<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>kompanija Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/kompanija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/kompanija/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Tue, 05 Sep 2023 20:19:19 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>kompanija Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/kompanija/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Luj Viton više nije najvrednija kompanija u Evropi</title>
		<link>https://bif.rs/2023/09/luj-viton-vise-nije-najvrednija-kompanija-u-evropi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 06 Sep 2023 08:00:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[evropa]]></category>
		<category><![CDATA[kompanija]]></category>
		<category><![CDATA[najvrednija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=101056</guid>

					<description><![CDATA[<p>Zašto ovaj rezultat nikako nije dobar? Danski farmaceutski div Novo Nordisk skinuo je s trona francuski luksuzni konglomerat LVMH i tako postao najvrednija kompanija u Evropi. Deonice su porasle nakon&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/09/luj-viton-vise-nije-najvrednija-kompanija-u-evropi/">Luj Viton više nije najvrednija kompanija u Evropi</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Zašto ovaj rezultat nikako nije dobar?</strong></p>
<p>Danski farmaceutski div Novo Nordisk skinuo je s trona francuski luksuzni konglomerat LVMH i tako postao najvrednija kompanija u Evropi. Deonice su porasle nakon što je prodaja popularnog leka postala dostupna u Velikoj Britaniji, piše Bi-Bi-Si.</p>
<p>Ukupna tržišna vrednost kompanije je 428 milijardi dolara (oko 397 milijardi evra). Podsetimo, lek za dijabetes pomenute danske kompanije, Vegovi, napravio je revoluciju na tržištu i u potpunosti promenio ekonomiju zemlje.</p>
<p>Pored pomenutog leka, tu je i Ozempik, koji se koristi za dijabetes tip 2. Međutim, odnedavno je počeo da se koristi i za gubitak telesne težine.</p>
<p>Tehnički, Vegovi i Ozempik su isti lekovi, koji se prodaju po različitim nazivima – razlika je samo u količini aktivnog sastojka semaglutida.</p>
<p>Oba leka su osvojila Holivud i širu javnost, otkako su regulatorna tela počela da ih odobravaju, zbog čega neretko dolazi i do nestašica, a tako je bilo i u Hrvatskoj javlja telegram.hr.<br />
Stoga, mnogi kojima zaista treba, ostaju bez svoje doze.</p>
<h2>Upozorenje na opasnost</h2>
<p>Stručnjaci upozoravaju da Vegovi i Ozempik, uprkos tome što nose epitet “čarobnog” leka, nisu brzo rešenje, niti zamena za zdravu prehranu i vežbanje. Naime, u istraživanjima su se korisnici neretko vratili na svoju staru težinu nakon što su prestali da uzimaju neki od lekova.</p>
<p><strong>Izvor:Telegraf Biznis</strong><br />
<strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/09/luj-viton-vise-nije-najvrednija-kompanija-u-evropi/">Luj Viton više nije najvrednija kompanija u Evropi</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Beograd uskoro dobija prvo biološko postrojenje za preradu otpadnih voda</title>
		<link>https://bif.rs/2023/07/beograd-uskoro-dobija-prvo-biolosko-postrojenje-za-preradu-otpadnih-voda/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 14 Jul 2023 10:27:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<category><![CDATA[kompanija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=99847</guid>

					<description><![CDATA[<p>Beograd će uskoro dobiti prvo industrijsko biološko postrojenje za preradu otpadnih voda. Vodeći evropski proizvođač papira i papirne ambalaže irska kompanija Smurfit Kappa otvoriće u septembru ove godine postrojenje na&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/07/beograd-uskoro-dobija-prvo-biolosko-postrojenje-za-preradu-otpadnih-voda/">Beograd uskoro dobija prvo biološko postrojenje za preradu otpadnih voda</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Beograd će uskoro dobiti prvo industrijsko biološko postrojenje za preradu otpadnih voda. Vodeći evropski proizvođač papira i papirne ambalaže irska kompanija Smurfit Kappa otvoriće u septembru ove godine postrojenje na beogradskoj Adi Huji koje će vodu iz Dunava korišćenu za industrijske potrebe, biološkim tretmanom prečišćavati i vraćati je u reku u čistijem stanju od onog u kojem je iz reke uzeta.</strong></p>
<p>Otvaranje ovog postrojenja je deo projekta „Stvaramo budućnost zajedno sa prirodom“ kojom Smurfit Kappa želi da pokaže čvrstu privrženost održivom poslovanju, društvenoj odgovornosti i očuvanju životne sredine. Ova kompanija je u Srbiji prisutna od 2019. godine kada su Fabrika hartije Beograd i Avala Ada postale deo Smurfit Kappa Grupe.</p>
<p>„Kako bi bolje upravljali procesom prečišćavanja otpadnih voda i imali parametre koji su i bolji od onoga što propisuje Evropska zakonska regulativa odlučili smo da pokrenemo najsavremeniju tehnologiju za prečišćavanje otpadnih voda&#8220;, rekao je generalni direktor Smurfit Kappa Beograd Milan Marković u razgovoru sa predstavnicima srpskih medija napominjući da je fabrika do sada koristila samo hemijsko i mehaničko prečišćavanje otpadnih voda.</p>
<p>Marković je objasnio da će buduće biološka postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koristiti takozvane dobre bakterije, da je rađeno po najvišim svetskim standardima i u saradnji sa timom stručnjaka iz inostranstva, a da će „glavni profit od ovog postrojenja ubirati priroda i reka Dunav“.</p>
<p>&#8222;Reciklaža starog papira podrazumeva veoma složen proces proizvodnje gde se na kraju procesa izdvaja voda opterećena celuloznim i hemijskim komponentama. Zato smo se odlučili za nešto složeniji proces prečišćavanja otpadnih voda koji uključuje i aerobno i anaerobno prečišćavanje otpadnih voda. Aerobni proces znači da dobijamo prečišćenu vodu i biogas koji možemo koristiti kao energiju tokom proizvodnje papira,“ objasnio je Marković.</p>
<p>„Prečišćenu vodu iz aerobnog procesa dodatno prečišćavamo gde dobijamo mulj koji ponovo vraćamo u proces proizvodnje i prečišćenu vodu koja je čistija od dunavske vode koju smo uzeli na početku procesa reciklaže starog papira&#8220;, dodao je prvi čovek najstarije fabrike hartije u Srbiji.</p>
<p>Marković je naveo da je otvaranje ovakvog postrojenja deo filozofije kompanije Smurfit Kappa i da se nada da će inovacije i pristup poslovanju koje ona donosi u Srbiju podstaći i druge privredne aktere i čitavu zajednicu da im prioritet budu briga o prirodi i održivi razvoj.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/07/beograd-uskoro-dobija-prvo-biolosko-postrojenje-za-preradu-otpadnih-voda/">Beograd uskoro dobija prvo biološko postrojenje za preradu otpadnih voda</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako su jedan proizvod i jedna kompanija postali najvredniji na svetu?</title>
		<link>https://bif.rs/2023/07/kako-su-jedan-proizvod-i-jedna-kompanija-postali-najvredniji-na-svetu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 14 Jul 2023 09:18:29 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kompanija]]></category>
		<category><![CDATA[najvrednija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=99844</guid>

					<description><![CDATA[<p>Voren Bafet (92), veliki investitior sa do sada još neviđenim poslovnim iskustvom, nedavno je prihvatio poziv i pojavio se na CNBC-ju. Bio je kratak i jasan. Govorio je o vrednostima&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/07/kako-su-jedan-proizvod-i-jedna-kompanija-postali-najvredniji-na-svetu/">Kako su jedan proizvod i jedna kompanija postali najvredniji na svetu?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Voren Bafet (92), veliki investitior sa do sada još neviđenim poslovnim iskustvom, nedavno je prihvatio poziv i pojavio se na CNBC-ju. Bio je kratak i jasan. Govorio je o vrednostima kompanija i njihovih proizvoda. Ključno je bilo kako se uopšte njihove vrednosti mogu proceniti.</strong></p>
<p>Po rečima Bafeta, Apple je najuspešnija kompanija na svetu. iPhone je najvredniji proizvod koji je ikada napravljen. Kako je uopšte Bafet došao do ovakvog zaključka ako se izuzmu vrednosti deonica, prihodi ili imidž?</p>
<h2>Ponuda za neverstvo</h2>
<p>Bafet tvrdi – na koji god način da merite vrednost, iPhone je najvredniji proizvod ikada stvoren. To je sigurno učinilo da akcionari postanu bogatiji, pa i da Apple stane na čelo kao najvrednija kompanija. Takođe, Apple je postao i najprofitabilnija kompanija.</p>
<p>Ako ste korisnik iPhone-a, Voren Bafet veruje da se ne biste rastali od svog aparata, čak ni za 10.000 dolara. Ovako je rekao:</p>
<p>„Ako ste korisnik Apple-a i neko vam ponudi 10.000 dolara uz jedini uslov da će vam oduzeti vaš iPhone i da nikada nećete moći da kupite drugi, siguran sam da nećete prihvatiti.“</p>
<h2>Ovo Bafet dalje objašnjava:</h2>
<p>Veruje da je Apple odlična investicija uglavnom zbog načina na koji je kompanija uspela da stvori takav odnos lojalnosti svom ’ikonskom’ proizvodu. „Ako vam kažu da će vam dati 10.000 dolara da ne kupite još jedan Ford automobil, uzećete novac i kupiti Chevrolet, recimo.</p>
<p>Poznato je da su ljudi koji prate automobilsku industriju prilično lojalni i siguran sam da postoji broj vozača koji bi promenili proizvođača. Istina je da danas u ponudi mnogo sjajnih automobila, ali čak se i oni najodaniji Fordu ne mogu porediti sa korisnicima iPhone-a“, rekao je Bafet.</p>
<h2>Najvredniji na svetu</h2>
<p>Ako se govori o pasti za zube ili proizvođaču voćnog soka ili piva, ’verni’ korisnici bi bez oklevanja pristali da koriste ili konzumiraju proizvode druge kompanije i za daleko manji iznos. Postoje dokazi zbog kojih ljudi menjaju potrošačke navike ako je, recimo, alternativni proizvod na rasprodaji ili šire dostupan.<br />
Koliko ima brendova koje koristite svakodnevno? Da li biste za bilo koji od njih pristali da uzmete novac u zamenu za neverstvo i korišćenje druge robne marke?</p>
<p>Ako ste korisnik Mac-a, MacBook-a, i Phone-a, da li biste uzeli pomenutih Bafetovih 10.000 dolara i zauvek odustali od Apple proizvoda?</p>
<p>Ako ste jedan od klana vernih i ne biste ovako trgovali, za to ukratko postoje dva razloga:</p>
<h2>Ključni razlozi</h2>
<p>Uživate u iskustvu korišćenja iPhona u poređenju sa konkurentskim aparatima. Ne radi se o tome da konkurencija nema kvalitetnu zamenu. Na tržištu postoje aparati sa boljim karakteristikama, barem po specifikacijama. Međutim, nijedan od njih ne nudi iskustvo korišćenja iPhone aparata.<br />
Neke ankete su pokazale da korisnici Apple proizvoda jednostavno ’vole kako radi’. Zatim, ’vole kako se povezuje sa drugim Apple uređajima ili uslugama. Jedan od komentara je i da im se ’sviđa jer ne moraju mnogo da znaju o softveru ili podešavanjima i sve to nekako ima smisla’.</p>
<p>Drugi razlog, koji navode kritičari i analitičari kakav je Džejson Ejten, je što ’ljudi uživaju u povezanosti sa robnom markom. „Ako korisniku ponudite 10.000 dolara da odustane i nikada više ne kupi iPhone, ne tražite samo od njega da odustane od uređaja koji voli da koristi. Od njega tražite nešto više – da odustane da bude deo grupe čiji je član. Na neki način, od njega tražite da odustane od načina života“, zapisao je Ejten.</p>
<p>Kakve biste sve odgovore kompanija dobili ako biste ih pitali da li prave nešto što se njihovim kupcima toliko dopada, da bi se toga teško odrekli?</p>
<p>Ako ste i sami na čelu jedne kompanije, zamislite da vam je cilj da stvorite nešto sa čime bi ljudi voleli da budu povezani, nešto čime ne bi trgovali čak ni za onih Bafetovih 10.000 dolara.</p>
<p>Bafet tvrdi da činjenica da je Apple ovo razumeo i prihvatio pravi razlog zašto je i najvrednija kompanija sveta.</p>
<p><strong>Izvor: <a href="https://bonitet.com/kako-su-jedan-proizvod-i-jedna-kompanija-postali-najvredniji-na-svetu/">Bonitet.com</a></strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/07/kako-su-jedan-proizvod-i-jedna-kompanija-postali-najvredniji-na-svetu/">Kako su jedan proizvod i jedna kompanija postali najvredniji na svetu?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Manje od devet odsto zapadnih kompanija prodalo je svoje filijale u Rusiji</title>
		<link>https://bif.rs/2023/02/manje-od-devet-odsto-zapadnih-kompanija-prodalo-je-svoje-filijale-u-rusiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Feb 2023 05:58:08 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kompanija]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=95748</guid>

					<description><![CDATA[<p>Prema studiji dvojice švajcarskih ekonomista objavljenoj početkom februara, do novembra 2022. godine, manje od devet odsto zapadnih kompanija prodalo je svoje filijale u Rusiji i napustilo zemlju. Istraživanje ekonomista Sajmona&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/02/manje-od-devet-odsto-zapadnih-kompanija-prodalo-je-svoje-filijale-u-rusiji/">Manje od devet odsto zapadnih kompanija prodalo je svoje filijale u Rusiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Prema studiji dvojice švajcarskih ekonomista objavljenoj početkom februara, do novembra 2022. godine, manje od devet odsto zapadnih kompanija prodalo je svoje filijale u Rusiji i napustilo zemlju.</strong></p>
<p>Istraživanje ekonomista Sajmona Eveneta sa Univerziteta Sent Gal i Nikola Pisanija iz Visoke škole za trgovinu IMD ograničila se na zapadne kompanije čije se sedište nalazi u jednoj od zemalja koje su uvele sankcije i koje imaju jednu ili više podružnica u Rusiji, za koje je &#8222;izlaz&#8220; a priori skuplji.</p>
<p>Studijom u obuhvaćene podružnice koje su u Rusiji ostvarile promet od najmanje milion dolara između 2017. i 2021. godine.<br />
Ekonomisti su identifikovali 2.405 ruskih kompanija u vlasništvu 1.404 zapadnih grupa, a među ovim grupama, samo 120, ili 8,5 odsto, je do kraja novembra prodalo jednu ili više ruskih podružnica i to ne one koje su bile najprofitabilnije.</p>
<p>&#8222;Ogromna većina kompanija iz EU i G7 koje posluju u Rusiji ostala je na mestu ili nije finalizovala moguće obećanje o prodaji&#8220;, zaključuju Evenet i Pisani.</p>
<p>Ističu i da su određene kompanije, kao što su Nisan ili McDonald&#8217;s, uključile klauzule o &#8222;re-otkupu&#8220; u ugovor o prodaji, što im omogućava da u budućnosti mogu da preuzmu svoj biznis.</p>
<p><strong>Izvor: Tanjug</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/02/manje-od-devet-odsto-zapadnih-kompanija-prodalo-je-svoje-filijale-u-rusiji/">Manje od devet odsto zapadnih kompanija prodalo je svoje filijale u Rusiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>EBRD upozorava na zombi firme zbog nastavka novčane podrške</title>
		<link>https://bif.rs/2022/11/ebrd-upozorava-na-zombi-firme-zbog-nastavka-novcane-podrske/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 22 Nov 2022 09:20:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kompanija]]></category>
		<category><![CDATA[podrška]]></category>
		<category><![CDATA[zombi firme]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=92971</guid>

					<description><![CDATA[<p>Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pozvala je vlade u regionu u kojem je aktivna da preispitaju mere podrške kompanijama pokrenute zbog prošle pandemije kovida Nastavljanje da širokogrudim davanjem&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/11/ebrd-upozorava-na-zombi-firme-zbog-nastavka-novcane-podrske/">EBRD upozorava na zombi firme zbog nastavka novčane podrške</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pozvala je vlade u regionu u kojem je aktivna da preispitaju mere podrške kompanijama pokrenute zbog prošle pandemije kovida</strong></p>
<p>Nastavljanje da širokogrudim davanjem novčane i poreske podrške privredi koja je bila opravdana u vreme pandemije kovida ali sada više nije značilo bi podržavanje tzv. zombi firmi, i to bi moglo da ima veoma negativan efekat na zdrava preduzeća, upozoravaju iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).</p>
<p>Dok je korporativni dug dostigao rekordne nivoe u otprilike 40 ekonomija u kojima EBRD posluje, neizvršenja obaveza su pala na rekordno nizak nivo u mnogim zemljama, utvrdila je ova razvojna banka u svom godišnjem „Izveštaju o tranziciji 2022/2023“, koji je objavljen danas.</p>
<p>EBRD navodi da je deo kompanija izbegao docnju u servisiranju duga zbog pristupa jeftinim kreditima zahvaljujući vladinim merama nakon pandemije i finansijskoj podršci zbog ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Rojters.</p>
<h2>Stalna podrška više nije održiva</h2>
<p>Međutim, stalna podrška više nije održiva u svetu visokih kamatnih stopa, ocenjuje se u izveštaju.</p>
<p>&#8211; Još uvek nismo videli posledice u smislu bankrota zbog pandemije i rata. Štaviše, broj bankrota u novim državama članicama Evropske unije je manji. Postoji rizik od &#8220;zombifikacije&#8220; ako se vanredne mere država nastave mnogo duže &#8211; rekla je za Rojters Beata Javorčik, glavna ekonomistkinja EBRD-a.</p>
<p>Prisustvo &#8222;zombi&#8220; firmi u nekoj ekonomiji se negativno preliva na zdrave firme, koje beleže smanjenje investicija, prihode i zaposlenosti, upozorila je EBRD.</p>
<p>Subvencionisani krediti kompanijama koje imaju negativne novčane tokove odobravani su kroz privremene moratorijume na otplatu kredita, dogovorena smanjenja neizmirenih iznosa, hitne grantove i finansijske injekcije za likvidnosti od strane centralnih banaka, pokazuje izveštaj.</p>
<p>Mnoge zemlje su takođe suspendovale, barem privremeno, obavezu podnošenja zahteva za stečaj.</p>
<p>Svako povlačenje državnih kreditnih garancija i subvencija mora biti postepeno kako bi se izbegao bilo kakav šok i „trebalo bi da bude fino podešeno kako bi se osiguralo da samo solventne i održive firme s privremenim problemima likvidnosti dobiju finansijsku pomoć“, zaključuje EBRD.</p>
<p><strong>Izvor:24sedam.rs</strong><br />
<strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/11/ebrd-upozorava-na-zombi-firme-zbog-nastavka-novcane-podrske/">EBRD upozorava na zombi firme zbog nastavka novčane podrške</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Gubitak ruskog tržišta bez ozbiljnog uticaja na kompanije, u sledećoj godini rast prihoda</title>
		<link>https://bif.rs/2022/08/gubitak-ruskog-trzista-bez-ozbiljnog-uticaja-na-kompanije-u-sledecoj-godini-rast-prihoda/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 11 Aug 2022 08:11:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[gubitak]]></category>
		<category><![CDATA[kompanija]]></category>
		<category><![CDATA[prihod]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=89952</guid>

					<description><![CDATA[<p>Više od 70 odsto kompanija očekuje porast prihoda do kraja 2022. godine, a kada je reč o narednoj godini, taj procenat iznosi gotovo 80 odsto, pokazuje studija međunarodne konsultantske kuće&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/08/gubitak-ruskog-trzista-bez-ozbiljnog-uticaja-na-kompanije-u-sledecoj-godini-rast-prihoda/">Gubitak ruskog tržišta bez ozbiljnog uticaja na kompanije, u sledećoj godini rast prihoda</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Više od 70 odsto kompanija očekuje porast prihoda do kraja 2022. godine, a kada je reč o narednoj godini, taj procenat iznosi gotovo 80 odsto, pokazuje studija međunarodne konsultantske kuće Horváth, objavljena krajem juna ove godine. U istraživanju je učestvovalo 280 izvršnih, finansijskih i direktora ostalih sektora u kompanijama iz Srbije i još 17 zemalja. Njihova ključna ocena je da je uticaj sukoba u Ukrajini na prvobitno planiranu prodaju bio relativno nizak te da se ni gubitak Rusije kao tržišta nije značajnije odrazio na prihode kompanija.</strong></p>
<p>Za stručnjake iz 10 oblasti poput bankarstvа i finansijа, automobilskе industrijе, energetikе, transportа, medicinskе tehnologijе, postoji više objašnjenja zašto je većina kompanija uprkos stagnaciji obima prodaje uspela da poveća profit. Ovo se odnosi i na kompanije koje su u proteklom periodu izgubile Rusiju kao tržište, a jedno od glavnih objašnjenja za ovaj paradoks je trenutna inflacija. Veliki broj narudžbina u proteklom periodu upućuje na dobre prognoze za 2023. godinu. U međuvremenu, poremećaji u lancima snabdevanja i nestašice materijala dovele su do nemogućnosti zadovoljenja ove rastuće potražnje.</p>
<p>„Unapređenje situacije u sferi distribucije ponovo će otvoriti prostor rastu proizvodnje i povećanju prihoda. Čak tri od četiri kompanije očekuju povećanje prodaje, a najveći rast može se očekivati u industriji transporta i logistike, koja je bila veoma pogođena krizom uzrokovanom kovidom-19 i koja se sada oporavlja. S druge strane, očekuje se da će kašnjenja u isporuci tokom ove godine na neke industrije imati negativne efekte, kao što je, na primer, automobilska. Ipak, zbog velike potražnje za automobilima i dalje postoji blago pozitivno raspoloženje i optimizam“, kaže Maria Boldor iz konsultantske kuće Horváth.</p>
<h2>Neke kompanije u energetskom sektoru imale koristi od skoka cena sirovina</h2>
<p>Čak ni trenutni sukob u Ukrajini nije imao većeg uticaja na prihode industrija kao što su transport i logistika, bankarstvo i energetika. Štaviše, istraživanje je pokazalo da su neke kompanije u energetskom sektoru imale koristi od skoka cena sirovina i iskoristile priliku da nesrazmerno povećaju cene sopstvenih proizvoda. Istovremeno, rast troškova proizvodnje osetila su preduzeća iz oblasti biotehnologije, nafte, hemikalija i građevinarstva.</p>
<p>„Ove industrije su snažno pogođene poremećajima u lancu snabdevanja, nestašicama materijala i rastom cena sirovina i energenata, što je direktno prouzrokovala novonastala situacija. Njihova prednost je što mogu da prenesu većinu povećanja cena na svoje kupce, dok neke kompanije, kao što su dobavljači automobila, mogu preneti samo mali deo povećanja troškova“, pojašnjava Boldor.</p>
<p>Upravo je poskupljenje energenata i sirovina glavni ekonomski izazov trenutnog rata u Ukrajini, a dugoročno rešenje ovog problema Maria Boldor vidi u kreiranju otpornijih lanaca snabdevanja.</p>
<p>„Preduzeća čiji su procesi snabdevanja zaštićeniji od spoljnih faktora manje su podložna negativnom uticaju poskupljenja cena sirovina. Ovo omogućava kompanijama da, sa jedne strane, adekvatno odgovore na postojeću tržišnu potražnju i, sa druge, stvore mehanizme koji će im pomoći da se u budućnosti lakše nose sa rizicima koji mogu proisteći iz trenutne globalne situacije“, ističe Boldor.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/08/gubitak-ruskog-trzista-bez-ozbiljnog-uticaja-na-kompanije-u-sledecoj-godini-rast-prihoda/">Gubitak ruskog tržišta bez ozbiljnog uticaja na kompanije, u sledećoj godini rast prihoda</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ivesticija od 140 miliona dolara za firmu čiji je osnivač Srbin Aleksandar Čabrilo</title>
		<link>https://bif.rs/2022/01/ivesticija-od-140-miliona-dolara-za-firmu-ciji-je-osnivac-srbin-aleksandar-cabrilo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 26 Jan 2022 10:44:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[investicije]]></category>
		<category><![CDATA[kompanija]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=84041</guid>

					<description><![CDATA[<p>HTEC Group, kompanija za visokotehnološki konsalting, softversko inženjerstvo i razvoj digitalnih proizvoda, srpskog porekla sa globalnim prisustvom, objavila je partnerstvo sa američkom investitorskom grupom Brighton Park Capital, koja će uložiti&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/01/ivesticija-od-140-miliona-dolara-za-firmu-ciji-je-osnivac-srbin-aleksandar-cabrilo/">Ivesticija od 140 miliona dolara za firmu čiji je osnivač Srbin Aleksandar Čabrilo</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>HTEC Group, kompanija za visokotehnološki konsalting, softversko inženjerstvo i razvoj digitalnih proizvoda, srpskog porekla sa globalnim prisustvom, objavila je partnerstvo sa američkom investitorskom grupom Brighton Park Capital, koja će uložiti 140 miliona dolara u globalni rast kompanije.</strong></p>
<p>Ovo dolazi samo dva meseca nakon što je kompanija osnovana u Beogradu i čije je sedište u San Francisku, kupila dizajn studio Momentum Design Lab iz Silicijumske doline. To je bila treća HTEC-ova akvizicija i do sada strateški najvažnija.</p>
<p>Brighton Park Capital manjinska investicija od 140 miliona dolara u HTEC je jedna od najvećih prvih investicionih rundi u Evropi prošle godine, a realizovana je sa ciljem da omogući kompaniji HTEC da nastavi širenje kapaciteta za produktni dizajn i inženjerstvo putem daljih strateških akvizicija, kao i da uporedo ulaže u organski rast kroz otvaranje novih kancelarija u regionu i zapošljavanje najboljeg inženjerskog kadra.</p>
<h2>HTEC Group je porastao čak četiri puta</h2>
<p>Kao i do sada, kompanija će nastaviti da ulaže u razvoj zaposlenih kroz jedinstvene programe za karijerni razvoj inženjera, dizajnera, menadžera i drugih eksperata, omogućavajući im da kroz izazovne projekte u saradnji sa najboljim svetskim kompanijama, a radeći iz Srbije i drugih zemalja u regionu, grade svoje karijere.</p>
<p>“Sa jakom inženjerskom osnovom i tehnološko-razvojnim centrima širom Jugoistočne Evrope, uz dizajnerske i konsultantske kancelarije u Londonu, Njujorku i Silicijumskoj dolini, HTEC kombinuje najbolje od inženjerske ekspertize sa jedne strane sa kreativnošću i inovacijama sa druge, te na taj način postajemo strateški važan partner našim klijentima. Mi imamo iskustvo i kapacitete da iznesemo kompletan proces digitalne transformacije uz konceptualizaciju, dizajn i razvoj digitalnih proizvoda. Naš plan je da podupremo organski rast selektivnim akvizicijama kako bismo privukli najbolje inženjere i dizajnere digitalnih proizvoda, i tako stvorili sjajne mogućnosti za karijerni razvoj svim našim ljudima, a sa druge strane pružili najkvalitetniju uslugu i dali što više vrednosti našim klijentima. HTEC vidimo kao mesto na kome najbolji talenti dostižu svoj maksimalni potencijal”, rekao je Aleksandar Čabrilo, jedan od osnivača i generalni direktor HTEC Group.</p>
<p>HTEC Group sada zapošljava preko 850 ljudi u Srbiji i 150 u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Holandiji, Švedskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Mađarskoj i Rumuniji.</p>
<p>U poslednje dve godine HTEC Group je porastao čak četiri puta: sa 250 zaposlenih u četiri tehnološko-razvojna centra u Srbiji na preko 1.000 zaposlenih na 12 lokacija u šest zemalja Jugoistočne Evrope.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/01/ivesticija-od-140-miliona-dolara-za-firmu-ciji-je-osnivac-srbin-aleksandar-cabrilo/">Ivesticija od 140 miliona dolara za firmu čiji je osnivač Srbin Aleksandar Čabrilo</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Schneider Electric na Corporate Knights listi 100 najodrživijih kompanija na svetu 11. godinu zaredom</title>
		<link>https://bif.rs/2022/01/schneider-electric-na-corporate-knights-listi-100-najodrzivijih-kompanija-na-svetu-11-godinu-zaredom/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 21 Jan 2022 07:07:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<category><![CDATA[kompanija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=83888</guid>

					<description><![CDATA[<p>Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, zauzeo je svoje mesto u samom vrhu godišnje liste Globalnih 100 najodrživijih korporacija koju sastavlja firma Corporate Knights 11. put&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/01/schneider-electric-na-corporate-knights-listi-100-najodrzivijih-kompanija-na-svetu-11-godinu-zaredom/">Schneider Electric na Corporate Knights listi 100 najodrživijih kompanija na svetu 11. godinu zaredom</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, zauzeo je svoje mesto u samom vrhu godišnje liste Globalnih 100 najodrživijih korporacija koju sastavlja firma Corporate Knights 11. put zaredom.</strong></p>
<p>Ova kanadska medijska i istraživačka kompanija svake godine ocenjuje preko 6900 kompanija širom sveta kako bi odabrala 1% najodrživijih među njima. Metodologija izbora se zasniva na 23 ključna pokazatelja učinka, pri čemu se 50% konačne ocene odnosi na čiste prihode i investicije. Na listi Globalnih 100 najodrživijih kompanija su one koje postignu izuzetne rezultate i ostvare preko četiri puta više prihoda po toni emitovanog ugljenika u odnosu na prosečnu kompaniju po MSCI indeksu svih zemalja na svetu.</p>
<p>Na listi Globalnih 100 firme Corporate Knights Schneider Electric je prisutan svake godine još od 2012. godine. Schneider Electric je prošle godine osvojio prvo, a ove četvrto mesto, što je rezultat integracije održivosti u poslovnu strategiju kompanije.</p>
<p>Schneider Electric je 2021. godine proširio svoje aktivnosti u oblasti savetovanja na polju održivosti kako bi podržao još veći broj partnera i klijenata na njihovom putu ka održivoj transformaciji.</p>
<p>„Ne postoji čarobna formula za stalno mesto na listi najodrživijih kompanija, suština je da radite i činite dobro“, prokomentarisao je Olivije Blum, direktor za strategiju i održivost kompanije Schneider Electric. „Kao kompanija koja ima uticaj, održivost vidimo kao poslovnu priliku i mogućnost za sve. Ona je deo našeg modela, kulture, strategije i načina na koji funkcioniše naš celokupni ekosistem zaposlenih i partnera i kupaca u lancu nabavke kako bismo svakoga dana ispunjavali svoju svrhu.“</p>
<p>Schneider Electric je uspešno započeo ovu godinu kad je reč o učinku po pitanjima zaštite životne sredine, društva i korporativnog upravljanja (ESG) time što je uvršten na četiri ESG liste za 2021. godinu, među kojima su A lista vodećih kompanija u borbi protiv klimatskih promena koju sastavlja CDP i Svetski Dau Džons indeks održivosti.</p>
<p>Za više informacija o pitanjima zaštite životne sredine, društva i korporativnog upravljanja (ESG) Schneider Electrica posetite odeljak:<br />
• Najčešća pitanja</p>
<p>O kompaniji Schneider Electric</p>
<p>Svrha kompanije Schneider Electric jeste da osnaži svakoga da koristi energiju i resurse koje imamo na raspolaganju, na najbolji mogući način i tako obezbedi razvoj i održivost za sve. Ovaj koncept nazivamo „Life is On”.</p>
<p>Naša misija je da budemo vaš digitalni partner za održivost i efikasnost.</p>
<p>Mi pokrećemo digitalnu transformaciju tako što integrišemo vodeće svetske tehnologije u domenu energetike i procesne industrije, od početne tačke do klauda, povezujući proizvode, kontrolu, softvere i usluge tokom celog radnog veka i tako omogućavamo integrisano upravljanje sistemima za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju.</p>
<p>Mi smo najlokalnija od svih globalnih kompanija. Zalažemo se za otvorene standarde i partnerske ekosisteme koji sa žarom dele našu svrhu poslovanja, inkluzivni pristup i osnažujuće vrednosti.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/01/schneider-electric-na-corporate-knights-listi-100-najodrzivijih-kompanija-na-svetu-11-godinu-zaredom/">Schneider Electric na Corporate Knights listi 100 najodrživijih kompanija na svetu 11. godinu zaredom</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Stručna praksa u kompaniji ASEE &#8211; Prilika za mlade stručnjake da ostanu i rade u Srbiji</title>
		<link>https://bif.rs/2021/09/strucna-praksa-u-kompaniji-asee-prilika-za-mlade-strucnjake-da-ostanu-i-rade-u-srbiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 20 Sep 2021 17:12:31 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<category><![CDATA[kompanija]]></category>
		<category><![CDATA[mladi]]></category>
		<category><![CDATA[praksa]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=80533</guid>

					<description><![CDATA[<p>Tokom ovogodišnje tronedeljne letnje prakse, 25 studenata je dobilo priliku da svoje stečeno znanje na tehničkim fakultetima primeni u ASEE, jednoj od vodećih kompanija u domaćoj IT industriji, a 40%&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/09/strucna-praksa-u-kompaniji-asee-prilika-za-mlade-strucnjake-da-ostanu-i-rade-u-srbiji/">Stručna praksa u kompaniji ASEE &#8211; Prilika za mlade stručnjake da ostanu i rade u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Tokom ovogodišnje tronedeljne letnje prakse, 25 studenata je dobilo priliku da svoje stečeno znanje na tehničkim fakultetima primeni u ASEE, jednoj od vodećih kompanija u domaćoj IT industriji, a 40% praktikanata će biti zaposleno do kraja godine.</strong></p>
<p>Program stručne prakse za studente pod nazivom ,,ASEE Internship Programme“ kompanija ASEE organizuje dva puta godišnje poslednjih deset godina tokom kojih je 120 praktikanata započelo karijeru upravo u ASEE.</p>
<p>„Jedno od naših strateških opredeljenja je ulaganje u ljude. Iako je poznato da mladi, talentovani ljudi koji imaju potencijal, inicijativu i znanje odlaze iz Srbije, sigurna sam da taj proces možemo da zaustavimo pružajući im mogućnost da u svojoj zemlji dobiju prvi, a istovremeno željeni posao. Naša kompanija se širi, uvek postoji potreba za talentima, a stručna praksa je jedan od načina da prepoznamo naše buduće kolege. U okviru prethodnog ciklusa prakse, od 55 zaposlili smo više od 20 praktikanata“, rekla je Darija Stokić, direktorka ljudskih resursa u kompaniji ASEE i pozvala sve studente tehničkih fakulteta da se prijave za ,,ASEE Winter Internship Programme”, koji će biti organizovan već u novembru.<br />
David Mijić je nakon tronedeljne prakse odmah dobio i ponudu za posao, a o praksi u ASEE kaže: „U kompaniji rade veliki stručnjaci o kojima sam slušao od kolega. Zbog toga sam se prijavio za praksu. Veoma sam zadovoljan praksom i zahvalan što sam postao deo ASEE tima.“</p>
<p>Tamara Avramović, jedna od 25 praktikanata letnjeg ciklusa stručne prakse, prezadovoljna je što je uspela da tri nedelje leta provede na najkorisniji način: „Kroz program prakse ASEE stekla sam prvo radno iskustvo u IT sektoru i stvorila jasniju sliku o radu u internacionalnoj IT kompaniji. Kada bih mogla da radim u jednoj ovakvoj kompaniji kada diplomiram, zaista ne bih razmišljala da odem u inostranstvo“.</p>
<p>„Bio sam u timu BI (International Delivery – Business Intelligence) i radio sam na aplikaciji razvijenoj na Microsoft .NET platformi. Nakon završene prakse dobio sam posao u istom timu. Stručnom praksom sam jako zadovoljan, to je velika prilika za mlade ljude koji žele na praksi da osete kako je raditi u velikom poslovnom sistemu“, istakao je Lazar Knežević, koji je nakon prakse postao član ASEE tima. Njegov kolega, Nikola Jovanović je takođe dobio posao u kompaniji. Tokom prakse je bio deo International Development tima i najviše mu je značilo što primenjuje svoje teorijsko znanje u praksi.</p>
<p>Kompanija ASEE dva puta godišnje pruža mogućnost studentima da tokom tri nedelje upoznaju praktičan rad u kompaniji i zajedno sa mentorima pronađu oblast koja im najviše odgovara i u kojoj će se najbrže razvijati. Novi praktikanti će u kompaniju stići u novembru, a najboljima će biti ponuđen posao. Svi zainteresovani za studentsku praksu mogu da se jave kompaniji ASEE putem mejla <a href="praksa@asseco-see.rs">praksa@asseco-see.rs</a>.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/09/strucna-praksa-u-kompaniji-asee-prilika-za-mlade-strucnjake-da-ostanu-i-rade-u-srbiji/">Stručna praksa u kompaniji ASEE &#8211; Prilika za mlade stručnjake da ostanu i rade u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Prosečan prihod kompanija na listi 250 najvećih maloprodajnih lanaca porastao na 19,4 milijarde američkih dolara</title>
		<link>https://bif.rs/2021/04/prosecan-prihod-kompanija-na-listi-250-najvecih-maloprodajnih-lanaca-porastao-na-194-milijarde-americkih-dolara/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 24 Apr 2021 06:00:20 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kompanija]]></category>
		<category><![CDATA[maloprodaja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=76823</guid>

					<description><![CDATA[<p>U poslovnoj 2019. godini, 250 najvećih maloprodajnih lanaca ostvarilo je ukupno 4,85 biliona dolara prihoda, što čini ukupan rast od 4,4 odsto, navodi se u izveštaju konsultantsko-revizorske kompanije Deloitte „Globalna&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/04/prosecan-prihod-kompanija-na-listi-250-najvecih-maloprodajnih-lanaca-porastao-na-194-milijarde-americkih-dolara/">Prosečan prihod kompanija na listi 250 najvećih maloprodajnih lanaca porastao na 19,4 milijarde američkih dolara</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>U poslovnoj 2019. godini, 250 najvećih maloprodajnih lanaca ostvarilo je ukupno 4,85 biliona dolara prihoda, što čini ukupan rast od 4,4 odsto, navodi se u izveštaju konsultantsko-revizorske kompanije Deloitte „Globalna snaga maloprodaje“.</strong></p>
<h2></h2>
<h2>Globalna snaga maloprodaje – 250 najuspešnijih</h2>
<p>Udeo prvih 10 maloprodajnih lanaca u sveukupnom prihodu najuspešnijih 250 ponovo se povećao, i to na 32,7%, u odnosu na 32,2% u prethodnoj godini. Rast prihoda od maloprodaje opao je u poslovnoj 2019. godini za prvih 10 lanaca za 1,9 procentnih poena od prošle godine &#8211; na 4,4%, isto kao i među najuspešnijih 250 lanaca, na osnovu ukupnog prosečno ponderisanog iznosa prihoda korigovanog za kursne razlike. Među 10 vodećih maloprodajnih lanaca na svetu i dalje su najzastupljenije američke kompanije: sedište sedam od deset najuspešnijih svetskih lanaca nalazi se u SAD.</p>
<p>Minimalni prihod potreban za ulazak kompanije među 250 vodećih maloprodajnih lanaca je 4 milijarde dolara, u odnosu na 3,9 milijardi dolara prethodne godine, dok je prosečan prihod kompanije 19,4 milijarde dolara.</p>
<p>Sa najvećim brojem kompanija (135) na listi najuspešnijih 250, sektor robe široke potrošnje (FMCG) ostvario je 66% prihoda u poslovnoj 2019. godini. Trgovci na malo u ovom sektoru imaju najveći prosečan maloprodajni prihod (23,7 milijarde dolara), ali to je sektor sa niskom maržom i najnižom neto profitnom maržom među svim sektorima (2%).</p>
<p>Najveći broj maloprodajnih lanaca sa liste najuspešnijih 250 nalazi se u Evropi, sa 87 kompanija smeštenih u ovom regionu. Severnoamerički maloprodajni lanci su ostvarili skoro polovinu ukupnog prihoda kompanija sa ove liste u poslovnoj 2019. godini i imaju najveći prosečan prihod od maloprodaje, 28,6 milijardi američkih dolara, što je mnogo više od prosečnog prihoda kompanija sa liste vodećih 250, koji iznosi 19,4 milijarde dolara.</p>
<h2>O izveštaju „Globalna snaga maloprodaje“</h2>
<p>U ovom izveštaju je predstavljeno vodećih 250 maloprodajnih lanaca, na osnovu javno dostupnih podataka za finansijsku 2019. godinu (fiskalna godina koja se završila 30. juna 2020.). Analizirali smo njihovu uspešnost u različitim državama i proizvodnim sektorima. Izveštaj takođe sadrži pregled ekonomskih izgleda na globalnom nivou, pregled 50 najbrže rastućih, kao i pregled maloprodajnih lanaca koji su se po prvi put našli među vodećih 250.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/04/prosecan-prihod-kompanija-na-listi-250-najvecih-maloprodajnih-lanaca-porastao-na-194-milijarde-americkih-dolara/">Prosečan prihod kompanija na listi 250 najvećih maloprodajnih lanaca porastao na 19,4 milijarde američkih dolara</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
