razvijamo tako da ona bude po meri čoveka i da ne srljamo u potrošačko društvo anglosaksonskog tipa.</p>
<p>Prema njegovim rečima, mali trgovci se ne mogu boriti sa velikim, koristeći njihove metode i tako što će kopirati njihov biznis model, jer je dobavljačka moć malih trgovaca neuporediva sa onom koju imaju krupni trgovci.</p>
<p>&#8211; Njihova budućnost je u tome da se specijalizuju i to u dva pravca, pri čemu je prvi u poznavanju potrošaca. Ovo zato jer nikada jedan veliki lanac ne može tako dobro poznavati kupce koliko mogu mali, porodični trgovci koji rade u svom komšiluku i znaju svako dete i svaku osobu &#8211; rekao je Malinović.</p>
<h2>Pojedini trgovci najveći deo prometa generišu sa mikro i malim dobavljačima</h2>
<p>Kao drugu specijalizaciju manjih trgovaca naveo je ponudu, koja bi trebalo da bude drugačija nego u velikim lancima.</p>
<p>Suština je u tome što pojedini trgovci najveći deo prometa generišu sa mikro i malim dobavljačima iz svoje bliže okoline, čime se stvara posebna sinergija dobavljača i trgovaca.</p>
<p>Trgovci znaju da će ti proizvodi biti samo u njihovim radnjama što je njima važno, jer oni sa velikim sistemima ne mogu da se bore cenom, ni raznovrsnošću ponude ali posebnošću i kvalitetom proizvoda mogu.</p>
<p>Malinović je naglasio da istraživanja pokazuju da naši kupci rado kupuju domaće proizvode i da su spremni da pre kupe domaće proizvode sličnog kvaliteta nego poznate, brendirane.</p>
<p><strong>Izvor: Tanjug</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/12/pandemija-male-trgovice-obrisala-sa-trzisne-scene/">Pandemija male trgovice obrisala sa tržišne scene</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Velike kompanije put su započele iz garaže, podruma, kioska,&#8230;</title>
		<link>https://bif.rs/2020/12/velike-kompanije-put-su-zapocele-iz-garaze-podruma-kioska/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 01 Dec 2020 08:04:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kompanije]]></category>
		<category><![CDATA[početak]]></category>
		<category><![CDATA[velike]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=73119</guid>

					<description><![CDATA[<p>Bez obzira na to koliko je nečiji biznis uspešan i poznat širom sveta, svi oni morali su odnekle da počnu, a to najčešće podrazumeva dosta skromnije izdanje od onog koje&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/12/velike-kompanije-put-su-zapocele-iz-garaze-podruma-kioska/">Velike kompanije put su započele iz garaže, podruma, kioska,&#8230;</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Bez obzira na to koliko je nečiji biznis uspešan i poznat širom sveta, svi oni morali su odnekle da počnu, a to najčešće podrazumeva dosta skromnije izdanje od onog koje poznajemo danas.</strong></p>
<p>To naročito važi za one kompanije koje postoje duže vreme i koje su nastajale kada je svet izgledao potpuno drugačije u odnosu na trenutno stanje. Verovatno se sećate nekih prodavnica iz kraja i domaćih brendova koji su takođe imali skromnije početke i kretali od samo jednog malog lokala. I neke velike kompanije put su započele iz garaže, podruma, kioska… Ne verujete nam? Pročitajte nastavak teksta koji piše Bankar.me.</p>
<h2>Harli Dejvidson (1903)</h2>
<p>Čuveni brend motora osnovan je u Milvokiju i predstavlja zajednični projekat dvojice prijatelja koji su se prezivali, pogađate, Harli i Dejvidson. Originalnom timu Vilijema Harlija i Artura Dejvidsona se nakon nekoliko godina priključio i Arturov brat Volter. Prvi model motora napravljen je u šupi koju možete videti na slici i upotrebljen je u jednoj trci 1904. godine, gde je njegov vozač ostvario četvrto mesto. Prva fabrika sagrađena je 1906. godine, tokom koje su napravili 50 motora, a proboj na tržište usledio je tokom i nakon Prvog svetskog rata, kada je vojska SAD kupila više od 20 hiljada modela.</p>
<h2>Samsung (1938)</h2>
<p>Početna ideja nije imala nikakve veze sa onim po čemu danas poznajemo ovaj brend. Počelo se prodajom tekstila, rezanaca, druge maloprodajne robe, pa čak i osiguranja. Ulazak na tržište elektronike došao je tokom 1960-ih, a u dekadi nakon nje Samsung je ušao i na tržište brodogradnje. Svetski uspeh na polju proizvodnje raznih elektronskih uređaja građen je tokom narednih pet decenija, a danas, ova kompanija i njeni partneri proizvedu oko petine ukupnog godišnjeg izvoza Južne Koreje.</p>
<h2>Nintendo (1889)</h2>
<p>Još jedna kompanija poznata po elektronici se na početku postojanja bavila skroz drugačijim delatnostima. Započeli su proizvodnjom i prodajom karata za igranje, potom istraživali i druge oblasti, da bi svoju prvu video konzolu distribuirali tokom 1960-ih godina. Bum na tržištu i međunarodna slava došli su kada se pojavio Nintendo Entertainment System (NES) 1985. godine, nakon koga su uslijedile i mnoge druge popularne konzole. Tu su SNES, čuveni Game Boy, Nintendo DS, Wii, Switch, kao i poznati likovi poput Super Marija i Donki Konga.</p>
<h2>Koka-kola (1886)</h2>
<p>Možda ste već čuli da je čuveni gazirani napitak osmislio doktor Džon Pemberton iz Atlante, a to se desilo 1886. godine. Formula pića i samo pravo na brend prodati su samo nekoliko godina kasnije i Koka-kola je u početku reklamirana kao zdravo piće, koje pomaže kod glavobolja. Išlo se na kartu osvežavajućeg efekta i želja je bila da se piće prodaje u apotekama kao zdrav napitak. Jedna od prvih marketinških taktika bila je slanje gomile besplatnih kupona poštom. Već do početka novog veka, Koka-kola je postala poznata i popularna međunarodno.</p>
<h2>Majkrosoft (1975)</h2>
<p>Pomenuta garaža odnosi se na Bila Gejtsa i Pola Alena, koji su Majkrosoft osnovali u istoj 1975. godine. Za razliku od drugih na ovoj listi, njihov fokus je od početka bio jedan isti, svet računara i elektronike. Uspeh je dolazio na svim poljima i u skoro svim dekadama je samo beLEžen porast prodaje proizvoda i vrednosti kompanije. Majkrosoft danas u svom okrilju ima mnoge druge brendove koje je u međuvremenu kupio i godišnje beleži neverovatne cifre.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/12/velike-kompanije-put-su-zapocele-iz-garaze-podruma-kioska/">Velike kompanije put su započele iz garaže, podruma, kioska,&#8230;</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
