<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Blogovi Arhiva - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/category/blogovi/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/category/blogovi/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Thu, 12 Nov 2026 10:11:51 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.5</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>Blogovi Arhiva - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/category/blogovi/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Web Summit: Kina je već u budućnosti, Evropa još traži dozvolu za ulazak</title>
		<link>https://bif.rs/2026/11/web-summit-kina-je-vec-u-buducnosti-evropa-jos-trazi-dozvolu-za-ulazak/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 12 Nov 2026 11:00:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blogovi]]></category>
		<category><![CDATA[IT i nauka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=123642</guid>

					<description><![CDATA[<p>Budućnost je već stigla, ali u Kinu. Na Zapad još uvijek nije a kada će, ne zna se. Takav se barem utisak mogao steći na početku ovogodišnjeg Web Summita u&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/11/web-summit-kina-je-vec-u-buducnosti-evropa-jos-trazi-dozvolu-za-ulazak/">Web Summit: Kina je već u budućnosti, Evropa još traži dozvolu za ulazak</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Budućnost je već stigla, ali u Kinu. Na Zapad još uvijek nije a kada će, ne zna se. Takav se barem utisak mogao steći na početku ovogodišnjeg Web Summita u Lisabonu, najvećoj godišnjoj tehnološkoj konferenciji u svijetu.</strong></p>
<p>Po prvi put tu su se pojavile i kineske kompanije, njih tridesetak, sa svojim modelima vještačke inteligencije, AI agentima, robotima, dronovima.</p>
<p>Pozornicu na kojoj je devet robota, kineskih, plesalo &#8222;kao jedan&#8220;, sa lijeve strane krasio je prototip drona, &#8222;letećeg automobila&#8220; za dvije osobe kineske kompanije Xpeng Aridge. Sa desne strane pozornice ista kompanija parkirala je svoj Land Aircraft Carrier, futuristički dizajniran kombi čija je osnovna namjena da se u njegovom gepeku transportuje i puni baterije njihov &#8222;leteći automobil&#8220;.</p>
<p>Tako se kineska tehnologija našla u centru i na marginama Web Summita, i bukvalno i simbolički.</p>
<h2>Zašto Evropa kasni?</h2>
<p>Kako je objasnio Deli Zhao, osnivač i predsjednik kompanije Xpeng Aridge, tehnologija nije problem već dobijanje svih neophodnih dozvola, najprije u Kini kako bi 7.000 kupaca koji su već napravili prednarudžbe bili u stanju da se stvarno koriste svojom novom igračkom.</p>
<p>Napraviti leteći automobil je lakši dio posla, ali dobiti dozvole za korištenje je komplikovano, a u Evropi biće praktično nemoguće, barem kada se radi o kineskim letećim automobilima. Ne zato što su kineski, Bože sačuvaj, već onako.</p>
<p>Rezultat je da će Evropljani moći na kineskom Tik-toku gledati kako se Kinezi voze letećim automobilima, a ako im nije jasno šta gledaju, uvijek će moći pitati američki ChatGPT. Ako su daleko od urbanih centara i bez signala na mobitelu, američki Starlink obezbijediće im pristup internetu bilo gdje.</p>
<h2>Od AI-ja dva putića</h2>
<p>Ono što ovogodišnji Web Summit jasno pokazuje da su na sceni dva različita koncepta kada se radi o vještačkoj inteligenciji.</p>
<p>„Kineska prednost je je primjena AI na širokoj bazi u postojećim industrijama, što će kinesku industriju i njihove proizvode učiniti dodatno konkurentnijim u narednim godinama uz dodatnu ekspanziju njihove proizvodne baze. Kina se fokusira na primjenu AI u proizvodnji a u SAD i EU uglavnom u uslužnim djelatnostima“, objasnila je Dan Wang, direktorica za Kinu u konsalting kompaniji, Euroasia Group.</p>
<p>So na ranu zapadnjaka sa priličnim zadovoljstvom dodao je i osnivač i direktor Web Summita, Paddy Cosgrave, slavodobitno najavljujući na ceremoniji otvaranja da je Revolut, globalna tehnološko finansijska kompanija i internet banka, digla ruke od Antropikovih &#8222;black box&#8220; modela i prešla na open source kineske modele &#8222;jer su značajno brži&#8220; a o cijeni da i ne govorimo.</p>
<p>Kada su se svjetla pozornice ugasila, ono što se videlo na štandovima kineskih kompanija je da je njihov fokus na praktičnoj primjeni AI i robota u kompanijama širom Kine.</p>
<h2>Pekar, lekar, apotekar &#8211; može robot biti bilo šta</h2>
<p>Od robota koji omogućavaju da se lijekovi iz apoteke mogu dobiti i usred noći, jer ih bez greške nalaze na policama, uzimaju i prenose do noćnog šaltera, robota recepcionera u hotelima pa do onih koji dopunjavaju robu na policama prodavnica, jasno je da se ne radi o igračkama već o čistoj poslovnoj računici.</p>
<p>Cijena ovih robota je oko 100 hiljada eura, ali se očigledno brojnim biznismenima ova investicija isplati, pogotovu kada se suoče sa činjenicom da radnika koji im trebaju jednostavno nema.</p>
<p>Olujno nevrijeme koje je najavljeno za srijedu, paralisalo je Lisabon i centralni Portugal. Odlukom vlade javne institucije i škole su zatvorene, a željeznički i autobuski saobraćaj je reduciran zbog bojazni da bi razorna oluja mogla dovesti i do ljudskih žrtava.</p>
<p>Na kraju su i organizatori Web Summita morali priznati poraz pred neukrotivom prirodom i kasno naveče u utorak obavijestili su učesnike da će u srijedu vrata Web Summita ipak biti zatvorena a da se nadaju nastavku u četvrtak. Ako priroda dopusti.</p>
<p><strong>Dražen Simić</strong></p>
<p><em>Foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/websummit/55643826205/">Web Summit</a> (CC BY 4.0)</em></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/11/web-summit-kina-je-vec-u-buducnosti-evropa-jos-trazi-dozvolu-za-ulazak/">Web Summit: Kina je već u budućnosti, Evropa još traži dozvolu za ulazak</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Moć građana pokazala se kao jača od straha i nasilja</title>
		<link>https://bif.rs/2026/10/moc-gradjana-pokazala-se-kao-jaca-od-straha-i-nasilja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 26 Oct 2026 12:36:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=123357</guid>

					<description><![CDATA[<p>Srbija, čije je demokratsko nazadovanje Evropa godinama kritikovala ali nije uspevala da ga zaustavi, pokazala je da se vlast može promeniti bez nasilja. Da, ovo jeste priča o izbornoj pobedi&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/10/moc-gradjana-pokazala-se-kao-jaca-od-straha-i-nasilja/">Moć građana pokazala se kao jača od straha i nasilja</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Srbija, čije je demokratsko nazadovanje Evropa godinama kritikovala ali nije uspevala da ga zaustavi, pokazala je da se vlast može promeniti bez nasilja.</strong></p>
<p>Da, ovo jeste priča o izbornoj pobedi studentskog pokreta u Srbiji i mogućnosti mirne smene vlasti. I ne, časopis Biznis i finansije neće, kao što nije ni do sada, početi da se bavi dnevnom politikom. Ipak, smatramo da je naše društvo ostvarilo pobedu koja će se u godinama koje dolaze izučavati kao društveni fenomen, a o takvim fenomenima rado i redovno pišemo.</p>
<p>Naime, u situaciji u kojoj je <a href="https://bif.rs/2025/03/pavle-petrovic-sanu-o-protestima-gubici-zanemarljivi-prema-dobicima/">nezavisnost institucija</a> ozbiljno narušena, mnogi su strahovali da će poslednji parlamentarni izbori biti praćeni ozbiljnim neregularnostima i da bi vlast čak mogla da posegne za silom protiv političkih protivnika i građana koji ih podržavaju. Šta više, juče popodne je strah od od nasilnog raspleta bio gotovo opipljiv. Međutim, nekoliko sati kasnije desilo se ono što je donedavno bilo nezamislivo &#8211; predstavnici dosadašnje vlasti priznali su izborni poraz.</p>
<p>Poslednji put kada je atmosfera u društvu bila toliko naelektrisana, 5. oktobra 2000. godine, promena vlasti odvijala se na ulicama, uz upad demonstranata u institucije. Možda je upravo to iskustvo doprinelo strahovanju da bi i ovog puta nezadovoljstvo moglo da preraste u nasilje. Međutim, izborna pobeda studentskog pokreta i priznanje poraza dosadašnje vlasti otvorili su mogućnost drugačijeg raspleta.</p>
<h2>Građani nisu odgovorili nasiljem na nasilje</h2>
<p>Mirni rasplet nije bio posledica odsustva nasilja, već činjenice da demonstranti na nasilje vlasti nisu uzvratili istom merom. Tokom višemesečnih protesta bili su izloženi fizičkim napadima, pretnjama i pritiscima. Automobili su namerno gazili ljude na ulicama, među kojima i devedesetogodišnjeg muškarca čija fotografija krasi ovaj tekst. Zabeleženi su i brojni <a href="https://bif.rs/2025/01/premijer-srbije-podneo-ostavku-zbog-prebijanja-studenata/">napadi na studente</a>, dok su policijske intervencije zbog prekomerne upotrebe sile izazivale zabrinutost i izvan granica Srbije.</p>
<p>Posebno traumatičan bio je događaj na velikom protestu u Beogradu 15. marta 2025. godine, kada je neobičan zvuk izazvao paniku i stampedo među okupljenima. Sumnje da je upotrebljeno zvučno oružje nisu dobile uverljivo razjašnjenje.</p>
<p>Uprkos svemu tome, građani su se vraćali na ulice, organizovali blokade i komemoracije, insistirali na odgovornosti i istrajavali u svojim zahtevima. Nasilje nije izostalo, ali nije postalo dominantan odgovor demonstranata na pritiske i provokacije. U tome je jedna od najvažnijih osobenosti ovog pokreta: uprkos nasilju i nepravdi kojima su bili izloženi, demonstranti nisu odustali od principa nenasilja.</p>
<h2>Evropski paradoks</h2>
<p>Srbija je zemlja koju evropske institucije godinama kritikuju zbog problema sa vladavinom prava, nezavisnošću institucija i demokratskim standardima. Istovremeno, njen studentski pokret pokazao je kako masovno građansko nezadovoljstvo može da se usmeri ka izborima i političkoj promeni, umesto da se pretvori u nasilnu revoluciju.</p>
<p>U tome se krije i širi evropski paradoks. Dok se u Srbiji višemesečni protesti, uprkos ozbiljnim pritiscima, nisu pretvorili u opšti obračun na ulicama, u Francuskoj i drugim evropskim zemljama pojedini protesti zbog troškova života, javnih usluga i političkih odluka povremeno prerastaju u nasilne sukobe s policijom, hapšenja i uništavanje imovine.</p>
<p>To, naravno, ne znači da su nasilni protesti sami po sebi dokaz odsustva demokratije, niti da je Srbija preko noći rešila svoje probleme sa odsustvom iste. Protesti u različitim zemljama imaju različite povode, istoriju i politički kontekst. Ali iskustvo Srbije otvara jedno važno pitanje &#8211; da li se demokratska promena može izboriti i bez nasilja, čak i u društvu u kojem su institucije ozbiljno oslabljene a aparat prinude u rukama vlasti?</p>
<h2>Pobeda koja tek treba da dobije svoj puni smisao</h2>
<p>Srbija je pokazala da put od masovnog građanskog nezadovoljstva do izborne pobede ne mora da vodi kroz nasilnu revoluciju. On može da počne zahtevom za odgovornost, da se održi upornošću građana i da dobije politički izraz na biračkom mestu.</p>
<p>Ipak, izborna pobeda nije isto što i demokratska promena. Njena puna vrednost zavisiće od toga da li će se izborni rezultat pretočiti u miran prenos vlasti, nezavisnije institucije i stvarnu odgovornost nosilaca javnih funkcija. Ako se to dogodi, studentski pokret mogao bi da ostane upamćen ne samo po tome što je okončao dugogodišnju političku dominaciju jedne stranke, već i po načinu na koji je do te promene doveo.</p>
<p><strong>Redakcija časopisa Biznis i finansije</strong></p>
<p><em>Foto: Bif</em></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/10/moc-gradjana-pokazala-se-kao-jaca-od-straha-i-nasilja/">Moć građana pokazala se kao jača od straha i nasilja</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Mnogi akcionari su rasprodali akcije i otišli u beli svet</title>
		<link>https://bif.rs/2026/10/mnogi-akcionari-su-rasprodali-akcije-i-otisli-u-beli-svet/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 20 Oct 2026 07:35:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=123233</guid>

					<description><![CDATA[<p>Bilo jednom jedno društvo čije su akcije stalno išle nizbrdo ali je ono uporno odbijalo da se menja. Rezultati su bili sve lošiji ali su kontrolni paket akcija godinama obezbeđivali&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/10/mnogi-akcionari-su-rasprodali-akcije-i-otisli-u-beli-svet/">Mnogi akcionari su rasprodali akcije i otišli u beli svet</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Bilo jednom jedno društvo čije su akcije stalno išle nizbrdo ali je ono uporno odbijalo da se menja.</strong></p>
<p>Rezultati su bili sve lošiji ali su kontrolni paket akcija godinama obezbeđivali privilegovani akcionari i oni koji su ubeđivani, suprotno onome što vide, da im akcije vrede više.</p>
<p>Dividende su bile neredovne i isplaćivane su često iz kredita, a najčešće pred ključne odluke na skupštini akcionara. Zaštita prava manjinskih akcionara bila je slaba, a institucije slepe i gluve da obezbede ravnopravne i jednake uslove.</p>
<p>Usled toga, mnogi akcionari su rasprodali akcije i otišli u beli svet, dok je dosta i onih koji ne znaju ni da ih poseduju i da mogu da drže sudbinu u svojim rukama.</p>
<p>No, tržište sve svodi na pravu meru i životi, pardon akcije, nikada nisu manje vredeli. Loše po akcionare, ali istovremeno rastu šanse da su promene moguće.</p>
<p><strong>Autor: Nenad Gujaničić, Stock Broker at Momentum Securities ad Novi Sad</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/10/mnogi-akcionari-su-rasprodali-akcije-i-otisli-u-beli-svet/">Mnogi akcionari su rasprodali akcije i otišli u beli svet</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U narednih 48h završava se prinudni otkup akcija Energoprojekta</title>
		<link>https://bif.rs/2026/09/u-narednih-48h-zavrsava-se-prinudni-otkup-akcija-energoprojekta/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 28 Sep 2026 09:00:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=122781</guid>

					<description><![CDATA[<p>U narednih 48 sati biće okončan prinudni otkup skoro 10 odsto akcija Energoprojekt holdinga po ceni od 452,3 dinara po akciji. Ovu odluku je donela skupština akcionara kompanije krajem jula,&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/u-narednih-48h-zavrsava-se-prinudni-otkup-akcija-energoprojekta/">U narednih 48h završava se prinudni otkup akcija Energoprojekta</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>U narednih 48 sati biće okončan prinudni otkup skoro 10 odsto akcija Energoprojekt holdinga po ceni od 452,3 dinara po akciji.</strong></p>
<p>Ovu odluku je donela skupština akcionara kompanije krajem jula, ali je njeno sprovođenje odloženo, pazite sad, presudom Upravnog suda kojom je posle deset godina poništeno rešenje regulatora o preuzimanju Energoprojekta iz 2017.</p>
<p>Da se podsetimo detalja ove korporativne farse:</p>
<p>&#8211; nakon što je 2017. godine zvanično dokazano trgovanje među povezanim licima, Napred razvoju je odobreno preuzimanje Energoprojekta po ceni od 1.501 dinar po akciji (tržišna vrednost kompanije oko 140 miliona evra),</p>
<p>&#8211; ponuđač stiče 52% akcija kompanije i tokom narednih godina urušava njeno poslovanje na očigled najvećeg manjinskog akcionara (država Srbija sa skoro 35% akcija),</p>
<p>&#8211; akcijama se nakon kraha cene veoma slabo trguje, a nakon fingiranja prometa krajem 2024. sledi neuspešna ponuda za preuzimanje po ceni od 375 dinara po akciji,</p>
<p>&#8211; u julu 2025. godine propada skupština kompanije na kojoj je trebalo da se omogući prenos vredne parcele u Bloku 26 na Novom Beogradu sa Energoprojekta na njegovog većinskog vlasnika,</p>
<p>&#8211; vreme polako curi, sledi nova ponuda za preuzimanje u junu 2026. godine po ceni od 452,3 dinara po akciji (takođe nakon fingiranja prometa na odveć nelikvidnom tržištu),</p>
<p>&#8211; država (ne)očekivano prodaje 34,6 odsto akcija po ceni koja vrednuje Energoprojekt oko 42 miliona evra, a samo spomenuta parcela ima višestruko veću vrednost; stiču se uslovi za prinudni otkup akcija.</p>
<p>Ostaje da se nadamo da idemo u susret vremenima kada će donosioci ovakvih odluka dobro promisliti, ako ni zbog čega ono zbog ličnih posledica.</p>
<p><strong>Autor: Nenad Gujaničić</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/09/u-narednih-48h-zavrsava-se-prinudni-otkup-akcija-energoprojekta/">U narednih 48h završava se prinudni otkup akcija Energoprojekta</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sa Energoprojektom prilepljena još jedna cigla na već previsoki zid nepoverenja koji postoji na domaćem finansijskom tržištu</title>
		<link>https://bif.rs/2026/07/sa-energoprojektom-prilepljena-jos-jedna-cigla-na-vec-previsoki-zid-nepoverenja-koji-postoji-na-domacem-finansijskom-trzistu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 17 Jul 2026 08:01:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=121399</guid>

					<description><![CDATA[<p>Tu i tamo u široj javnosti može se čuti informacija o strategiji razvoja domaćeg tržišta kapitala. Angažovani su nadležno ministarstvo, domaće institucije, Svetska banka&#8230; Radi se nešto, ne može ništa&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/07/sa-energoprojektom-prilepljena-jos-jedna-cigla-na-vec-previsoki-zid-nepoverenja-koji-postoji-na-domacem-finansijskom-trzistu/">Sa Energoprojektom prilepljena još jedna cigla na već previsoki zid nepoverenja koji postoji na domaćem finansijskom tržištu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Tu i tamo u široj javnosti može se čuti informacija o strategiji razvoja domaćeg tržišta kapitala. Angažovani su nadležno ministarstvo, domaće institucije, Svetska banka&#8230;</strong></p>
<p>Radi se nešto, ne može ništa preko noći, mogao bi pomisliti prosečno informisan građanin.</p>
<p>Kako to izgleda u praksi?  Država je  pristala da proda 34% akcija koje poseduje u Energoprojekt holdingu, jednom od pionira berzanske trgovine koji će nakon ove odluke biti povučen s tržišta.</p>
<p>I to je manji deo priče. Prihvaćena je javna ponuda Napreda po ceni od 452 dinara po akciji koja vrednuje Energoprojekt oko 42 miliona evra, a samo njegovo zemljište u Bloku 26 (preko puta Palate Srbija) vredi višestruko preko tog iznosa. Ova lukrativna parcela bila je jedan od glavnih motiva Napreda da preuzme Energoprojekt 2017. godine po ceni od 1.501 dinar po akciji. Država je tada prećutno podržala ovo preuzimanje i nije prodala akcije po toj znatno višoj ceni.</p>
<p>Ovaj put predstavnici države su bili toliko uvereni u svoju odluku da nisu ni pokušali na berzi da eventualno ponude sopstveni vlasnički udeo po ceni od 500, 600 ili 700 dinara po akciji i namaknu koji dinar više u budžet. I ne samo da su budžetski prihodi uskraćeni, država je preostale manjinske akcionare stavila pred čin prinudnog otkupa s obzirom da je Napred prekočio prag od 90% vlasništva.</p>
<p>Ovime je prilepljena još jedna cigla na već previsoki zid nepoverenja koji postoji na domaćem finansijskom tržištu. Toliko veliki da se iza njega u prvoj polovini godine našlo manje od šest miliona evra prometa. Tek poređenja radi, susedi u Zagrebu juče su imali promet akcija od 5,4 miliona evra.</p>
<p><strong>Izvor: Nenad Gujaničić, Stock Broker at Momentum Securities</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/07/sa-energoprojektom-prilepljena-jos-jedna-cigla-na-vec-previsoki-zid-nepoverenja-koji-postoji-na-domacem-finansijskom-trzistu/">Sa Energoprojektom prilepljena još jedna cigla na već previsoki zid nepoverenja koji postoji na domaćem finansijskom tržištu</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Više od 70 odsto štednje domaćeg stanovništva otpada na nekretnine</title>
		<link>https://bif.rs/2026/04/vise-od-70-odsto-stednje-domaceg-stanovnistva-otpada-na-nekretnine/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Apr 2026 07:55:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=119556</guid>

					<description><![CDATA[<p>Više od 70 odsto štednje domaćeg stanovništva otpada na nekretnine i to je stanje koje se neće brzo promeniti. U prilog tome ide i činjenica da ova klasa imovine tokom&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/04/vise-od-70-odsto-stednje-domaceg-stanovnistva-otpada-na-nekretnine/">Više od 70 odsto štednje domaćeg stanovništva otpada na nekretnine</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Više od 70 odsto štednje domaćeg stanovništva otpada na nekretnine i to je stanje koje se neće brzo promeniti. U prilog tome ide i činjenica da ova klasa imovine tokom poslednjih godina nije mnogo zaostala za američkim indeksom akcija S&amp;P 500 što dodatno ojačava tezu &#8222;cigla je zakon&#8220;.</strong></p>
<p>Najveći deo ove zarade donela je aprecijacija vrednosti (rast cene) nekretnina koje su, kada je novogradnja u pitanju, od 2016. porasle oko 120%, dok su rente ubrzale tek nakon pandemije, sa inflacijom i dolaskom stranih državljana zbog rata.</p>
<p>I dok kad nas nema tako egzaktnih podataka sa tržišta renti, podaci Eurostata govore da su rente u EU zadnjih deset godina porasle oko 20 odsto, a cene stanova više od 60 procenata. Sličan raskorak na ovom grafu prisutan je i na ovdašnjem tržištu uz više stope rasta kako stanova tako i renti koje su skroz tržišne i nemaju nikakvu regulaciju u odnosu na mnoge zemlje na Zapadu.</p>
<p>Zašto je važan odnos cene nekretnina i rente? U dužem vremenskom periodu visok raskorak govori da se na jednoj od ove dve strane iste medalje ostvaruju vanredno visoki ili niski prihodi. Tačnije, gep od 40-ak procenata znači da negde u budućnosti valja očekivati ili pad cene stanova ili rast cene renti kako bi se odnos koliko-toliko doveo u ravnotežu.</p>
<p>Ovdašnje rente već više od godinu dana beleže pad nakon snažnog rasta u periodu 2022-2024. godina, ali i bez ovog trenda jasno je da nemaju potencijal za značajniji rast. Ostaje nam, dakle, korekcija u ceni nekretnina nasuprot uvreženog mišljenja da se to nikada neće desiti.</p>
<p><strong>Nudim par mogućih okidača za scenario koji je poprilična jeres na domaćem tržištu nekretnina:</strong></p>
<p>a) prelivanje spoljne ekonomske krize,<br />
b) promena vlasti i prekid dotoka koruptivnog kapitala,<br />
c) kraj rata u Ukrajini,<br />
d) klizanje kursa dinara.</p>
<p><strong>Autor: Nenad Gujaničić, Stock Broker at Momentum Securities </strong></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/04/vise-od-70-odsto-stednje-domaceg-stanovnistva-otpada-na-nekretnine/">Više od 70 odsto štednje domaćeg stanovništva otpada na nekretnine</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Najveći deo javnog duga naše države u rukama je vlasnika evroobveznica</title>
		<link>https://bif.rs/2026/02/najveci-deo-javnog-duga-nase-drzave-u-rukama-je-vlasnika-evroobveznica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 13 Feb 2026 08:45:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=117824</guid>

					<description><![CDATA[<p>Najveći deo javnog duga naše države u visini od oko 39,3 milijarde evra i dalje se nalazi se u rukama vlasnika evroobveznica koje država prodaje na međunarodnom tržištu kapitala. Zanimljivo,&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/02/najveci-deo-javnog-duga-nase-drzave-u-rukama-je-vlasnika-evroobveznica/">Najveći deo javnog duga naše države u rukama je vlasnika evroobveznica</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Najveći deo javnog duga naše države u visini od oko 39,3 milijarde evra i dalje se nalazi se u rukama vlasnika evroobveznica koje država prodaje na međunarodnom tržištu kapitala.</strong></p>
<p>Zanimljivo, iako je tokom prošle godine cena srpskog duga na međunarodnom tržištu beležila blagi pad, tačnije država se mogla jeftinije zaduživati, ona je radije birala fleksibilnije, ali i skuplje, aranžmane sa bankama. Udeo direktnog duga države prema bankama nastavio je da raste i popeo se na 12% nakon što je prirast zaduživanja po osnovu kredita lani iznosio 807 miliona evra.</p>
<p>Usled povećane likvidnosti domaćeg finansijskog tržišta, drugi najveći rast beleže obveznice u evrima na domaćem tržištu od 242 miliona evra.</p>
<p><a href="https://bif.rs/wp-content/uploads/2026/02/1770901911420.jpg"><img fetchpriority="high" decoding="async" class="aligncenter size-full wp-image-117826" src="https://bif.rs/wp-content/uploads/2026/02/1770901911420.jpg" alt="" width="648" height="427" srcset="https://bif.rs/wp-content/uploads/2026/02/1770901911420.jpg 648w, https://bif.rs/wp-content/uploads/2026/02/1770901911420-300x198.jpg 300w, https://bif.rs/wp-content/uploads/2026/02/1770901911420-585x385.jpg 585w" sizes="(max-width: 648px) 100vw, 648px" /></a></p>
<p>Samo na današnjoj aukciji država je prodala svih 200 miliona evra planiranih 15-ogodišnjih obveznica denominovanih u evrima uz prinos (zaradu) od 5,0% godišnje. Tražnja je bila toliko jaka da je prosečna ponderisana stopa bila 4,8% odnosno bilo je dosta krupnijih ulagača koji bi se zadovoljili i sa nižom zaradom od ostvarene.</p>
<p>Na aukciji je učestvovalo svega 14 fizičkih lica, što je s druge strane rekordan broj ove kategorije učesnika. Kada ih na ovakvim mestima bude 10-20 puta više to će značiti da je aktuelna državna strategija razvoja tržišta kapitala evoluirala od obične propagandne poruke.</p>
<p><strong>Autor: Nenad Gujaničić</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/02/najveci-deo-javnog-duga-nase-drzave-u-rukama-je-vlasnika-evroobveznica/">Najveći deo javnog duga naše države u rukama je vlasnika evroobveznica</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Obračun sa intelektualcima: Istorijska matrica i savremeni progon univerzitetskih profesora u Srbiji</title>
		<link>https://bif.rs/2026/02/obracun-sa-intelektualcima-istorijska-matrica-i-savremeni-progon-univerzitetskih-profesora-u-srbiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 02 Feb 2026 09:50:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=117564</guid>

					<description><![CDATA[<p>Katinski masakr iz 1940. godine simbol je sistematskog uništenja intelektualne elite jednog naroda s ciljem dugoročne kontrole društva. Likvidacijom poljskih oficira, profesora, lekara, inženjera, sudija i advokata, sovjetski režim nije&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/02/obracun-sa-intelektualcima-istorijska-matrica-i-savremeni-progon-univerzitetskih-profesora-u-srbiji/">Obračun sa intelektualcima: Istorijska matrica i savremeni progon univerzitetskih profesora u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Katinski masakr iz 1940. godine simbol je sistematskog uništenja intelektualne elite jednog naroda s ciljem dugoročne kontrole društva. Likvidacijom poljskih oficira, profesora, lekara, inženjera, sudija i advokata, sovjetski režim nije uklanjao vojnu pretnju, već potencijalnu buduću elitu otpora – ljude sposobne da artikulišu istinu, pamte zločin i organizuju društvo nakon njega. Taj obrazac, iako u različitim oblicima i intenzitetima, ponavljao se kroz čitavu modernu istoriju.</strong></p>
<p>Totalitarni i autoritarni sistemi ne obračunavaju se s intelektualcima prvenstveno zbog njihovih konkretnih političkih stavova, već zbog njihove autonomije mišljenja. Intelektualac poseduje tri osobine koje su za svaki autoritarni poredak opasne: kritičko rasuđivanje, javni kredibilitet i sposobnost dugoročnog pamćenja. Upravo zato su u Staljinovim čistkama u Poljskoj stradali naučnici i lekari, u Mao Cedungovoj Kulturnoj revoluciji u Kini profesori i umetnici, dok su u Kambodži sedamdesetih godina 20. veka Crveni Kmeri sistematski uništili obrazovni sistem i intelektualnu elitu – bilo je dovoljno samo posedovati diplomu, ili čak samo nositi naočare, pa da se padne kao žrtva režima. U nacističkoj Nemačkoj 1933. godine organizovana su javna spaljivanja knjiga koje su sadržale sve što su nacisti proglasili nenemačkim i subverzivnim (spaljivane su, između ostalih, i knjige Alberta Ajnštajna – sigurno u pokušaju da se spali i teorija relativiteta, ne bi li je zamenila neka arijevska).</p>
<p>Metode likvidacije intelektualaca varirale su – od fizičkog uništenja, preko zatvora i egzila, do javnog poniženja – ali je cilj uvek bio isti: lomljenje društvene kičme. Tamo gde vladaju glupi i primitivni, pametan postaje izgrednik.</p>
<p>U aktuelnim totalitarnim i autoritarnim društvima retko se susreće brutalnost totalitarizama 20. veka. Međutim, to ne znači da je obrazac nestao. Naprotiv – on je transformisan. Današnji sistemi koriste „mekše“ mehanizme: institucionalno iscrpljivanje, profesionalnu marginalizaciju, administrativni pritisak, medijsku diskreditaciju i proizvodnju atmosfere straha, linča i besmisla. Intelektualac se ne ubija – on se učini nevidljivim, bespomoćnim, obeščašćenim ili smešnim.</p>
<p>Savremeni oblici progona u Srbiji možda nisu krvavi, ali su jednako destruktivni po društvenu supstancu. Razlika je samo u sredstvu, ne i u cilju.</p>
<p>Posebno je opasna pojava sistemskog omalovažavanja i bagatelisanja znanja. Stručnost se relativizuje, naučni ili umetnički autoritet zamenjuje politička lojalnost, a javni diskurs se svesno spušta na nivo banalnosti, ogoljenog prostakluka i konflikta. Intelektualac se u tom scenariju ne pojavljuje kao korektiv vlasti, već kao „elitista“, „strani plaćenik“, „neradnik“ ili „smetnja stabilnosti“. U SFRJ je svojevremeno postojao izraz „poštena inteligencija“ – kao neka opomena da od inteligencije, tobož, preti podrazumevana opasnost. Mehanizam je isti: diskreditacija pre likvidacije, s tim što je današnja likvidacija lična, moralna i profesionalna, a ne fizička.</p>
<p>U tom kontekstu, stanje na univerzitetima u Srbiji zahteva posebnu pažnju. Poslednjih meseci svedočimo otvorenom progonu univerzitetskih profesora koji su kritičari autokratskog društva u kome živimo: davanju otkaza bez profesionalno utemeljenih razloga, opstrukcijama u napredovanju i osporavanju izbora u zvanja, poništavanju konkursa, kao i selektivnom tumačenju zakona i pravilnika. Formalno, sve se odvija „u skladu sa procedurama“; suštinski, reč je o disciplinskom mehanizmu usmerenog kažnjavanja kritičkih i autonomnih pojedinaca.</p>
<p>Velika potencijalna moć savremenih režima leži i u parčanju akademske zajednice. Autoritarni sistemi preko svojih poslušnika podstiču rivalstva, zavisti, sitne interese, spletkarenja i podmićivanja, znajući da izolovan profesor postaje lakša meta. Na taj način stvara se ambijent u kome se autocenzura isplati, a lični integritet postaje luksuz. Ambijent u kome se po mišljenje ide na „treći sprat“ – kod nadređenog po partijskoj liniji. Tako solidarnost slabi, a represija više i ne mora biti brutalna – dovoljna je tišina kolega.</p>
<p>Ćutanje akademske zajednice i pasivno posmatranje tuđe (kakva zabluda da je samo tuđe!) nesreće uvek je uvod u njeno dalje slabljenje. Nijedan progon profesora nikada nije ostao na jednom imenu; on se širi upravo onoliko koliko mu se dopušta.</p>
<p>Zato je pitanje solidarnosti danas isključivo moralno, a ne političko pitanje, kako autoritarni režim želi da ga prikaže. Odbrana jednog profesora od nepravde nije čin lične hrabrosti, već je herojski čin odbrane institucije, profesije i same ideje univerziteta. Ćutanje, ma koliko oportunistima kratkoročno delovalo racionalno, dugoročno postaje saučesništvo u razgradnji sistema i konačnom gušenju slobode mišljenja i delanja – ispostaviće se, na kraju, čak i njihovog sopstvenog.</p>
<p>Ipak, istorija pokazuje i nešto drugo: nijedan sistem koji se dugoročno obračunava sa sopstvenim intelektualnim slojem ne ostaje stabilan. Društva bez kritičke misli gube sposobnost samokorekcije, a režimi koji se boje pitanja i pameti neminovno proizvode greške koje ih na kraju uguše. Napredna društva razumeju da su intelektualci njihov najvredniji dugoročni resurs i zato ih kroz istoriju štite i osnažuju, umesto da ih troše ili sistematski progone.</p>
<p>Upečatljiv primer predstavlja pogibija Henrija Mozlija u Prvom svetskom ratu, mladog naučnika koji je razjasnio pojam atomskog broja i čija je smrt na frontu prepoznata kao nenadoknadiv gubitak za britansku i svetsku nauku. Upravo to iskustvo navelo je britansku vladu, predvođenu Vinstonom Čerčilom, da tokom Drugog svetskog rata uvede politiku strateške zaštite ključnih naučnih i intelektualnih profesija, smatrajući da je njihova uloga u laboratorijama, univerzitetima i razvojnim centrima od vitalnog značaja za opstanak i budućnost države.</p>
<p>Danas se ista racionalna logika prepoznaje u savremenim razvojnim strategijama, poput onih kojima Saudijska Arabija sistematski privlači naučnike, inženjere i istraživače iz celog sveta kako bi ostala konkurentna među velikim silama. Ova zemlja jasno pokazuje da globalna snaga više ne počiva samo na prirodnim resursima, već na kapitalu znanja i inovacija. Razlika između društava koja napreduju i onih koja stagniraju leži upravo u tome da li znanje štite kao vrednost ili ga potiskuju kao pretnju.</p>
<p>Zato je današnji trenutak ispit zrelosti akademske zajednice. Ne ćutati nije stvar političkog opredeljenja, već profesionalne i moralne odgovornosti. Univerzitet je poslednja linija odbrane razuma u ovom društvu – i ako ona utihne, cena se više neće plaćati pojedinačno, već kolektivno.</p>
<p>Kada započne predizborna kampanja i kada se u javnosti pojave intelektualci sa studentske liste, pokušaj likvidacije će se intenzivirati. Budimo spremni. I solidarni. Jer znanje je moć!</p>
<p><strong>Autor: Dr Ljiljana Čvorović, profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu</strong></p>
<p><strong>Izvor: Danas</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2026/02/obracun-sa-intelektualcima-istorijska-matrica-i-savremeni-progon-univerzitetskih-profesora-u-srbiji/">Obračun sa intelektualcima: Istorijska matrica i savremeni progon univerzitetskih profesora u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi</title>
		<link>https://bif.rs/2025/12/srpski-novogodisnji-obicaji-sveti-petardije-tera-zli-dusi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 27 Dec 2025 10:29:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Zabava]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=116960</guid>

					<description><![CDATA[<p>U pravoslavnoj veri nam je da pravimo buku i time teramo zle duhove, za sve praznike oko Nove godine, naročito Božića i bliskih svetkovina. I mi to tradicionalno, srpski, radimo&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2025/12/srpski-novogodisnji-obicaji-sveti-petardije-tera-zli-dusi/">Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><!--StartFragment --></p>
<p class="pf0"><strong><span class="cf0">U pravoslavnoj veri nam je da pravimo buku i time </span><span class="cf0">teramo</span><span class="cf0"> zle duhove, za sve praznike oko Nove godine, naročito Božića i bliskih </span><span class="cf0">svetkovina</span><span class="cf0">. I mi to tradicionalno, srpski, radimo na najbolji i najkvalitetniji način:</span></strong></p>
<p class="pf0"><span class="cf0">Pripreme za doček Nove godine kreću već početkom decembra kada mlađahni Srbi posle škole počinju sa intenzivnim treninzima u bacanju petardi. </span><span class="cf0">Vežbe</span><span class="cf0"> imaju za cilj da se pronađe pravo mesto </span><span class="cf0">gde</span><span class="cf0"> petarda ječi najviše </span><span class="cf1">– u igri su oluci, propusti, prolazi, kante… Brzina kojom </span><span class="cf1">ve</span><span class="cf0">žbači</span> <span class="cf0">beže</span><span class="cf0"> je zapravo </span><span class="cf0">merilo</span><span class="cf0"> pripremljenosti.</span></p>
<p class="pf0"><span class="cf0">Ako je pao </span><span class="cf0">sneg</span><span class="cf0">, za </span><span class="cf0">vežbe</span><span class="cf0"> se skidaju kape (šerpe) sa </span><span class="cf0">Sneška</span><span class="cf0"> Belića (koje su roditelji budućih </span><span class="cf0">vežbača</span><span class="cf0"> napravili), i koriste se kao pouzdani pojačavači </span><span class="cf0">petardastog</span><span class="cf0"> zvuka. Šerpe se povlače po livadama između zgrada sve do Februara dok ih ne sklone </span><span class="cf0">vredni</span><span class="cf0"> đubretari </span><span class="cf1">– do tada, ku</span><span class="cf0">čići ih zapišavaju, a prolaznici ih </span><span class="cf0">zagleđuju</span><span class="cf0"> razmišljajući da su izbačene iz kuhinje zbog crnog i izbušenog dna i tradicionalne nekvalitetne izrade. </span></p>
<p class="pf0"><span class="cf0">U sklopu priprema od dodatnih sredstava najviše se koriste kante i kontejneri. </span><span class="cf0">Uspešnost</span><span class="cf0"> u pripremama i pouzdani znak da ste spremni za proslavu (glavne ili srpske) Nove godine, pokazuje izlazak vatrogasaca da gase razbuktale kontejnere. Što više smrdi i bukti, to vam je rang u društvu </span><span class="cf0">vežbača</span><span class="cf0"> veći. Profesionalni nivo pripremljenosti se ipak dobija ako uspete da upalite neku od igračaka na </span><span class="cf0">dečjim</span><span class="cf0"> igralištima, makar njene drvene </span><span class="cf0">delove</span><span class="cf0">. To znači preciznost, istrajnost i profesionalizam u pravilnom uništavanju, a izlazak vatrogasaca da gase vatru uz neki tekst na lokalnim news portalima, pisana je potvrda pravilnog treninga.</span></p>
<p class="pf0"><span class="cf0">Treninzi se pojačavaju kako stiže katolički Božić, koji služi kao generalna proba. U periodu priprema mogu se pojaviti i mladi bračni parovi, gde otac, obično oskudno odeven na hladnoći, ali dobro opskrbljen svim vrstama petardi i vatrometa, na nekom vidnom mestu (najčešće obližnji košarkaški ili fudbalski teren), inauguriše buduće vežbače, i priprema mlade naraštaje za budućnost. Dok mame, svekrve, zaove, svaje i sva ostala rodbina drži slinavu decu koja mrznu na terenu, sve oči su uprte u piromanskog Hudinija od tate. A on, kao najbolja učiteljica, vrši pokaznu vežbu paljenja malog ručnog vatrometa (preporučuje se najmanje 3 vatrometa, da deca dobro upamte svaki pokret), i bacanja malih, srednjih i većih petardi sve do topovskog udara. Ovo je najvažnija uloga mlađahnog tate u njegovom životu, i on to s ponosom radi, uz krilaticu </span><span class="cf1">„ako ih ja ne nau</span><span class="cf0">čim pravilno, naučiće ih ulica“. Naravno, tata ih uči i higijeni, jer ostatke od vatrometa uredno baca u lokalnu kantu (dok ona ne bude raznesena starijim vežbačima), mada nikad ne skupi ostatke od petardi. Naravno, ona gluplja deca koja žele igrati neki ubogi novogodišnji fudbal ili košarku, ostaju onemogućeni zbog nepokupljenih ostataka petardi, pa šta će-kud će, polako se i oni priključuju treningu.</span></p>
<p class="pf0"><span class="cf0">Sam doček je od posebnog značaja i tada se pokazuju pravi junaci. Ali ne prerano. Baražna vatra kreće oko 10, polako pojačavajući intenzitet. Najinteresantnije je između zgrada, gde se gađaju prolaznici, ili u nedostatku njih parkirana kola (uspeh je da se upali alarm ili sam automobil). Neretko se uz bacanje ispuštaju životinjski krici, kako bi opisali muku koju je osoba imala tokom godine, a sa petardom baca tu muku da pukne i da bezmučno uđe u Novu godinu. Oko 12 prepoznajete i one kojima sat ide 10tak minuta napred, pa je kod njih intenzivni baraž prerano krenuo, a ima i onih kojima kasni, pa im kasni i baražna vatra.</span></p>
<p class="pf0"><span class="cf0">Uglavnom, ovaj običaj besomučnog bacanja petardi, vatrometa i sve moguće pirotehnike, traje oko pola sata u Novoj godini u Srbiji i to je, kako kažu ekonomisti, mera snage ekonomije jedne države. Naime, debljina novčanika građanstva diktira koliko dugo iza ponoći se ovaj običaj produžava, jer je potrebno kupiti velike zalihe da bi se održala frekvencija od 1 PPS (mera iz metričkog sistema jedinica, PPS ili petarda po sekundi).</span></p>
<p class="pf0"><span class="cf0">Uspešan doček oslikavaju jutarnje zelenilo i crvenilo na stazama i puteljcima oko zgrada od petardi. A za drugo veče Nove godine, obred se nastavlja u zavisnosti od ekonomske situacije u državi. Ukoliko je loša, onda je vidno manji intenzitet probijanja </span><span class="cf0">bubnih</span><span class="cf0"> opni.</span></p>
<p class="pf0"><span class="cf0">Lokalne </span><span class="cf0">klinačke</span> <span class="cf0">bandice</span><span class="cf0"> tradicionalno su na ulici tokom dočeka, i pokazuju sav raskoš </span><span class="cf0">uvežbanog</span><span class="cf0">. Akcenat ne svetim kantama, a posebno su pogodne one male plastične uz </span><span class="cf0">pešačke</span><span class="cf0"> staze, koje se od petardi </span><span class="cf0">rascvetaju</span><span class="cf0"> ko ruža u proleće, i tako </span><span class="cf0">rascvetane</span><span class="cf0">, neobično su pogodne za šutiranje. Ipak smo mi fudbalska nacija. Šutiranje ovećih </span><span class="cf0">delova</span><span class="cf0"> kanti po običaju mora da se uradi najmanje 200 metara, a obred se ponavlja sa svakom kantom na putu kući. </span><span class="cf2">Кvalitet do</span><span class="cf3">čeka Nove godine ogleda se i u broju natpisa u novinama </span><span class="cf4">„De</span><span class="cf3">čaku u &lt;slučajno naseljeno mesto&gt; odneti &lt;random deo tela ili organ, najčešće&gt;prsti na ruci zbog petarde!” (varijacije u naslovu su svakako dozvoljene novinarima). Što više natpisa, to lepši doček. Pazite: broj uništenih kanti i kontejnera je vrlo bitan za budućnost, jer što ih je više uništenih, to će nam Nova godina doneti više sreće, veselja i radosti </span><span class="cf4">– jer svi zli dusi nesta</span><span class="cf3">še s kantama.</span></p>
<p><strong>Izvor:<a href="https://xn--b1afic0arh6b8j9a.xn--90a3ac/?p=569"> Стојичевић.срб</a></strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p><!--EndFragment --></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2025/12/srpski-novogodisnji-obicaji-sveti-petardije-tera-zli-dusi/">Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Da li je u Srbiji ostvaren osnovni cilj štednje građana u vidu zarade?</title>
		<link>https://bif.rs/2025/10/da-li-je-u-srbiji-ostvaren-osnovni-cilj-stednje-gradjana-u-vidu-zarade/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 28 Oct 2025 10:00:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=115701</guid>

					<description><![CDATA[<p>Negde u jesen 2001. godine domaći građani su štedeli u domaćim bankama svega stotinjak miliona nemačkih maraka (50-ak miliona evra). Bilo je to krhko vreme nakon decenije u kojoj je&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2025/10/da-li-je-u-srbiji-ostvaren-osnovni-cilj-stednje-gradjana-u-vidu-zarade/">Da li je u Srbiji ostvaren osnovni cilj štednje građana u vidu zarade?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Negde u jesen 2001. godine domaći građani su štedeli u domaćim bankama svega stotinjak miliona nemačkih maraka (50-ak miliona evra). Bilo je to krhko vreme nakon decenije u kojoj je carovalo bezakonje, nicale piramidalne štedionice, a novac prečesto nije imao vrednost.</strong></p>
<p>Poverenje u banke postepeno je građeno, najpre vraćanjem &#8222;zamrznute&#8220; stare devizne štednje putem obveznica, generalnom normalizacijom zemlje, ali i visokim kamatama na depozite u periodu pred svetsku ekonomsku krizu.</p>
<p>Ni potonji bankrot banaka pod državnom kontrolom (Agrobanka, Privredna banka, RBV&#8230;) nije narušio poverenje jer je država osigurala i isplatila i depozite veće od 50 hiljada evra.</p>
<p>Usledio je desetogodišnji period gotovo nultih kamata tokom kojih je štednja nastavila da raste pre svega usled činjenice da građani nisu imali previše drugih alternativa, ili nisu za njih znali. Depoziti u bankama ležali su tamo uglavnom sigurnosti radi, a ovaj trend masovnog neoročavanja štednje ostao je do dana danas.</p>
<p>Više nego fiksni kurs dinara od 2017. godine vratio je na velika vrata štednju u dinarima koja je dostigla rekordan udeo u ukupnoj štednji od oko 10 procenata (1,7 milijardi evra). Realni prinosi u dinarima donosili su (i donose) duplo veće zarade usled većih nominalnih prinosa na dinarske depozite i poreza od 15 procenata na kamate u evrima.</p>
<p>Uprkos preuzimanju rizika deviznog kursa, a usled visoke inflacije, u poslednjih deset godina čak ni ovi deponenti nisu uspeli da ostvare osnovni cilj štednje &#8211; da ostvare barem minimalnu realnu zaradu.</p>
<p><strong>Izvor: Nenad Gujaničić, Glavni broker Momentum Securities</strong></p>
<p><a href="https://bif.rs/wp-content/uploads/2025/10/1761638932519.jpeg"><img decoding="async" class="alignright size-full wp-image-115702" src="https://bif.rs/wp-content/uploads/2025/10/1761638932519.jpeg" alt="" width="766" height="550" srcset="https://bif.rs/wp-content/uploads/2025/10/1761638932519.jpeg 766w, https://bif.rs/wp-content/uploads/2025/10/1761638932519-300x215.jpeg 300w, https://bif.rs/wp-content/uploads/2025/10/1761638932519-585x420.jpeg 585w" sizes="(max-width: 766px) 100vw, 766px" /></a></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2025/10/da-li-je-u-srbiji-ostvaren-osnovni-cilj-stednje-gradjana-u-vidu-zarade/">Da li je u Srbiji ostvaren osnovni cilj štednje građana u vidu zarade?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
