<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>kovid Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/kovid/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/kovid/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Tue, 13 Jun 2023 07:15:57 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>kovid Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/kovid/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Na koji način su prevaranti u SAD ukrali 280 milijardi dolara</title>
		<link>https://bif.rs/2023/06/na-koji-nacin-su-prevaranti-u-sad-ukrali-280-milijardi-dolara/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 13 Jun 2023 08:04:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kovid]]></category>
		<category><![CDATA[najveća]]></category>
		<category><![CDATA[prevara]]></category>
		<category><![CDATA[SAD]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=98894</guid>

					<description><![CDATA[<p>U opsežnoj analizi koju je objavio Associated Press (AP) otkriva se da su prevaranti u SAD ukrali više od 280 milijardi dolara finansijske pomoći za građane tokom pandemije kovida. Još&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/06/na-koji-nacin-su-prevaranti-u-sad-ukrali-280-milijardi-dolara/">Na koji način su prevaranti u SAD ukrali 280 milijardi dolara</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>U opsežnoj analizi koju je objavio Associated Press (AP) otkriva se da su prevaranti u SAD ukrali više od 280 milijardi dolara finansijske pomoći za građane tokom pandemije kovida.</strong></p>
<p>Još 123 milijarde dolara je protraćeno ili pogrešno potrošeno.</p>
<p>Ukupni gubitak predstavlja 10 odsto od 4,2 biliona dolara koliko je američka vlada do sada isplatila kao pandemijsku pomoć. Taj će broj sigurno rasti kako istražioci budu dublje kopali po hiljadama potencijalnih slučajeva zloupotrebe.<br />
Veliki deo krađe sredstava bio je drzak, čak i jednostavan. Prevaranti su koristili brojeve socijalnog osiguranja mrtvih ljudi i federalnih zatvorenika kako bi dobili naknade za nezaposlene. Varalice su skupljale te beneficije u više država, a podnosioci zahteva za federalnu pomoć nisu bili unakrsno proveravani u bazi podataka ministarstva finansija.</p>
<p>Kriminalci i bande &#8222;zgrabili&#8220; su novac. Ali isto su učinili i američki vojnik u Džordžiji, pastori nepostojeće crkve u Teksasu, bivši parlamentarni poslanik u Misuriju i krovopokrivač u Montani.</p>
<p>Sve je to dovelo do najveće prevare u istoriji SAD-a. Lopovi su opljačkali milijarde dolara savezne pomoći za borbu protiv ekonomskih posledica najgore pandemije u poslednjih 100 godina i stabilizaciji ekonomije koja je bila u slobodnom padu.</p>
<h2>Kako su uspeli da ukradu toliko novca?</h2>
<p>Istražioci i spoljni stručnjaci kažu da je američka vlada, u nastojanju da brzo potroši bilione dolara humanitarne pomoći, sprovela premalo nadzora tokom ranih faza pandemije i uvela premalo ograničenja za podnosioce zahteva.</p>
<p>Ukratko, kažu, prevara je bila previše laka.</p>
<p>&#8222;Bila je to beskrajna gomila novca kojoj je svako mogao da pristupi. Ljudi su se zavaravali misleći da je to društveno prihvatljiva stvar, iako nije bila legalna&#8220;, rekao je Den Frušter, šef Odeljenja za prevare i kriminal u državnom tužilaštvu u istočnom okrugu Vašingtona.</p>
<p>Američka vlada optužila je više od 2.230 osumnjičenih za prevare povezane sa pandemijom i sprovodi hiljade istraga.</p>
<p>Većina opljačkanog novca ukradena je iz tri velike inicijative za pandemijsku pomoć pokrenute tokom administracije Donalda Trampa, a nasledio ih je predsednik Džozef Bajden. Ti programi su osmišljeni kako bi pomogli malim preduzećima i nezaposlenim radnicima da prežive ekonomski pad izazvan pandemijom.</p>
<p>Sve te krađe, velike i male, ilustruju epidemiju prevara i mutnih transakcija u vreme kada se Amerika borila s prenatrpanim bolnicama, zatvaranjem škola i zatvorenim preduzećima.</p>
<p>Od početka pandemije početkom 2020. godine više od 1,13 miliona ljudi u SAD-u umrlo je od kovida19, prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.</p>
<h2>Istraga će trajati godinama</h2>
<p>Mihael Horovic, glavni inspektor ministarstva pravosuđa SAD-a koji predsedava saveznim Odborom za odgovornu reakciju na pandemiju, rekao je Kongresu da se &#8222;očito radi o desetinama milijardi dolara&#8220; i da bi prevara na kraju mogla premašiti 100 milijardi dolara.</p>
<p>On je za AP rekao da ostaje pri toj proceni, ali neće biti siguran u precizniju cifru dok ne dobije konkretnije podatke.</p>
<p>&#8222;Oklevam da idem predaleko u proceni, ali jasno je da se radi o ogromnom iznosu i da će konačno svođenje stanja trajati godinama&#8220;, rekao je on.</p>
<p>Pre odlaska s dužnosti bivši američki predsednik Donald Tramp odobrio je hitne mere pomoći u ukupnom iznosu od 3,2 biliona dolara.</p>
<p>Nikada nije tako brzo ubrizgano toliko federalne hitne pomoći u ekonomiju SAD-a.</p>
<p><strong>Izvor: Index.ba/021.rs</strong></p>
<p><strong>Foto; Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/06/na-koji-nacin-su-prevaranti-u-sad-ukrali-280-milijardi-dolara/">Na koji način su prevaranti u SAD ukrali 280 milijardi dolara</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Turisti u Grčkoj koji se zaraze kovidom 19 neće morati u karantin</title>
		<link>https://bif.rs/2022/07/turisti-u-grckoj-koji-se-zaraze-kovidom-19-nece-morati-u-karantin/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 11 Jul 2022 08:45:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[grčka]]></category>
		<category><![CDATA[karantin]]></category>
		<category><![CDATA[kovid]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=89118</guid>

					<description><![CDATA[<p>Novom odlukom koje su grčke vlasti donele ranije ove nedelje utvrđeno je da turisti koji se zaraze kovidom 19 u Grčkoj više neće morati da idu u karantin. Odlukom o&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/07/turisti-u-grckoj-koji-se-zaraze-kovidom-19-nece-morati-u-karantin/">Turisti u Grčkoj koji se zaraze kovidom 19 neće morati u karantin</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Novom odlukom koje su grčke vlasti donele ranije ove nedelje utvrđeno je da turisti koji se zaraze kovidom 19 u Grčkoj više neće morati da idu u karantin.</strong></p>
<p>Odlukom o zdravstvenom protokolu Ministarstva turizma, zdravlja i privrede više neće biti karantinskih soba u hotelima. To znači da putnici koji se zaraze virusom neće morati da poštuju pravila samoizolacije dok su u Grčkoj, prenosi ShengenVisaInfo.</p>
<p>Sadašnje pravilo koje zahteva da svi zaraženi virusom ostanu u karantinu u periodu od pet dana, dakle, više neće važiti za putnike.</p>
<p>Napominje se da će, u skladu sa novim protokolima, putnici u Grčkoj moći da biraju da li žele da ostanu u samoizolaciji onoliko dana koliko su rezervisali smeštaj, dok oni koji to ne žele neće ni biti u obavezi.</p>
<p>Osim toga, turisti zaraženi kovidom moći će da pristupe i trajektima, avionima i drugim vidovima prevoza, ali će u tom slučaju morati da nose FFP2 ili KN95 masku za lice sve vreme.</p>
<h2>Više zaraženih, ali i više turista</h2>
<p>Inače, broj slučajeva zaraze naglo povećao u poslednje četiri nedelje. Podaci Svetske zdravstvene organizacije pokazuju da je Grčka prijavila 113.373 nova slučaja infekcije i 150 smrtnih slučajeva u poslednjih sedam dana.</p>
<p>Povećanje broja turista koji posećuju Grčku takođe je zabeleženo u istraživanju svetskog tržišta putovanja. Istraživanje je pokazalo da se šest od deset najboljih evropskih destinacija koje su zabeležile najveći porast u odnosu na 2019. godinu nalazi upravo u Grčkoj.</p>
<p><strong>Izvor: Euronews</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/07/turisti-u-grckoj-koji-se-zaraze-kovidom-19-nece-morati-u-karantin/">Turisti u Grčkoj koji se zaraze kovidom 19 neće morati u karantin</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Da li će se mere vratiti zbog porasta broja zaraženih od korone?</title>
		<link>https://bif.rs/2022/06/da-li-ce-se-mere-vratiti-zbog-porasta-broja-zarazenih-od-korone/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 22 Jun 2022 08:33:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kovid]]></category>
		<category><![CDATA[mere]]></category>
		<category><![CDATA[putovanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=88547</guid>

					<description><![CDATA[<p>Direktor YUTA Aleksandar Seničić kaže, kada se radi o putovanjima tokom leta 2022, da je u ovom trenutku najveći broj zemalja u koje srpski turisti vole da putuju ukinuo sve&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/06/da-li-ce-se-mere-vratiti-zbog-porasta-broja-zarazenih-od-korone/">Da li će se mere vratiti zbog porasta broja zaraženih od korone?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Direktor YUTA Aleksandar Seničić kaže, kada se radi o putovanjima tokom leta 2022, da je u ovom trenutku najveći broj zemalja u koje srpski turisti vole da putuju ukinuo sve korona mere, ali su kovid sertifikati i dalje neophodni za Španiju i Tunis. Međutim, dodaje, da se beleži porast obolelih od kovida &#8222;na raznim destinacijama u Evropi, pa možemo očekivati krajem sezone da se mere vrate&#8220;.</strong></p>
<p>„U Italiju, Grčku, Crnu Goru, Sloveniju, Albaniju, Tursku, Bugarsku i Hrvatsku naši turisti mogu da uđu bez ikakvih ograničenja, dok su im za Španiju i Tunis neophodne kovid potvrde“, kaže Seničić za N1 i dodaje da kovid potvrda za vakcinisane treba da sadrži dve doze vakcine od kojih nije prošlo više od devet meseci, a kada se radi o trećoj dozi, nema vremenskog ograničenja. Nevakcinisani treba da imaju potvrdu da su preležali bolest, odnosno da je to uneto u sertifikat, ili negativni PCR ili antigenski test, urađen u referentnoj laboratoriji.</p>
<h2>Neke mere zadržane u Italiji i Grčkoj</h2>
<p>Navodi da su neke mere zadržane u Italiji i Grčkoj, poput nošenja maske u zatvorenom prostoru, ali dodaje da kontrole nisu rigorozne, te se slabo poštuje.</p>
<p>Podseća da građani Srbije sa ličnom kartom mogu da uđu u zemlje u okruženju, kao što su BiH, Severna Makedonija i Crna Gora, a od skora i u Tursku, ali samo sa biometrijskom ličnom kartom.</p>
<p>Kada se radi o Crnoj Gori, navodi da su do pre godinu i po dana deca, u pratnji roditelja, mogla u tu zemlju da uđu i sa đačkom knjižicom ili krštenicom, ali da od ove godine moraju da imaju svoj pasoš.</p>
<p>Ako se u Tursku putuje avionom, onda se bez problema u nju može ući sa ličnom kartom, ali ako se ide automobilom ili autobusom, svakako je potrebno poneti pasoš, zbog prolaza kroz druge zemlje.</p>
<p>Na pitanje da li ima većih otkaza aranžmana, zbog rasta cene goriva što uzrokuje doplate, kaže da nema.</p>
<p>&#8222;Više o tome pričaju tobožnji zaštitnici potrošača nego što to sami putnici pominju, jer ovo ne zavisi ni od njih ni od nas, već od okolnosti u kojima živimo, i ljudi su toga svesni&#8220;, navodi Seničić.</p>
<p>Kada se o cenama na turističkim destinacijama radi, kaže da su skočile svuda, jer je inflacija u Evropi velika &#8211; od osam do 15 odsto. Ukazuje da, međutim, poskupljenja nisu veća od 10 odsto.</p>
<p><strong>Izvor: N1</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/06/da-li-ce-se-mere-vratiti-zbog-porasta-broja-zarazenih-od-korone/">Da li će se mere vratiti zbog porasta broja zaraženih od korone?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kovid propusnice se ukidaju, maske ostaju</title>
		<link>https://bif.rs/2022/03/kovid-propusnice-se-ukidaju-maske-ostaju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 11 Mar 2022 07:45:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kovid]]></category>
		<category><![CDATA[maske]]></category>
		<category><![CDATA[propusnice]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=85382</guid>

					<description><![CDATA[<p>Od subote prestaju da važe kovid propusnice i ukida se ograničenje broja ljudi u zatvorenom prostoru, ali ostaje preporuka nošenja maski, saopštila je članica Kriznog štaba Darija Kisić Tepavčević. Kovid&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/kovid-propusnice-se-ukidaju-maske-ostaju/">Kovid propusnice se ukidaju, maske ostaju</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Od subote prestaju da važe kovid propusnice i ukida se ograničenje broja ljudi u zatvorenom prostoru, ali ostaje preporuka nošenja maski, saopštila je članica Kriznog štaba Darija Kisić Tepavčević.</strong></p>
<p>Kovid propusnice uvedene su u oktobru i važile su za ugostiteljske objekte, kockarnice i kladionice, od 20 časova.</p>
<p>&#8222;Zadržava se preporuka za nošenje maski u zatvorenim prostorijama. Na skupovima u zatvorenom prostoru ukida se ograničenje broja ljudi. Od subote svi bioskopi, pozorišta, moći će da rade normalno&#8220;, rekla je Kisić Tepavčević.<br />
Navela je da ostaje na snazi izolacija obolelih od sedam dana ili po potrebi duže.</p>
<p>&#8222;Za putnike u međunarodnom saobraćaju sve mere ostaju na snazi: obavezan je dokaz o vakcinaciji, o preležanoj bolesti ili serološki test za ulazak u Srbiju&#8220;, rekla je Kisić Tepavčević.<br />
Ona je dodala da se uvodi dodatna buster doza vakcina, odnosno četvrta doza, za sve starije od 18 godina, ali pre svega one u većem riziku &#8211; starije od 60 godina i obolele od hroničnih bolesti &#8211; i ona se preporučuje pet meseci nakon prve buster doze.</p>
<h2>Stekli su se uslovi za ublažavanje mera</h2>
<p>Četvrta i peta doza se, kako je rekla, preporučuju samo ugroženim grupama građana kao i onima koji, zbog vakcine koje nisu priznate u svim državama, ne mogu da putuju.</p>
<p>&#8222;Stekli su se uslovi za ublažavanje mera, iako je virus prisutan. Pratićemo nove mere, ukoliko dođe do pogoršavanja mera, one će se korigovati&#8220;, navela je Kisić Tepavčević.</p>
<p>Kako je dodala, primetno je postepeno smanjivanje broja obolelih.</p>
<p>&#8222;Ono što ukazuje na povoljniju situaciju je ukupan broj pregleda na kovid ambulantama, broj hospitalizovanih, a to je uslovilo i smanjivanje potrebnog broja kovid ambulanti. Bolnice su počele da se vraćaju u normalan režim rada&#8220;, navela je.</p>
<p>Ona je istakla da dokle god je virus prisutan u populaciji uvek postoji rizik, ali da je očigledno da nas čeka određivanje epidemijskih pragova iznad kojih ćemo određivati da li se radi o epidemiji ili ne.</p>
<p>&#8222;Korona virus je drugačiji, tako da celo zdravstveno okruženje u narednom periodu očekuje definisanje tih pragova. Moraćemo da naučimo da živimo sa virusom, on će se endemizovati&#8220;, rekla je Kisić Tepavčević.</p>
<p><strong>Izvor: Beta</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/kovid-propusnice-se-ukidaju-maske-ostaju/">Kovid propusnice se ukidaju, maske ostaju</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Šta kad radnici sa simptomima kovida dolaze na posao</title>
		<link>https://bif.rs/2021/10/81558/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 Oct 2021 08:06:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kovid]]></category>
		<category><![CDATA[zaposlen]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=81558</guid>

					<description><![CDATA[<p>Radnici kojima kolege na posao dolaze sa simptomima zaraze koronavirusom, odbijajući da se testiraju a možda i znajući da su kovid-pozitivni, kao i radnici koje sa takvim simptomima poslodavci prisiljavaju&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/10/81558/">Šta kad radnici sa simptomima kovida dolaze na posao</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Radnici kojima kolege na posao dolaze sa simptomima zaraze koronavirusom, odbijajući da se testiraju a možda i znajući da su kovid-pozitivni, kao i radnici koje sa takvim simptomima poslodavci prisiljavaju da dolaze na posao &#8222;jer nema ko da radi&#8220;, imaju mogućnost da se, za pomoć, obrate na nekoliko adresa.</strong></p>
<p>Poslodavac, prema rečima Maria Reljanovića sa Instituta za uporedno pravo, ne može radnika naterati da obavi zdravstveni pregled, ali može, ukoliko sumnja na zarazu, o tome da obavesti sanitarnog inspektora. Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) Ranka Savić ističe da poslodavac nema pravo da prisiljava bolesnog radnika da dolazi na posao, ali da je ASNS imao slučajeve da poslodavac insistira na skraćenju bolovanja zaposlenog čim su prošli simptomi kovida-19.<br />
Zvanično proglašena epidemija koronavirusa u Srbiji traje od druge polovine marta prošle godine.</p>
<h2>Potencijalno ugrožavanje zdravlje svojih kolega</h2>
<p>Poslodavcima je ostavljeno na volju da radnicima obolelim od kovida-19 isplaćuju tokom bolovanja zakonski propisan minimum od 65 odsto plate ili od strane države preporučenih sto odsto zarade, što uglavnom poštuju upravo državne institucije i firme. Sve češće se dešava da zaposleni, krijući da su bolesni od kovida-19 ili negirajući simptome moguće zaraze, dolaze na posao potencijalno ugrožavajući zdravlje svojih kolega.</p>
<p>Radnik kome kolega sa simptomima kovida dolazi na posao i odbija da se javi lekaru ili, još gore – zna a krije da je kovid pozitivan, najpre može, prema rečima Maria Reljanovića da obavesti – poslodavca.</p>
<p>„A ako to ne prozvede rezultat može obavestiti i sanitarnu inspekciju“, ukazuje Reljanović za portal N1.</p>
<p>Poslodavac, dodaje, sa svoje strane može uputiti zaposlenog na zdravstveni pregled, u skladu sa propisanim merama za zaštitu stanovništva prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.</p>
<p>„Poslodavac tog radnika, međutim ne može naterati da obavi zdravstveni pregled, a još manje mu može narediti da rezultate pregleda saopšti poslodavcu, budući da se radi o naročito osetljivim podacima o ličnosti. Poslodavac, međutim, u slučaju da sumnja na zarazu može o tome obavestiti sanitarnog inspektora. Ovakvo rešenje je daleko od idealnog, ali se zakonodavac očigledno vodio zdravim razumom i nije predvideo da neko ko je ozbiljno bolestan i zarazan može insistirati na tome da nastavi da dolazi na posao“, ističe Reljanović.</p>
<p>Sagovornik portala N1 kaže da je dolaženje na posao sa simptomima kovida (a bez negativnog rezultata testa na koronavirus) kršenje zakona.</p>
<h2>Krše se bar dva zakona</h2>
<p>„Naravno da je to kršenje zakona, i to bih rekao najmanje dva zakona. Sa jedne strane je kršenje Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji u član 85. tačka 9 kaže: Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako: …. lice obolelo od zarazne bolesti, odnosno ako je nosilac uzročnika zarazne bolesti, ne daje istinite podatke i ne pridržava se određenih mera i uputstava zdravstvene ustanove, odnosno naloga doktora medicine, naročito u pogledu sprečavanja prenošenja zarazne bolesti (što je propisano članom 69 istog zakona)“, ukazuje Reljanović.</p>
<p>Sa druge strane, ističe Reljanović, to je i kršenje Zakona o radu.</p>
<p>„Poslodavac bi mogao da otkaže ugovor o radu tom licu zbog nepoštovanja radne discipline“, objašnjava Reljanović.</p>
<h2>Na posao s blagim simptomima kovida</h2>
<p>Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, Ranka Savić za portal N1 ističe da u zemlji u kojoj ne “cvetaju ruže” i u kojoj nije blagostanje kako to govore predstavnici vlasti, veliki broj radnika krije da je zaražen.</p>
<p>„To su, pre svega, oni sa blažim simptomima virusa, a koji ne žele da idu na bolovanje sa 65 odsto primanja“, navodi Savić.</p>
<p>Ona ističe da su mnogi poslodavci uveli stimulaciju za one koji nisu bili na bolovanju, pa je i to jedan od razloga zašto i zaraženi dolaze na posao.</p>
<h2>Olako shvataju pandemiju</h2>
<p>„Pojava da pojedini radnici dolaze na posao sa simptomima kovida nije retkost. Mnogo radnika, pre svega, industrijskih, mi je ukazivalo na to i tražili su savet, kako da reaguju u datoj situaciji. Naš savet je bio da razgovaraju sa kolegom. Da mu ukažu na svu pogubnost takvog ponašanja i da ga nateraju da se javi lekaru i ide na bolovanje. Ukoliko to ne urodi plodom, da se obrate poslodavcu, ukažu na problem i traže njegovu reakciju“, ističe Ranka Savić.</p>
<p>Veliki problem je, dodaje, to što mnogi zaposleni olako shvataju ovu pandemiju.</p>
<p>„Njima je bitnije da budu u dobrim odnosima sa kolegom, da ne prijavljuju direktoru, a ne shvataju šta time čine“, navodi sagovornica portala N1.</p>
<p>ASNS je, kaže, uputila dopis svim svojim članicama.</p>
<p>„Tim dopisom smo pojasnili, ali i apelovali na zaposlene da budu odgovorni, da štite i sebe i druge, da ne tolerišu dolazak na posao onih koji su pozitivni. Praktično smo im rekli – država ništa ne preduzima. Prepušteni ste sami sebi. Budite odgovorniji od naše vlasti i Kriznog štaba“, navodi Ranka Savić.</p>
<h2>Može li poslodavac da prisili bolesnog da radi</h2>
<p>Postoje i slučajevi da bolesnog radnika – sa simptomima ili potvrđenim kovidom – poslodavac prisiljava da dolazi na posao jer „nema ko da radi“. Mario Reljanović ističe da je tako nešto – nedozvoljeno.</p>
<p>„Zaposleni svakako može da prijavi poslodavca inspekciji rada, ali i sanitarnoj inspekciji. Ukoliko se kovid pozitivan radnik zatekne na mestu rada, to predstavlja prekršaj i prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu, ali i prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, član 85a, stav 1. koji kaže: Novčanom kaznom u iznosu od 300.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako ne preduzme radnje i aktivnosti radi primene mera lične zaštite od infekcije, kao i ako ne odredi lice odgovorno za neposrednu primenu tih mera (član 46a stav 2)“, pojašnjava Reljanović.</p>
<p>Ranka Savić dodaje da poslodavac nema pravo da prisiljava bolesnog radnika da dolazi na posao.</p>
<p>„Nije ni interes poslodavca da tera zaraženog zaposlenog da radi i samim tim prenosi zarazu na druge zaposlene. Time bi njegov problem sa radnom snagom bio još veći“, navodi ona.</p>
<p>Sindikat je, dodaje, imao slučajeve da poslodavac insistira na skraćenju bolovanja zaposlenog čim su prošli simptomi kovida-19.</p>
<p>„Poslodavac nema pravo ni na to, jer je oporavak od zaraze u velikom broju slučajeva dugotrajan“, ukazuje naša sagovornica.</p>
<h2>Sindikat gasi požar</h2>
<p>Na pitanje kome radnik koji smatra da mu je ugroženo zdravlje (bilo od strane kolega ili poslodavca koji ga prisiljava da bolestan radi) može da prijavi slučaj ona odgovara da se zaposleni, kome su ugrožena prava, po pravilu prvo javlja sindikatu, a onda oni preduzimaju korake.</p>
<p>„Obraćamo se Ministarstvu rada i nadležnim inspekcijama, ali i poslodavcu. U najvećem broju slučajeva to bude dovoljno da poslodavac promeni odluku i odustane od prisiljavanja radnika (da radi bolestan, ili skrati bolovanje)“, navodi ona.</p>
<p>Niko od njih, dodaje, ne želi da se u javnosti pojavljuju u ovom negativnom kontekstu i kao neko ko nije pokazao empatiju prema zaposlenima.</p>
<p>„Dakle, mi gasimo požare, a oni koji bi trebalo da spreče njihovo nastajanje i dalje ćute. Radimo na osnovu preporukama (koje nisu obavezujuće), a ne Zakona koji su morali biti doneti s obzirom na dužinu trajanja pandemije“, upozorava Savić.</p>
<p><strong>Izvor: N1</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/10/81558/">Šta kad radnici sa simptomima kovida dolaze na posao</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Od subote kovid propusnice i u Srbiji</title>
		<link>https://bif.rs/2021/10/od-subote-kovid-propusnice-i-u-srbiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 21 Oct 2021 04:51:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kovid]]></category>
		<category><![CDATA[propusnice]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=81354</guid>

					<description><![CDATA[<p>Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da će u cilju suzbijanja epidemije koronavirusa od subote 23. oktobra biti uvedene kovid propusnice, piše Beta. Na konferenciji za novinare nakon sednice&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/10/od-subote-kovid-propusnice-i-u-srbiji/">Od subote kovid propusnice i u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da će u cilju suzbijanja epidemije koronavirusa od subote 23. oktobra biti uvedene kovid propusnice, piše Beta.</strong></p>
<p>Na konferenciji za novinare nakon sednice Kriznog štaba za suzbijanje epidemije koronavirusa, izjavila je da će u ugostiteljske objekte od subote, nakon 22.00 sata, moći da udju samo oni koji imaju validne kovid sertifikate, koji će važiti uz ličnu kartu ili uz neki drugi važeći dokument sa fotografijom.</p>
<p>Ona je najavila da će Vlada Srbije sutra doneti dopunu Uredbe za sprečavanje bolesti kovid-19 koja će omogućiti takvu kontrolu.<br />
Ona je rekla da se kovid sertifikati ne odnose samo na to da je vakcina primljena već može i da bude potvrda da su urađeni tastovi, ali su predviđena vremenska ograničenja do kojih važe.</p>
<p>Ona je, posle sednice Kriznog štaba, rekla da je validan kovid sertifikatak ukoliko je neko primio treću dozu, ili drugu ako nije prošlo više od sedam meseci od druge doze. Takođe i ukoliko je neko preležao koronu, ali da od tada nije prošao isti vemenski period, odnosno sedam meseci.</p>
<p>Validan je i kovid sertifikat ako ako je PCR test negatavan ali ne stariji od 72 sata, kao i negativan antigenski test ne stariji od 48 sati.</p>
<p>Prema njenim rečima, redar će moći da traži uz korona sertifikat lični dokument sa fotografijom izdatom od zvaničnog organa, kao što su lične karte i pasoši, ali će zbog toga Vlada morati da donese uredbu.</p>
<p>Ona je navela da će građani moći da pokažu korid sertifikat u papirnom obliku ili na mobilnom telefonu, kao i da će na njima moći da se proveri kod.</p>
<p><strong>Izvor: Beta</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/10/od-subote-kovid-propusnice-i-u-srbiji/">Od subote kovid propusnice i u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>SZO beleži rast broj broja preminulih od tuberkuloze usled smanjenih mogućnosti za lečenje</title>
		<link>https://bif.rs/2021/10/szo-belezi-rast-broj-broja-preminulih-od-tuberkuloze-usled-smanjenih-mogucnosti-za-lecenje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 15 Oct 2021 04:45:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IT i nauka]]></category>
		<category><![CDATA[kovid]]></category>
		<category><![CDATA[pandemija]]></category>
		<category><![CDATA[SZO]]></category>
		<category><![CDATA[tuberkuloza]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=81185</guid>

					<description><![CDATA[<p>Zbog prepoterećenosti zdravstvenih sistema kovid pacijentima, širom sveta raste broj drugih oboljenja koja su se mogla sprečiti i lečiti pravovremenim odlaskom kod lekara, ali to nije učinjeno. Jedna od takvih&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/10/szo-belezi-rast-broj-broja-preminulih-od-tuberkuloze-usled-smanjenih-mogucnosti-za-lecenje/">SZO beleži rast broj broja preminulih od tuberkuloze usled smanjenih mogućnosti za lečenje</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Zbog prepoterećenosti zdravstvenih sistema kovid pacijentima, širom sveta raste broj drugih oboljenja koja su se mogla sprečiti i lečiti pravovremenim odlaskom kod lekara, ali to nije učinjeno. Jedna od takvih bolesti je tuberkuloza.</strong></p>
<p>Prvi put u poslednjih 10 godina broj obolelih od tuberkoloze je porastao, a sa njim i broj onih sa težim posledicama nastalim zbog nemogućnosti ljudi da se leče, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija, dodajući da su time poništene godine i godine ulaganja novca i stručnosti u borbu protiv ove bolesti.</p>
<p>U izveštaju SZO za 2020. stoji da je prošle godine 4,1 milion ljudi na svetu preležalo nedijagnostifikovanu tuberkulozu. Poređenja radi, pre početka<a href="https://bif.rs/2021/10/un-pandemija-je-gurnula-jos-100-miliona-ljudi-u-siromastvo/"> globalne pandemije</a>, 2019. godine, 2,9 miliona osoba na planeti imalo je tuberkulozu bez zvanične dijagnoze.</p>
<p>Oko 1,5 miliona ljudi je u prošloj godini preminulo zbog tuberkuloze, dok je u 2019. broj preminulih usled ovog obojenja iznosio 1,2 miliona.</p>
<p><em>Foto: Pixabay</em></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/10/szo-belezi-rast-broj-broja-preminulih-od-tuberkuloze-usled-smanjenih-mogucnosti-za-lecenje/">SZO beleži rast broj broja preminulih od tuberkuloze usled smanjenih mogućnosti za lečenje</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Antitelima lama protiv Kovida</title>
		<link>https://bif.rs/2021/09/novi-tretman-za-kovid-antitela-lama-u-spreju-za-nos/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 24 Sep 2021 09:45:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IT i nauka]]></category>
		<category><![CDATA[antitela]]></category>
		<category><![CDATA[kovid]]></category>
		<category><![CDATA[lame]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=80664</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jedinstvena antitela koja proizvode lame mogla bi se uskoro koristiti u lečenju Kovida, pošto se lako vezuju za ćelije virusa i neutrališu ih. U studiji koja je nedavno objavljena u&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/09/novi-tretman-za-kovid-antitela-lama-u-spreju-za-nos/">Antitelima lama protiv Kovida</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Jedinstvena antitela koja proizvode lame mogla bi se uskoro koristiti u lečenju Kovida, pošto se lako vezuju za ćelije virusa i neutrališu ih.</strong></p>
<p>U studiji koja je nedavno objavljena u per-review akademskom žurnalu Nature Communications predstavljena je ideja kako bi se mogla koristiti <a href="https://bif.rs/2021/03/korona-virus-nije-jedini-koji-mutira-to-cine-i-nasa-antitela/">antitela</a> ovih životinja – kroz sprej za nos.</p>
<p>Prethodno je istraživački tim sa Rosalind Franklin instituta eksperimentalno nekoliko puta lami pod imenom Fifi ubrizgavao spajk protein korona virusa i ona se nijednom nije razbolela. Međutim, razvila je antitela koja štite od ovog virusa. To znači da bi lame mogle proizvoditi ogromnu količinu antitela bez opasnosti po njih.</p>
<p>Ta ideja međutim nije nova, ovog avgusta su izraelski i američki naučnici proučavali antitela lama i njihovu efikasnost, kao i švedski istaživači u junu 2020. Svi oni zaključili su da lame imaju dobar imunitet i da njihovo telo ima veliku sposobnost borbe sa korona virusom.</p>
<p><strong>Izvor: The Jerusalem post</strong></p>
<p><em>Foto: Pixabay</em></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/09/novi-tretman-za-kovid-antitela-lama-u-spreju-za-nos/">Antitelima lama protiv Kovida</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U Sloveniji bez kovid-potvrde ne mogu građani da natoče gorivo</title>
		<link>https://bif.rs/2021/09/u-sloveniji-bez-kovid-potvrde-ne-mogu-gradjani-da-natoce-gorivo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 16 Sep 2021 06:45:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[gorivo]]></category>
		<category><![CDATA[kovid]]></category>
		<category><![CDATA[pasoš]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=80422</guid>

					<description><![CDATA[<p>Prvi dan primene pooštrenih protivpidemijskih mera u Sloveniji protiče uz ponešto negodovanja nevakcinisanih, ali bez incidenata. Najviše nezadovoljstva je među vozačima koji bez kovid-potvrde ne mogu da natoče gorivo. Većina&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/09/u-sloveniji-bez-kovid-potvrde-ne-mogu-gradjani-da-natoce-gorivo/">U Sloveniji bez kovid-potvrde ne mogu građani da natoče gorivo</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Prvi dan primene pooštrenih protivpidemijskih mera u Sloveniji protiče uz ponešto negodovanja nevakcinisanih, ali bez incidenata.</strong></p>
<p>Najviše nezadovoljstva je među vozačima koji bez kovid-potvrde ne mogu da natoče gorivo.</p>
<p>Većina distributera, među njima i ljubljanski Petrol, s najvećim brojem pumpi i skoro 60-postotnim tržišnim učešćem u trgovini naftnih derivata, rigorozno primenjuju pravila o PCT-uslovu (preboleli, vakcinisani, testirani), koja je vlada donela u subotu, što znači da pumpu za punjenje goriva aktiviraju tek kad vozač dokumentima dokaže da je prebolovao kovid-19, da je vakcinisan ili ima negativan test ne stariji od 48 sati, prenosi Kliks.</p>
<p>Kako prenose slovenački mediji, na pumpama je zbog toga dan pred uvođenje novih mera promet bio veći, a radnici na pumpama kažu da nije bilo zastoja i da nije tačno da je bilo dosta onih koji su gorivo točili u kanistere da bi se osigurali dok restrikcije traju.</p>
<h2>Vlada izuzela vozače u međunarodnom transportu</h2>
<p>Vlada je na sam dan primene novih pravila o obaveznom PCT-uslovu izuzela vozače u međunarodnom transportu, pa oni do goriva i dalje mogu bez većih ograničenja, osim što prilikom plaćanja u unutrašnjosti benzinske stanice moraju da nose zaštitnu masku za lice.</p>
<p>Pravilo o obaveznom PCT-uslovu, uz retke izuzetke, za niz delatnosti i privrednih aktivnosti, kako za zaposlene tako i za korisnike usluga, vlada Janeza Janše donela je zbog pogoršane epidemiološke situacije, ali ne isključuje da će biti uvedene i dodatne restrikcije ako se broj vakcinisanih brzo ne poveća, a broj novozaraženih i hospitaliziranih nastavi rasti dosadašnjim tempom.</p>
<p>U poslednja dva dana u Sloveniji je potvrđeno skoro 2.800 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Samo u minula 24 časa bilo je 1.364 novozaraženih, a na testu je svaki peti bio pozitivan.</p>
<p>Od posledica bolesti umrlo je još šestoro pacijenata, a u kovid-bolnicama se broj hospitalizovanih i dalje povećava pa ih je sada 347, od čega 75 na intenzivnoj nezi, objavila je vlada, koja će o mogućim novim mjerama ponovo raspravljati u četvrtak.</p>
<p><strong>Izvor: Fonet</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/09/u-sloveniji-bez-kovid-potvrde-ne-mogu-gradjani-da-natoce-gorivo/">U Sloveniji bez kovid-potvrde ne mogu građani da natoče gorivo</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Britanski Ekonomist: Srbija peta u svetu po &#8222;višku smrtnosti&#8220; od kovida</title>
		<link>https://bif.rs/2021/08/britanski-ekonomist-srbija-peta-u-svetu-po-visku-smrtnosti-od-kovida/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 31 Aug 2021 07:44:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[kovid]]></category>
		<category><![CDATA[smtrtnost]]></category>
		<category><![CDATA[višak]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=80068</guid>

					<description><![CDATA[<p>Srbija se nalazi na petom mestu liste zemalja sa najvećim &#8222;viškom smrtnosti&#8220;, koji ukazuje na potencijalnu razliku između prijavljenog i stvarnog broja smrtnih slučajeva od posledica kovida. To je objavio&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/08/britanski-ekonomist-srbija-peta-u-svetu-po-visku-smrtnosti-od-kovida/">Britanski Ekonomist: Srbija peta u svetu po &#8222;višku smrtnosti&#8220; od kovida</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Srbija se nalazi na petom mestu liste zemalja sa najvećim &#8222;viškom smrtnosti&#8220;, koji ukazuje na potencijalnu razliku između prijavljenog i stvarnog broja smrtnih slučajeva od posledica kovida.</strong></p>
<p>To je objavio britanski magazin Ekonomist, pozivajući se na zvanično objavljene podatke za period od 1. aprila 2020. godine do 30. juna ove godine.</p>
<p>Prema tom istraživanju, koje prenosi N1, na prvom mestu liste je Peru, slede Bugarska i Severna Makedonija, a mesto ispred Srbije zauzela je još samo Rusija. Broj zvanično evidentiranih slučajeva koronavirusa u Srbiji u posmatranom periodu je 7.030, dok je u istom periodu preminulo 30.210 ljudi više od proseka u poslednjih pet godina.</p>
<p>Ekonomist u svom članku ukazuje da ukupan broj smrtnih slučajeva uzrokovanih pandemijom koronavirusa nažalost može biti veći od prijavljenog broja, navodeći više razloga za tu pretpostavku.</p>
<p>Prvo, zvanična statistika u mnogim zemljama isključuje žrtve koje nisu bile pozitivne na kovid19 pre smrti &#8211; što može biti većina na mestima sa niskim kapacitetima za testiranje.</p>
<p>Drugo, bolnice i matične knjige možda neće obrađivati izvode smrti nekoliko dana, pa čak i nedelja, što stvara zaostajanje u podacima.</p>
<p>I treće, pandemija je lekarima otežala lečenje drugih bolesti i obeshrabrila ljude da idu u bolnicu, što je, kako je navedeno, možda indirektno uzrokovalo povećanje smrtnosti od drugih bolesti osim kovid19.</p>
<h2>Znatno više smrtnih slučajeva od petogodišnjeg proseka</h2>
<p>Kako su istakli autori istraživanja, jedan od načina da se objasne ti metodološki problemi je upotreba jednostavnije mere, poznate kao &#8222;višak smrtnosti&#8220;, o čemu je pre godinu dana govorio i član Kriznog štaba dr Predrag Kon, poredeći broj ljudi koji umiru zbog bilo kog uzroka u određenom periodu sa višegodišnjim prosekom broja smrtnih slučajeva.</p>
<p>Londonski nedeljnik je koristio statističke modele za kreiranje polaznih osnova, predviđajući broj smrtnih slučajeva koji bi svaki region normalno zabeležio 2020. i 2021. godine. Nulta osnova predstavlja prosek broja svih smrtnih slučajeva u jednoj zemlji u periodu od 2015. do 2019. godine, pri čemu broj iznad nule znači više smrtnih slučajeva nego što se očekivalo.</p>
<p>Analiza Ekonomista pokazuje da je u većini država broj takozvanih prekomernih smrti (u poređenju sa osnovnom vrednošću) veći od zvanično objavljenog broja smrtnih slučajeva od infekcije kovid19.</p>
<h2>I zvanična statistika beleži veći broj umrlih</h2>
<p>Zvaničan podatak Republičkog zavoda za statistiku (RZS) o broju preminulih u decembru 2020. godine, koji je bio veći za čak 6.805 u odnosu na desetogodišnji prosek broja umrlih u tom mesecu. U istom mesecu, prema podacima Instituta za javno zdravlje &#8222;Dr Milan Jovanović Batut&#8220;, broj preminulih od posledica kovida19 iznosio je zvanično 1.646.</p>
<p>Broj umrlih u Srbiji od 1. aprila do 31. decembra 2020. godine veći je za čak 15.372 u odnosu na isti period prošle godine, odnosno za 13.069 u poređenju sa desetogodišnjim prosekom, pokazuju podaci RZS. Još veća razlika zabeležena u prvih šest meseci ove godine, kada su, prema zvaničnim podacima, u Srbiji preminule 14.302 osobe više od proseka za period januar &#8211; jun od 2010. do 2019. godine.</p>
<p><strong>Izvor: N1</strong></p>
<p><strong>Vesti: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/08/britanski-ekonomist-srbija-peta-u-svetu-po-visku-smrtnosti-od-kovida/">Britanski Ekonomist: Srbija peta u svetu po &#8222;višku smrtnosti&#8220; od kovida</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
