<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>zamena Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/zamena/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/zamena/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Thu, 12 Jan 2023 13:23:55 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>zamena Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/zamena/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Da li je moguće promeniti vrstu kamate tokom otplate stambenog kredita?</title>
		<link>https://bif.rs/2023/01/da-li-je-moguce-promeniti-vrstu-kamate-tokom-otplate-stambenog-kredita/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 13 Jan 2023 05:16:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kredit]]></category>
		<category><![CDATA[otplata]]></category>
		<category><![CDATA[zamena]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=94522</guid>

					<description><![CDATA[<p>Od ove godine se pri podizanju kredita mnogo više pažnje obraća na vrstu kamatne stope I pre 2022. godine i ovih poslednjih ekonomskih potresa koji su nas uzdrmali, trebalo je&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/01/da-li-je-moguce-promeniti-vrstu-kamate-tokom-otplate-stambenog-kredita/">Da li je moguće promeniti vrstu kamate tokom otplate stambenog kredita?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Od ove godine se pri podizanju kredita mnogo više pažnje obraća na vrstu kamatne stope</strong></p>
<p>I pre 2022. godine i ovih poslednjih ekonomskih potresa koji su nas uzdrmali, trebalo je razmišljati o vrsti kamate u trenutku kada ste sa bankom pregovarali o kupovini kredita.</p>
<p>Utisak je da su svi koji su podizali kredite pre 2020. godine manje brinuli o vrsti kamate. Međutim, okolnosti su na određeni način naterale građane Srbije da sada mnogo više pažnje obrate na deo u ugovorima pod nazivom &#8222;vrsta kamate&#8220; i da dobro pogledaju da li piše &#8222;fiksna&#8220; ili možda &#8222;varijabilna&#8220;.</p>
<p>Ovo se, naravno, događa zbog rasta evropske referentne kamatne stope, poznatije i kao EURIBOR, a rast te stope utiče i na to da ćete plaćati veću ratu kredita, ukoliko ste od banke kupili kredit sa varijabilnom kamatnom stopom.<br />
Ukoliko želite da na dnevnom nivou pratite promene u visini euribora, to možete uraditi na ovom linku.</p>
<h2>Fiksna kamatna stopa</h2>
<p>Zbog ovih promena, za koje ne može tačno da se utvrdi kako će se kretati na duži rok, građani trenutno više &#8222;naginju&#8220; ka tome da kupe kredite sa fiksnom kamatnom stopom, kako bi imali što manje iznenađenja u otplati, bez obzira da li je reč o keš kreditu, kreditu za refinansiranje ili stambenom kreditu.</p>
<p>Sa druge strane, oni koji su kupili kredite sa varijabilnim kamatama, sada traže mogućnost da nekako preguraju veću ratu.</p>
<p>U suštini, ukoliko imate stambeni kredit sa varijabilnom kamatom koji vam pravi poteškoće u otplati, za vas postoje dva rešenja.</p>
<p>refinansiranje stambenog kredita &#8211; ovo je opcija koju pod obavezno treba razmotriti ukoliko imate problem sa otplatom stambenog zajma</p>
<p>zamena varijabilne kamate fiksnom kamatom</p>
<p><strong>Izvor: Kamatica.com</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/01/da-li-je-moguce-promeniti-vrstu-kamate-tokom-otplate-stambenog-kredita/">Da li je moguće promeniti vrstu kamate tokom otplate stambenog kredita?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Povratak grejanja na drva</title>
		<link>https://bif.rs/2022/05/povratak-grejanja-na-drva/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 May 2022 05:30:20 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[drva]]></category>
		<category><![CDATA[gas]]></category>
		<category><![CDATA[struja]]></category>
		<category><![CDATA[zamena]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=87274</guid>

					<description><![CDATA[<p>Rat u Ukrajini i energetska kriza, povećali su potražnju za ogrevom. Kako izveštava Euronews Srbija, analiza Šumarskog fakulteta u Beogradu pokazuje da se na drva i pelet greje čak 49&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/05/povratak-grejanja-na-drva/">Povratak grejanja na drva</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Rat u Ukrajini i energetska kriza, povećali su potražnju za ogrevom.</strong></p>
<p>Kako izveštava Euronews Srbija, analiza Šumarskog fakulteta u Beogradu pokazuje da se na drva i pelet greje čak 49 odsto domaćinstava, a cena tog ogreva skoro je dvostruko skuplja u odnosu na prethodnu godinu.</p>
<p>Zbog nafte i gasa koji su osetno poskupeli, ali i neizvesnosti sa snabdevanjem ovim energentima, mnogi potrošači bi mogli da pređu na grejanje na struju, ukoliko procene da im je to jeftinije. S druge strane, pitanje je da li bi naš elektro-energetski sistem bio spreman za povećanu potrošnju električne energije. Uz sve to, najavljeno je i poskupljenje struje za domaćinstva u narednom periodu.</p>
<p>Ni cene briketa i peleta nisu povoljnije. U stovarištu u Beogradu kažu da su cene u odnosu na prošlu godinu skočile za 40 odsto. Cena peleta je prošle godine bila oko 180 do 190 evra po toni, a sada je 310 evra.</p>
<p>&#8222;Situacija na tržištu je jako otežana, teško se dolazi do robe. Mislim da je tu dosta uticala situacija u Rusiji i Ukrajini, jer smo većinski deo peleta nabavljali iz Ukrajine, ali sada moramo da se okrenemo našim proizvođačima ili komšiluku Hrvaskoj, BiH, Crnoj Gori. Videćemo kako će se situacija odvijati nadalje, kada ljudi budu počeli na veće količine da uzimaju&#8220;, kaže za Euronews Srbija zamenica direktora stovarište &#8222;Jakovljević&#8220; Vanja Jakovljević.</p>
<p>Cene ogreva u Srbiji visoke su već sada, a kada dođe poslednji trenutak da se kupi ogrev pred početak grejne sezone, trgovci procenjuju da bi cene mogle da budu još više.</p>
<h2>Građani kupuju peći na drva da zamene gas</h2>
<p>Kada je Marko Jakovljev iz Sremskih Karlovaca 2013. gradio kuću, ujedno je i izgradio odžak koji nikada nije koristio. Međutim, sada će mu trebati.</p>
<p>&#8222;Ne smemo da prepustimo stvari slučaju. Biće sve skupo &#8211; struja, gasa ne znam da li će biti, a drva su najsigurnija opcija. Vraćamo se jedan vek unazad&#8220;, kaže Marko Jakovljev iz Sremskih Karlovaca.</p>
<p>Grejanje na gas mu nikada nije predstavljalo problem. Račune za grejanje je po sezoni plaćao oko 50.000 dinara, a kada se sve to podeli na 12 meseci, kako kaže Jakovljev, isplativije je nego centralno grejanje. Sada su se stvari na tržištu energenata promenile, pa i on ramišlja o alternativi za grejanje.</p>
<p>&#8222;Kupiću neku polovnu pećku dok još ima i toga i bar jedno dva do tri kubika drva. Nek stoji, pravićemo roštilj ako ostane&#8220;, kaže Jakovljev.</p>
<p>Miroslav Dimitrijević iz Niša greje se na drva već dugi niz godina. Ogrev svake godine kupuje u ovom periodu, ali su ove sezone cene znatno skočile.</p>
<p>&#8222;Grejem se na drva već godinama, ranije i drugim izvorima energije po ceni od 6.900 ove godine, ranije je bilo nešto jeftinije oko 4.800 do 4.900 dinara&#8220;, priča Dimitrijević.</p>
<h2>Poskupljuje i struja</h2>
<p>Urednik ekonomije u dnevnom listu Danas Aleksandar Milošević, za Euronews Srbija kaže da narednih meseci i tokom sledeće grejne sezone ne možemo očekivati bolju situaciju, naročito kada se radi o peletu, jer je dobar deo količina dolazio u Srbiju i iz Ukrajine, a da je taj dotok sada presečen.</p>
<p>&#8222;Ukoliko bi veliki broj ljudi zaista prešao na grejanje na struju, to bi bio problem. Znamo da je naš elektro-energetski sistem prošle zime bio u problemima koje je sam sebi stvorio, zbog havarija u TENT-u i Kolubari, i zbog čega sada mora da uvozi struju po rekordnim cenama na berzi, zbog čega je gubitak EPS dostigao pola milijarde evra. Ukoliko bi ljudi prelazili na grejanje na struju, to bi bilo dodatno opterećenje za EPS, to bi pravilo dodatnu rupu u njihovom budžetu. Bilo bi skupo grejanje i za građane, jer će i električna energija poskupeti i trenutno je isplativo samo grejanje na TA peći&#8220;, rekao je Milošević.</p>
<p>On smatra da nije realno da struja za građane poskupi 30, a za privredu 70 odsto, kao što je bilo objavljeno u medijima, ali procenjuje da bi moglo doći do korekcije cene za domaćinstva od 10 do 15 odsto.</p>
<p>Podsetimo i da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da struja u jednom trenutku mora da poskupi, ali da to nije sada.</p>
<p>&#8222;Ne možemo da pustimo sad, to ljudi ne mogu da podnesu. A mi to ne možemo sada izvedemo, jer ako struja poskupi 30 odsto, imaćemo inflaciju 20 odsto. Ne može to ni država da podnese&#8220;, rekao je on.</p>
<p><strong>Izvor: Euronews Srbija</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/05/povratak-grejanja-na-drva/">Povratak grejanja na drva</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Polovina Rusa kartice zamenili kešom, gotovina sve popularnija</title>
		<link>https://bif.rs/2022/03/polovina-rusa-kartice-zamenili-kesom-gotovina-sve-popularnija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 28 Mar 2022 08:45:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kartice]]></category>
		<category><![CDATA[keš]]></category>
		<category><![CDATA[zamena]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=85857</guid>

					<description><![CDATA[<p>Početkom marta međunarodni sistemi Viza, Masterkard, Ameriken Ekspres, japanski JCB, obustavili poslovanje u Rusiji. Polovina ruskih državljana, u uslovima sankcija, namerava da sa sobom nosi gotovinu za plaćanje robe i&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/polovina-rusa-kartice-zamenili-kesom-gotovina-sve-popularnija/">Polovina Rusa kartice zamenili kešom, gotovina sve popularnija</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Početkom marta međunarodni sistemi Viza, Masterkard, Ameriken Ekspres, japanski JCB, obustavili poslovanje u Rusiji.</strong></p>
<p>Polovina ruskih državljana, u uslovima sankcija, namerava da sa sobom nosi gotovinu za plaćanje robe i usluga, a ranije je to činio svaki peti građanin, pokazuje studija &#8222;Otkritie banke&#8220;, prenose RIA Novosti.</p>
<p>Novinska agencija navodi da je u pozadini ruske specijalne operacije u Ukrajini jedan broj ruskih banaka isključen iz SWIFT sistema, uz podsećanje da su početkom marta međunarodni sistemi Viza, Masterkard, Ameriken Ekspres, japanski JCB, obustavili poslovanje u Rusiji.</p>
<p>&#8211; Zbog sankcija, gotovina je postala mnogo popularnija među Rusima, pa njih 21 odsto nema dilemu da treba plaćati kešom, a još 29 odsto smatra da je sada bolje nositi keš za plaćanje robe i usluga &#8211; navode analitičari.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/polovina-rusa-kartice-zamenili-kesom-gotovina-sve-popularnija/">Polovina Rusa kartice zamenili kešom, gotovina sve popularnija</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ruski lanac restorana “Ujka Vanja” predstavljen kao zamena za McDonald’s</title>
		<link>https://bif.rs/2022/03/ruski-lanac-restorana-ujka-vanja-predstavljen-kao-zamena-za-mcdonald-s/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 21 Mar 2022 05:56:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[mc donalds]]></category>
		<category><![CDATA[Ujka Vanja]]></category>
		<category><![CDATA[zamena]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=85666</guid>

					<description><![CDATA[<p>Mekdonalds je prošle nedelje privremeno zatvorio 847 restorana u Rusiji u znak protesta zbog invazije ruskih snaga na Ukrajinu. Rusi su odmah krenuli u posao rebrendiranja poznatog lanca brze hrane,&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/ruski-lanac-restorana-ujka-vanja-predstavljen-kao-zamena-za-mcdonald-s/">Ruski lanac restorana “Ujka Vanja” predstavljen kao zamena za McDonald’s</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Mekdonalds je prošle nedelje privremeno zatvorio 847 restorana u Rusiji u znak protesta zbog invazije ruskih snaga na Ukrajinu. Rusi su odmah krenuli u posao rebrendiranja poznatog lanca brze hrane, pa je tako ruski lanac restorana “Ujka Vanja” predstavljen kao zamena za McDonald’s.</strong></p>
<p>Mediji prenose da je taj lanac navodno otkrio logo koji je izuzetno sličan poznatim žutim lukovima američkog giganta brze hrane, prenosi britanski The Independent.</p>
<p>“Ujka Vanja” umesto Mekdonalds<br />
Novi naziv bi trebalo da bude “Ujka Vanja” po uzoru na istoimenu dramu Antona Pavloviča Čehova iz 1899. godine.</p>
<p>Registracija zaštitnog znaka za franšizu Ujka Vanja podneta je prošle sedmice ruskim vlastima.</p>
<p>McDonald’s je prethodno objavio da će nakon 30 godina privremeno zatvoriti svih 847 svojih restorana u Rusiji jer se globalni brendovi suočavaju s pritiskom potrošača da se suprotstave invaziji na Ukrajinu.</p>
<p>Novi logo lanca Ujka Vanja je napravljen po uzoru na ćirilično slovo “V” u nazivu, a korisnici društvenih mreža brzo su istakli njegovu sličnost sa brendiranjem McDonald’sa.<br />
Gradonačelnik Moskve rekao je da bi domaći lanci mogli da zamene 250 Mekdonaldsovih restorana u ruskoj priestonici u roku od godinu dana, objavila je ruska novinska agencija Interfax.</p>
<p>Rečeno je da je gradsko veće dodelilo 500 miliona rubalja (3,6 miliona funti) domaćim lancima brze hrane.</p>
<p>Prošle sedmice, predsednik državnog parlamenta Vjačeslav Volodin najavio je da bi lanac Ujka Vanja trebalo da zameni McDonald’s.</p>
<p><strong>Izvor: Mediji</strong><br />
<strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/ruski-lanac-restorana-ujka-vanja-predstavljen-kao-zamena-za-mcdonald-s/">Ruski lanac restorana “Ujka Vanja” predstavljen kao zamena za McDonald’s</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Popravka reklamirane robe može samo uz saglasnost kupca</title>
		<link>https://bif.rs/2022/03/popravka-reklamirane-robe-moze-samo-uz-saglasnost-kupca/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 04 Mar 2022 06:28:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[popravka]]></category>
		<category><![CDATA[reklamacija]]></category>
		<category><![CDATA[zamena]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=85153</guid>

					<description><![CDATA[<p>Popravljanje proizvoda u roku od dve godine od trenutka kupovine moguće je jedino ako se sa tim saglasi potrošač. Građani ovo ne znaju, a trgovci izbegavaju da zamene oštećeni uređaj&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/popravka-reklamirane-robe-moze-samo-uz-saglasnost-kupca/">Popravka reklamirane robe može samo uz saglasnost kupca</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Popravljanje proizvoda u roku od dve godine od trenutka kupovine moguće je jedino ako se sa tim saglasi potrošač.</strong></p>
<p>Građani ovo ne znaju, a trgovci izbegavaju da zamene oštećeni uređaj i uporno ih šalju na servisiranje. Oni ih na taj način obmanjuju i koriste to što potrošači nisu dovoljno informisani o svojim pravima. Sa tom situacijom suočio se nedavno i naš čitalac Jovan Marković iz Beograda, kada mu se grejalica pokvarila u prvoj nedelji korišćenja.</p>
<p>&#8211; Kupio sam je u jednom poznatom trgovinskom lancu i odneo u vikendicu &#8211; objašnjava Marković.<br />
&#8211; Posle nekoliko dana grejalica se pokvarila i počela da se puši, verovatno je nešto pregorelo. Vratio sam je u radnju i tražio sam zamenu, hteo sam da doplatim i da kupim neki skuplji proizvod. Nisam hteo da popravljam uređaj. Ako se pokvarila posle nekoliko dana, možete da zamislite koliko je to loše urađeno. Osim toga, u pitanju je i bezbednost.</p>
<p>Međutim, kako navodi, prodavac je uporno insistirao da pošalje grejalicu na popravku u servis i nije hteo da mu omogući zamenu za novi proizvod. U Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije (NOPS) ističu da je trgovac prekršio zakon.</p>
<p>&#8211; Važno je da je Marković vratio proizvod u radnju i istakao reklamacioni zahtev u vidu zamene &#8211; objašnjava Marko Dragić iz NOPS-a.</p>
<p>&#8211; Do kvara je došlo nedelju dana od kupovine, što znači da nije istekao zakonski rok saobraznosti od dve godine. To je period u kom trgovac treba da obezbedi ispravnost proizvoda.</p>
<p>Kupac, kako objašnjava, u roku od šest meseci od kupovine ima pravo na povraćaj novca, zamenu za novi proizvod ili popravku. U tom periodu je teret dokazivanja na trgovcu. A, nakon šest meseci od kupovine, do dve godine, ima pravo na popravku ili zamenu. Dragić ističe da je trgovac morao da uvaži zahtev Markovića. Ukoliko to odbija da uradi, on treba da se obrati tržišnoj inspekciji.</p>
<p>Potrošači treba da znaju da će svoja prava moći da ostvare samo ako podnesu reklamaciju prodavcu i da preko njega vode čitav postupak. Kupci često prave grešku i odlaze direktno u servis, uglavnom zato što ih trgovci posavetuju usmeno da tako urade. Oni misle da će na taj način brže da reše problem, ali zapravo samo dodatno komplikuju situaciju. Na taj način dobijaju samo popravku. Servis nije vezan nikakvim rokovima, a prodavac je dužan da odgovori na reklamaciju u roku od osam dana.</p>
<p>Takođe, servis ne može da nudi zamenu, već samo popravku uređaja. Kada se komunikacija u reklamacionom postupku vodi preko prodavca, onda on ima obavezu da pošalje proizvod u servis. Ako je aparat veći, onda trgovac šalje servisera na kućnu adresu. Nakon toga prodavac je dužan da odgovori potrošaču na osnovu informacija koje je dobio od servisera, a ukoliko odbije reklamaciju, i da navede razlog za to. To obrazloženje je potrebno kupcu, ako hoće da ide u dalju proceduru, da uradi veštačenje koje će pobiti tvrdnje prodavaca. Na osnovu toga i udruženje potrošača piše opomenu pred tužbu protiv trgovca.</p>
<h2>Prava sitno napisana</h2>
<p>Prodavci su dužni da obaveste kupce o njihovim pravima. Većina njih to čini tako što, prilikom kupovine, daju potrošaču jedan papir gde su im predočena prava iz zakona. Problem je što građani to, obično, ne čitaju. S druge strane, trgovci su se na taj način zaštitili.</p>
<p><strong>Izvor: Novosti</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/popravka-reklamirane-robe-moze-samo-uz-saglasnost-kupca/">Popravka reklamirane robe može samo uz saglasnost kupca</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U nedostatku dizel goriva, postoje rešenja za njegovu zamenu</title>
		<link>https://bif.rs/2021/11/u-nedostatku-dizel-goriva-postoje-resenja-za-njegovu-zamenu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 10 Nov 2021 08:19:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IT i nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[dizel]]></category>
		<category><![CDATA[nedostatak]]></category>
		<category><![CDATA[zamena]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=81895</guid>

					<description><![CDATA[<p>Dizel-motor je originalno razvijen kako bi radio uz pomoć kikiriki ulja, a ne na gorivu na kom radi danas. NJegov kreator ga je stvorio kako bi radio na bilo kom&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/11/u-nedostatku-dizel-goriva-postoje-resenja-za-njegovu-zamenu/">U nedostatku dizel goriva, postoje rešenja za njegovu zamenu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Dizel-motor je originalno razvijen kako bi radio uz pomoć kikiriki ulja, a ne na gorivu na kom radi danas.</strong><br />
<strong>NJegov kreator ga je stvorio kako bi radio na bilo kom gorivu koje gori, čak i stvarima lošeg kvaliteta kako bi dizel-motor mogao da se koristi u delovima sveta koji nisu dodirnuti industrijskom revolucijom, prenosi portal e-kapija.</strong></p>
<p>Ovo ujedno znači, barem u teoriji, da dizel motori mogu da rade i na drugim opcijama koje nisu štetne kao dizel.<br />
Iako ovo nisu široko zastupljena rešenja, postoje određene stvari koje mogu da zamene dizel-gorivo.</p>
<h2>Biodizel</h2>
<p>Ovo je generički naziv za dizel-gorivo koje je napravljeno iz prirodnih izvora koji ne uključuju komponente bazirane na nafti.</p>
<p>U pitanju može da bude biljno ulje, pa čak i životinjske masti koje su prerađene tako da mogu da se koriste kao gorivo.</p>
<p>Neki od najboljih izvora su uljana repica i palmino ulje, ali može da posluži svaki prinos bogat uljem.</p>
<p>Ulje može da bude mešano sa regularnim dizel-gorivom ili korišćeno samostalno.</p>
<p>Međutim, ovo nije savršena baza jer ne može da se skladišti kao dizel i gubi svoju korisnost nakon osam meseci.</p>
<h2>Korišćeno biljno ulje</h2>
<p>Reciklirano ulje za kuvanje u osnovi spada pod biodizel kategoriju. Međutim, ono je drugačije jer mu nije potreban sopstveni proces proizvodnje.</p>
<p>Ne samo da štedi energiju da se napravi, već je i znatno ekološki prihvatljivo.</p>
<p>Doduše, ne možete samo da ispraznite ulje iz friteze u rezervoar.<br />
Ulje prvo mora da prođe filtraciju kako bi se uklonile sve nečistoće i potrebno je dodati određene hemikalije za motore kako bi radili kako treba.</p>
<p>Zapravo, motor koji radi samo na ulju za kuvanje mora da ima ugrađen grejač goriva negde jer bi u suprotnom moglo da dođe do zagušenja sistema.</p>
<h2>Dimetil-etar</h2>
<p>Ovo je gas koji može da se nađe kao sastojak u spreju za kosu, ali njegova upotreba ide dalje od toga.</p>
<p>Dokazano je da može da bude gorivo za motore sa kompresovanim paljenjem uz minimalne modifikacije.</p>
<p>Pritom, poboljšava emisije dizel-motora jer eliminiše emisije štetnih čestica, a istovremeno ne smanjuje performanse motora.</p>
<h2>Druga važna pominjanja</h2>
<p>Gore navedena goriva najviše obećavaju, ali nisu jedina opcija za pokretanje dizel-motora.</p>
<p>Butanol se takođe pominje u pojedinim istraživanjima, ali ga je teško koristiti samostalno i potrebno je da bude kombinovan sa standardnim dizelom u određenim proporcijama kako bi radio.</p>
<p>Etanol takođe može da se koristi, ali ga je isto tako potrebno mešati sa drugim gorivom kako bi goreo i postigao potrebnu lubrikaciju. Ipak, može da čini 15% mešavine goriva.</p>
<p>Gorivo napravljeno iz algi se takođe nalazi na listi alternativa koje obećavaju.</p>
<p>Navodno, neke vrste mikroalgi su odlične u proizvodnji ulja. A ostatak procesa je u osnovi isti kao i proces za pravljenje regularnog biodizela.</p>
<p><strong>Izvor: rs.sputniknews.com</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/11/u-nedostatku-dizel-goriva-postoje-resenja-za-njegovu-zamenu/">U nedostatku dizel goriva, postoje rešenja za njegovu zamenu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kupljena roba sve češće se vraća prodavcima</title>
		<link>https://bif.rs/2021/04/kupljena-roba-sve-cesce-se-vraca-prodavcima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 28 Apr 2021 09:45:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kupci]]></category>
		<category><![CDATA[prodavci]]></category>
		<category><![CDATA[roba]]></category>
		<category><![CDATA[zamena]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=76945</guid>

					<description><![CDATA[<p>Novi trend zavladao je u srpskim radnjama i buticima – devojke kupuju garderobu, nose je i po mesec dana, a potom istu vraćaju “iz subjektivnih razloga” i legitimno, o istom&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/04/kupljena-roba-sve-cesce-se-vraca-prodavcima/">Kupljena roba sve češće se vraća prodavcima</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Novi trend zavladao je u srpskim radnjama i buticima – devojke kupuju garderobu, nose je i po mesec dana, a potom istu vraćaju “iz subjektivnih razloga” i legitimno, o istom trošku, menjuju za nov komad odeće. Tako i po nekoliko puta.</strong></p>
<p>Ovo tvrdi prodavačica Jovana J. (30), koja u prestonici radi u jednom poznatom lancu modne odeće, piše 24sedam.</p>
<p>Kako kaže, prodavnice gde se prodaje modna konfekcija, poštuju propise koji kažu da se kupljenja garderoba može vratiti u roku od 15 do mesec dana, ukoliko nešto na njoj ne odgovara.</p>
<p>– U tome na prvi pogled nema ništa sporno, ali kad vam sve više mlađih devojaka, ponekad i momaka, komad odeće kupi jednom, a potom unedogled zamenjuje robu, jasno je da postoji problem. Na neke smo već navikli, dolaze toliko često da ih kolege i ja, u gradu od dva miliona, prepoznamo “s vrata” – kaže nam ona i dodaje:</p>
<h2>Sve o istom trošku</h2>
<p>– Na taj način oni za male pare dobiju trendi odeću, nose je i slikaju se za društvene mreže. Praksa pokazuje da zapravo plate samo prvobitan komad, nose ga do mesec mesec dana, a potom, o istom trošku ga zamene za novu stvar. A, ima i onih koji traže povraćaj novca – ističe ona.</p>
<p>Prema njenim rečima, kao najčešće razloge za povratak kupljene robe, kupci navode neodgovarajuću veličinu, oštećenje, ali i puko nezadovoljstvo. Za sve to, ističe, dovoljan im je samo račun.</p>
<p>– U našoj prodavnici moguć je povrat novca ili zamena robe i bez etikete. Dovoljno je da priložite račun, koji nije stariji od mesec dana. A, kada vratite robu, mi je, ako nema vidljivih oštećenja, ponovo izložimo, pa ono što mnogi kupci ne znaju je da, zapravo, pazare garderobu koju je neko možda već i iznosio. To nimalo nije u redu, posebno sada u vreme globalne pandemije – izričita je ova prodavačica.</p>
<h2>Zloupotreba i pitanje morala</h2>
<p>S pravne strane, reč je o zloupotrebljavanju dobre poslovne prakse, koja omogućava potrošačima da kupljenu odeću zamene za novu ili povrate novac, ukoliko im odeća ne odgovara, kaže za predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović.</p>
<p>– Zakon o zaštiti potrošača pruža snažnu zaštitu prava potrošača i u velikoj meri je usklađen sa pravilima koja važe u Evropskoj uniji. Ali, kako pojedini trgovci pronalaze “rupe” u zakonu, pa izdejstvuju način da narušavaju prava i interes potrošača, isto se dešava i sa kupcima – kaže Papović.</p>
<p>Sagovornik kaže da, samim tim što ima prostora za takve malverzacije, uvek će biti i onih koji će to da koriste.</p>
<p>– Toga je bilo i biće uvek. Naša organizacija od 2013. godine ima bazu podataka o kompletnim prigovorima potrošača, gde i sami vidimo da pojedini to pravo stalno koriste. Međutim, tu nema pomoći, jer je u pitanju moral samog kupca, kao i njegovo poštovanje prema trgovcima, ali i ostalim građanima. Ova metoda “vikend prevare” nije strana ni u svetu – kupci pazare robu u petak, a masovno je vraćaju u ponedeljak. Mere prevencije nema, jer bi se na taj način oštetili i oni savesni potrošači – smatra Papović i objašnjava da trgovci to dopuštaju zbog velike konkurencije.</p>
<p>– Sa jedne strane treba pozdraviti odluku da su prava kupaca sada na visokom nivou. To je produkt borbe za kupca i zdrave konkurencije, posebno u velikim gradovima. Generalno se sada u radnjama i prodavnicama nude veće pogodnosti, ali to isključivo zavisi od poslovne politike – zaključio je on.</p>
<h2>Šta kaže Zakon?</h2>
<p>Zakon o zaštiti potrošača nalaže da je povraćaj robe moguć samo uz posedovanje dokaza o kupljenoj robi – fiskalnog računa. Kada je u pitanju povraćaj robe iz subjektivnih razloga – ukoliko kupac nije zadovoljan ili mu se odevni predmet ne dopada, ustanovio je da mu ta roba nije neophodna ili je u drugoj radnji video istu takvu robu niže cene, vraćanje robe zavisi isključivo od volje prodavca da reklamaciju odobri.</p>
<p><strong>Izvor: Bizinfo.rs</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/04/kupljena-roba-sve-cesce-se-vraca-prodavcima/">Kupljena roba sve češće se vraća prodavcima</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Od juna subvencije za zamenu stolarije na kućama i stanovima</title>
		<link>https://bif.rs/2021/03/od-juna-subvencije-za-zamenu-stolarije-na-kucama-i-stanovima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 10 Mar 2021 08:45:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[prozori]]></category>
		<category><![CDATA[subvencije]]></category>
		<category><![CDATA[vrata]]></category>
		<category><![CDATA[zamena]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=75648</guid>

					<description><![CDATA[<p>Uprava za energetsku efikasnost biće formirana najkasnije do juna i imaće ove godine na raspolaganju fond od oko 15 mil EUR namenjenih za povećanje energetske efikasnosti domaćinstava u Srbiji, rekla&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/03/od-juna-subvencije-za-zamenu-stolarije-na-kucama-i-stanovima/">Od juna subvencije za zamenu stolarije na kućama i stanovima</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Uprava za energetsku efikasnost biće formirana najkasnije do juna i imaće ove godine na raspolaganju fond od oko 15 mil EUR namenjenih za povećanje energetske efikasnosti domaćinstava u Srbiji, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.</strong></p>
<p>Želja ministarstva je da budući Zakon o obnovljivim izvorima energije i izmenjeni Zakon o energetskoj efikasnosti budu spušteni na nivo građana i domaćinstava.</p>
<p>&#8211; Industrija i privreda nisu sporni, oni će se i te kako baviti energetskom efikasnošću i obnovljivim izvorima, ali domaćinstva s jedne strane nisu obučena, a s druge nisu imala alate i uslove da mogu da se bave energetskom efikasnošću &#8211; istakla je ministarka u izjavi za Tanjug.</p>
<p>Mihajlović je najavila tokom ove godine promene koje će to omogućiti.</p>
<p>&#8211; Uprava za energetsku efikasnost će biti formirana najkasnije do juna ove godine. Mi već imamo Fond energetske efikasnosti unutar ministarstva. Sav taj novac odlazi u Upravu. Ne samo novac iz budžeta, nego od raznih međunarodnih organizacija, naših partnera &#8211; najavila je ministarka Mihajlović.</p>
<p>Naglasila je da će novca biti dovoljno i da se već prave modeli kako da se on koristi.</p>
<p>&#8211; Ako neko hoće da promeni svoju stolariju na prosečnom stanu od 60 kvadrata, za šta je potebno oko 1.500 EUR, 25% bi došlo iz Uprave za energetsku efikasnost bespovratno, 25% bi trebalo da dođe iz jedinice lokalne samouprave, a 50% od samog domaćinstva &#8211; precizirala je ministarka energetike.</p>
<h2>Država će napraviti posebne programe za socijalno ugroženo stanovništvo</h2>
<p>To je jedan od modela koji bi mogao da pomogne da ljudi počnu da izoluju svoje zgrade i stanove ili da menjaju stolariju, dodala je ona.</p>
<p>&#8211; Mislim da ćemo napraviti posebne pravilnike, posebna uputstva, razgovaraćemo sa jedinicama lokalne samouporave da vidimo koliko je to izvodljivo. Za sada jeste &#8211; ocenila je Mihajlović.</p>
<p>Ona je rekla da će država napraviti posebne programe za socijalno ugroženo stanovništvo kako bi i ono moglo da zameni stolariju.</p>
<p>&#8211; Zato što mi danas trošimo četiri puta više toplotne ili električne energije po stanu u odnosu na zamlje EU. Znači, zaista bacamo proizvodnju jedne elektrane godišnje, zato što nemamo dobro izolovane prozore ili imamo loša vrata, ili nam cela zgrada nije dobro izolovana &#8211; naglasila je ministarka Mihajlović.</p>
<p>Ministarstvo je, dodala je ona napravilo mogućnost da stambena zajednica, odnosno cela zgrada može da zaključi ugovor i sa Upravom i sa jedinicama lokalne samouprave da se radi izolacija zgrade i da Uprava učestvuje u finasiranju toga.</p>
<p>&#8211; Po nekim procenama fond može da iznosi i više od 15 mil EUR. Za ovu godinu biće toliko. Mi ćemo videti kad to sve krene. Znate, nije stvar u tome da li su ljudi zainteresovani ili nisu. Ja sam sigurna da jesu, jer ako izoluju dobro svoj stan ili svoju zgradu njihovi računi za struju ili toplotnu energiju će biti mnogo niži nego do sada &#8211; navela je ministatka energetike.</p>
<p><strong>Izvor: Tanjug</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/03/od-juna-subvencije-za-zamenu-stolarije-na-kucama-i-stanovima/">Od juna subvencije za zamenu stolarije na kućama i stanovima</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>NBS preporučila zamenu švajcerskog franka</title>
		<link>https://bif.rs/2020/12/nbs-preporucila-zamenu-svajcerskog-franka/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 Dec 2020 11:56:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[franak]]></category>
		<category><![CDATA[zamena]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=73424</guid>

					<description><![CDATA[<p>Nacionalna banka Švajcarske najavila je na svom zvaničnom sajtu da će u prvoj polovini 2021. povući iz opticaja novčanice osme serije franka. One su puštene u opticaj u periodu 1995-1998,&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/12/nbs-preporucila-zamenu-svajcerskog-franka/">NBS preporučila zamenu švajcerskog franka</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Nacionalna banka Švajcarske najavila je na svom zvaničnom sajtu da će u prvoj polovini 2021. povući iz opticaja novčanice osme serije franka. One su puštene u opticaj u periodu 1995-1998, pri čemu će se tačan datum povlačenja najaviti dva meseca ranije.</strong></p>
<p>Narodna banka Srbije tim povodom preporučuje da se novčanice osme serije švajcarskog franka polože kod banaka na deviznu štednju, prodaju za dinare, konvertuju u neku drugu valutu ili zamene za opticajne novčanice franka devete serije koja je puštena u periodu 2016-2019, i to što pre, jer će banke i ovlašćeni menjači prestati sa njihovim otkupom i pre nego što one zaista postanu vanopticajne.<br />
Banke i ovlašćeni menjači postupaju na ovaj način jer je i njima potrebno vreme da izvrše prodaju novčanica koje postaju vanopticajne inostranim bankama pre nego što one postanu vanopticajne, saopšteno je iz NBS.</p>
<p>Zamena ovih novčanica, nakon što prestanu da budu zakonsko sredstvo plaćanja, biće moguća bez vremenskog ograničenja (do drugačije odluke) na šalterima Nacionalne banke Švajcarske u Bernu i Cirihu ili putem slanja poštom toj banci.</p>
<p>Razlog povlačenja iz opticaja osme serije novčanica švajcarskog franka je unapređenje zaštitnih elemenata novčanica koje je realizovano u devetoj seriji, čime se novčanice efikasnije štite od falsifikovanja.</p>
<p>Iz NBS napominju da se kod Nacionalne banke Švajcarske na isti način može zameniti i šesta serija, koja je povučena iz opticaja 1. maja 2000. godine, dok je sedma serija rezervna i nikada nije puštena u opticaj.</p>
<p><strong>Izvor : B92</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/12/nbs-preporucila-zamenu-svajcerskog-franka/">NBS preporučila zamenu švajcerskog franka</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
