<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>dobit Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/dobit/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/dobit/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Sat, 26 Aug 2023 19:57:51 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>dobit Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/dobit/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Kako smanjiti porez na dobit po osnovu ulaganja u inovacije?</title>
		<link>https://bif.rs/2023/08/kako-smanjiti-porez-na-dobit-po-osnovu-ulaganja-u-inovacije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 27 Aug 2023 09:47:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[dobit]]></category>
		<category><![CDATA[olakšice]]></category>
		<category><![CDATA[porez]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=100822</guid>

					<description><![CDATA[<p>Porezi su obavezna kategorija, ali postoje načini da se oni umanje kroz primenu propisanih poreskih olakšica. To može biti značajan stimulans poslovanju i investicijama. Zato je država, kako bi stimulisala&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/08/kako-smanjiti-porez-na-dobit-po-osnovu-ulaganja-u-inovacije/">Kako smanjiti porez na dobit po osnovu ulaganja u inovacije?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Porezi su obavezna kategorija, ali postoje načini da se oni umanje kroz primenu propisanih poreskih olakšica. To može biti značajan stimulans poslovanju i investicijama. </strong></p>
<p>Zato je država, kako bi stimulisala ulaganje u inovacije, uvela olakšice koje omogućavaju obveznicima da po osnovu ovih ulaganja umanje iznos poreza na dobit, navodi kompanija Aktiva sistem.</p>
<p>Dvostruko priznavanje troškova istraživanja i razvoja u poreskom bilansu</p>
<p>Ovaj poreski podsticaj je definisan članom 22g Zakona o porezu na dobit pravnih lica ( ZPDPL).</p>
<p>Obveznicima se daje mogućnost da sve troškove koji nastaju u vezi sa aktivnostima istraživanja i razvoja priznaju u svom poreskom bilansu u dvostrukom iznosu, što znači da se oni priznaju dva puta, i to:</p>
<p>&#8211; kao rashod koji je u Bilansu uspeha priznat u skladu sa propisima o računovodstvu;<br />
&#8211; kao poreski podsticaj, koji se iskazuje kao zasebna stavka u poreskom bilansu, koji će imati karakter odbitne stavke od osnovice za porez na dobit.</p>
<p>Uslov da steknete pravo na ovaj poreski podsticaj je da se projekat istraživanja i razvoja obavlja u Republici Srbiji. To konkretno znači da najmanje 90% svih zaposlenih koji rade na istraživanju i razvoju svoje aktivnosti obavljaju na teritoriji RS.</p>
<h2>
Poreska olakšica IP Box</h2>
<p>IP Box režim je poreska olakšica predviđena članom 25b ZPDPL i sastoji se u pravu poreskog obveznika, tj. startapa da izuzme &#8222;kvalifikovani prihod&#8220; iz osnovice poreza na dobit (oporezive dobiti) i to u iznosu od 80% tako ostvarenog prihoda. Pojednostavljeno, time se porez na dobit umesto 15% svodi na 3%.</p>
<p>Pravo na ovu olakšicu ima startap koji je nosilac autorskog ili srodnog prava i koji ostvaruje prihode na osnovu davanja na korišćenje autorskog dela ili dela srodnog prava. Kako su autorska dela rezultat sprovedenog istraživanja i razvoja (R&amp;D), startap mora da je sprovodio R&amp;D na teritoriji Srbije.</p>
<p>Da bi startap mogao da koristi ovu olakšicu, mora da deponuje autorsko delo, odnosno da podnese prijavu u vezi sa pronalaskom Zavodu za intelektualnu svojinu. Ovo je posebno važno za IT kompanije koje razvijaju sopstvene proizvode, jer se softver smatra intelektualnom svojinom koja se može zaštititi.</p>
<h2>
Investiranje u startap</h2>
<p>Investitor koji izvrši ulaganje u kapital novoosnovanog privrednog društva koje obavlja inovacionu delatnost (startap) može umanjiti svoju poresku obavezu po osnovu poreskog kredita u visini od 30% izvršenog ulaganja (član 50j ZPDPL).</p>
<p>Cilj ovog poreskog podsticaja jeste da stimuliše vlasnike kapitala da investiraju u startap, s ozbirom na to da je jedan od glavnih karakteristika startapa upravo nedostatak kapitala.</p>
<p>U trenutku ulaganja investitor ne sme da poseduje više od 25% akcija ili udela, odnosno glasova u organima upravljanja startapa u čiji kapital ulaže. Novčani ulog kojim se povećava kapital startapa mora biti u celosti uplaćen.</p>
<p>Poreski kredit može da se koristi u prvom narednom poreskom periodu koji sledi periodu u kome je ispunjen uslov da investitor nije smanjivao svoje ulaganje neprekidno uperiodu od tri godine od poslednjeg dana poreskog perioda u kom je izvršeno ulaganje.</p>
<p>Poreski kredit ne može biti veći od 100.000.000 dinara ukupno, odnosno 50.000.000 dinara po poreskoj godini.</p>
<p><strong>Izvor: Ekapija.com</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/08/kako-smanjiti-porez-na-dobit-po-osnovu-ulaganja-u-inovacije/">Kako smanjiti porez na dobit po osnovu ulaganja u inovacije?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>APR: Tri petine društava u 2022. godini poslovalo pozitivno</title>
		<link>https://bif.rs/2023/06/apr-tri-petine-drustava-poslovala-pozitivno-u-2022-godini/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 Jun 2023 05:03:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[dobit]]></category>
		<category><![CDATA[gubitak]]></category>
		<category><![CDATA[poslovanje]]></category>
		<category><![CDATA[privrede]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=99143</guid>

					<description><![CDATA[<p>Pojačani rizici na globalnom tržištu uslovljeni geopolitičkim tenzijama, te intenziviranjem energetske krize i snažnim inflatornim pritiscima, u velikoj meri su opredelili domaća privredna kretanja. Ukupna ekonomska aktivnost u Republici Srbiji&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/06/apr-tri-petine-drustava-poslovala-pozitivno-u-2022-godini/">APR: Tri petine društava u 2022. godini poslovalo pozitivno</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Pojačani rizici na globalnom tržištu uslovljeni geopolitičkim tenzijama, te intenziviranjem energetske krize i snažnim inflatornim pritiscima, u velikoj meri su opredelili domaća privredna kretanja.</strong></p>
<p>Ukupna ekonomska aktivnost u Republici Srbiji tokom 2022. godine beleži usporen rast u odnosu na prethodnu godinu ‒ bruto domaći proizvod je povećan za 2,3%, a industrijska proizvodnja je rasla po stopi od 1,7%. Uprkos nepovoljnim kretanjima iz okruženja nastavljen je rast investicione i kreditne aktivnosti, kao i spoljno-trgovinske razmene. Devizni kurs je ostao relativno stabilan, a inflacija je porasla (15,1%).</p>
<h2>Poslovanje društava</h2>
<p>U Republici Srbiji je na kraju 2022. godine poslovalo ukupno 135.490 privrednih društava, od čega je njih 112.070 dostavilo redovan godišnji finansijski izveštaj. Preliminarnom zbirnom obradom podataka iz tih izveštaja, koji su uneti u bazu za statističke potrebe u skladu s propisima, obuhvaćeno je 108.856 društava i na osnovu njih su dati osnovni nalazi o uspešnosti poslovanja privrede. Trendovi su sagledani u odnosu na podatke za 109.630 društava, čiji su redovni godišnji finansijski izveštaji javno objavljeni na internet stranici Agencije kao potpuni i računski tačni, a koji su obuhvaćeni konačnom zbirnom obradom.</p>
<p>Tendencija povećanja zaposlenosti, koja je bila prisutna prethodnih godina, je nastavljena i pored pojačane nestabilnosti u poslovnom ambijentu. Privredna društva su povećala broj zaposlenih za 5.375 u odnosu na 2021. godinu i zapošljavala su ukupno 1.281.412 radnika.</p>
<p>Tokom 2022. godine ukupan obim poslovne aktivnosti na nivou privrede je porastao. Ukupni prihodi privrednih društava su realizovani u visini od 17.772.856 miliona dinara i veći su za 19,2% od prošlogodišnjih, dok su ukupni rashodi iskazani u iznosu od 16.721.985 miliona dinara, uvećani za 18,8%.</p>
<h2>Profitabilnost</h2>
<p>Privreda je osmu godinu za redom poslovala profitabilno, ostvarivši pozitivan neto rezultat od 864.190 miliona dinara, koji je za 26,3% veći nego prethodne godine. Preko tri petine privrednih društava (67.039) je poslovalo pozitivno, a ona beleže neto dobitak od 1.239.001 milion dinara, što je za 28,3% više na godišnjem nivou. S druge strane, 27.868 društava je iskazalo neto gubitak od 374.812 miliona dinara, čiji je rast 33,2%. Neto rezultat nije iskazalo 13.949 privrednih društava.</p>
<p>Pozitivan rezultat privrede je u potpunosti ostvaren obavljanjem primarne delatnosti, pri čemu ukupan poslovni dobitak iznosi 1.141.671 milion dinara i za 25,8% je povećan u poređenju sa 2021. godinom. Taj dobitak privredna društva su realizovala uz poslovne prihode od 17.285.581 milion dinara i poslovne rashode od 16.143.910 miliona dinara, koji su uvećani za 19,3% odnosno 18,9%. Nasuprot tome, aktivnosti finansiranja ona su obavljala sa negativnim rezultatom od 46.661 milion dinara, manjim za 28,0%, dok su iz ostalih aktivnosti koje se odnose na usklađivanje vrednosti imovine i potraživanja, otpisanih potraživanja i ostalih aktivnosti iskazala skoro pet puta veći gubitak, u iznosu od 44.138 miliona dinara.</p>
<h2>Sektor električne enegije poslovalao sa gubitkom</h2>
<p>Profitabilno su poslovali svi sektori, osim sektora snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija. Sa najvećim pozitivnim neto rezultatom izdvaja se sektor trgovine na veliko i malo, koji beleži dobitak od 214.917 miliona dinara veći za 26,4% nego u prethodnoj godini. Visoku profitabilnost je ostvario uz pad broja zaposlenih za 3.161, te je ukupno zapošljavao 234.011 radnika. Značajan iznos pozitivnog neto rezultata realizovan je u sektoru prerađivačke industrije, u kome on iznosi 197.205 miliona dinara i smanjen je za 5,3%. U tom sektoru je najviše opao broj zaposlenih ‒ za 6.897, te je bio angažovan 401.791 radnik.</p>
<p>Skoro 2,5 puta veći dobitak je iskazan u sektoru rudarstva, i to u vrednosti od 196.775 miliona dinara, pri čemu je broj zaposlenih uvećan (za 745) na ukupno 27.274 radnika. Rast pozitivnog neto rezultata od 44,0% zabeležen je u sektoru građevinarstva, sa dobitkom od 80.765 miliona dinara, a istovremeno je evidentiran i porast broja zaposlenih (za 746), te je poslovao sa 85.789 radnika.</p>
<p>Visok dobitak, koji je tek blago povećan na godišnjem nivou, iskazao je sektor informisanja i komunikacija, u kome je realizovano 55.297 miliona dinara. Taj sektor beleži najveći rast broja zaposlenih ‒ za 10.401 i ukupno je zapošljavao 81.800 radnika. Кao i prethodne godine, negativno je poslovao sektor snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, čiji gubitak je uvećan 6,7 puta i iznosi 42.645 miliona dinara. Uz to, broj zaposlenih je smanjen za 2.631, na 39.185 radnika.</p>
<h2>Veličina preduzeća</h2>
<p>Profitabilno poslovanje beleže svi segmenti privrede posmatrano prema veličini privrednih društava. Preko polovine pozitivnog neto rezultata ostvarila su velika privredna društva (528), kod kojih ukupan dobitak iznosi 455.791 milion dinara i povećan je za 66,1% u odnosu na prethodnu godinu. Rast profitabilnosti kod ovih društava je praćen povećanjem broja zaposlenih za 27.770 radnika, te su zapošljavala ukupno njih 450.049.</p>
<p>Najintenzivniji porast pozitivnog neto rezultata iskazala su mikro privredna društva (93.064), sa 2,8 puta većim dobitkom od prošlogodišnjeg, u iznosu od 42.843 miliona dinara. Pri tome, ona su najviše smanjila broj zaposlenih ‒ za 11.769 i angažovala su ukupno 227.237 radnika. Mala društva (13.172) su realizovala dobitak od 168.824 miliona dinara, koji je rastao po stopi od 5,1%, dok su srednja društva (2.092) zabeležila za 15,9% manji pozitivan neto rezultat, u visini od 196.731 milion dinara. I kod malih i srednjih društava je evidentiran pad zaposlenosti (za 1.118 odnosno 9.508 radnika), te su delatnost obavljala sa 333.356 odnosno 270.770 radnika.</p>
<h2>Regioni u Srbiji</h2>
<p>Prema teritorijalnom aspektu, dve trećine pozitivnog neto rezultata generisala su privredna društva iz Regiona Vojvodine i Beogradskog regiona. U Regionu Vojvodine je ostvaren najdinamičniji rast profitabilnosti, uz dobitak od 289.274 miliona dinara koji je povećan za 56,6% u odnosu na prethodnu godinu. U tom regionu je poslovala skoro četvrtina privrednih društava i bilo je zaposleno nešto manje od četvrtine radnika odnosno njih 306.472, pri čemu je broj zaposlenih smanjen za 1.978 radnika. Beogradski region, u kome je skoncentrisano 46,4% privrednih društava, beleži gotovo ujednačen pozitivan neto rezultat od 289.231 milion dinara, s tim da je on umanjen za 3,1%.</p>
<p>Ujedno, to je jedini region u kome je broj zaposlenih povećan, i to za 12.018, te ih je ukupno bilo 581.604. U Regionu Južne i Istočne Srbije dobitak je povećan za 45,7% i iznosi 176.541 milion dinara, dok je u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije uvećan za 35,5%, na iznos od 111.272 miliona dinara. Istovremeno, broj zaposlenih u tim regionima je opao ‒ za 3.077 odnosno 1.386 radnika, te su zapošljavali ukupno 156.587 odnosno 230.290 radnika. U Regionu Кosovo i Metohija u posmatranom periodu iskazan je za 14,0% manji gubitak, u iznosu od 2.129 miliona dinara.</p>
<h2>Javna preduzća uvećala gubitak</h2>
<p>Javna preduzeća (527) čine segment privrede koji je poslovao negativno, pri čemu su na godišnjem nivou višestruko uvećala gubitak iskazavši 74.773 miliona dinara. Takvom rezultatu najviše je doprineo negativan poslovni rezultat u visini od 55.969 miliona dinara (prethodne godine dobitak 3.428 miliona dinara), kao i 3,3 puta veći gubitak iz ostalih aktivnosti koji iznosi 17.736 miliona dinara, dok je gubitak iz finansiranja smanjen za 59,9%, na iznos od 1.520 miliona dinara. U javnim preduzećima je bilo zaposleno 109.923 radnika, što je 3.903 radnika manje u poređenju sa prethodnom godinom.</p>
<p>Trend profitabilnog poslovanja u 2022. godini nastavili su preduzetnici, koji beleže pozitivan neto rezultat od 53.788 miliona dinara, veći za 17,0% u odnosu na prethodnu godinu. Pri tome, preliminarnom zbirnom obradom obuhvaćeni su podaci za 113.643 preduzetnika, koji su zapošljavali 225.302 radnika (u prethodnoj godini 115.241 preduzetnik sa 230.260 radnika). Pozitivno su poslovale i ustanove koje obavljaju delatnost radi sticanja dobiti, čiji je pozitivan neto rezultat manji za 4,3% od prošlogodišnjeg i iznosi 12.084 miliona dinara. Taj rezultat beleži 1.508 ustanova u kojima je bilo zaposleno 41.177 radnika (u prethodnoj godini 1.542 ustanove sa 40.121 radnikom).</p>
<h2>Finansijske institucije</h2>
<p>Poslujući u kriznom periodu finansijske institucije su pokazale stabilnost i na nivou većine grupa aktivnih institucija zabeležen je pozitivan rezultat. Banke, kao glavni nosioci finansijskog sistema, su ostvarile pozitivan rezultat perioda u visini od 87.766 miliona dinara, koji je na godišnjem nivou porastao za 77,9%. Ukrupnjavanje bankarskog sektora je nastavljeno, tako da je poslovala 21 banka, što je dve banke manje nego u 2021. godini. Posledično, broj zaposlenih je opao za 192, na 21.517 radnika. U sektoru osiguranja je realizovan ukupan dobitak od 8.212 miliona dinara, koji je umanjen za 26,1%, pri čemu je 20 društava za osiguranje angažovalo 11.360 radnika (u prethodnoj godini 11.400 radnika).</p>
<p>Pad pozitivnog rezultata perioda beleži i tržište lizinga, na kome je 12 davalaca finansijskog lizinga generisalo dobitak od 1.044 miliona dinara, manji za 14,4%, dok je broj zaposlenih od 333 radnika tek neznatno smanjen. Poslujući na plitkom i još uvek malom tržištu kapitala brokersko-dilerska društva (15) su ostvarila pozitivan neto rezultat manji za 52,9% u odnosu na prethodnu godinu, u iznosu od 1.816 miliona dinara, s tim da su zapošljavala pet radnika više odnosno njih 173. Кod društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima (4) ukupan dobitak je umanjen za 12,3% i iznosi 203 miliona dinara, a broj zaposlenih (124) je gotovo zadržan na nivou iz prethodne godine. U sferu negativnog rezultata prešla su društva za upravljanje investicionim fondovima (7), čiji gubitak iznosi osam miliona dinara, pri čemu je poslovalo jedno društvo više nego u 2021. godini, a broj zaposlenih je povećan (sa 46 na 54). Dobrovoljni penzijski fondovi (7) i otvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom (24) čijom imovinom su upravljala pomenuta društva, takođe, beleže negativne rezultate.</p>
<h2>Pozitivno poslovale neprofitne institucije</h2>
<p>U 2022. godini pozitivno su poslovale neprofitne institucije, s tim da one beleže ukupan neto višak prihoda nad rashodima od 1.425 miliona dinara, koji je za 56,8% manji nego prethodne godine. Od ukupno 60.126 neprofitnih institucija njih 50.464 je dostavilo redovan godišnji izveštaj, a preliminarnom zbirnom obradom obuhvaćeni su podaci za 49.387 institucija, koje su zapošljavale 17.638 radnika (u 2021. godini 49.844 institucija sa 17.625 radnika). Prema obliku organizovanja, pozitivan rezultat u najvećem iznosu beleže udruženja, koja su realizovala 2.174 miliona dinara, što je ta 6,5% više nego prethodne godine. Negativan rezultat su iskazala udruženja, društva i savezi u oblasti sporta kod kojih on iznosi 1.563 miliona dinara i veći je za 47,6%, kao i političke stranke koje su zabeležile 52 miliona dinara, za razliku od prethodne godine kada je njihov rezultat bio pozitivan. U okviru neprofitnih institucija najzastupljenija su udruženja (28.826 sa 7.693 radnika) i udruženja, društva i savezi u oblasti sporta (13.065 sa 4.396 radnika).</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/06/apr-tri-petine-drustava-poslovala-pozitivno-u-2022-godini/">APR: Tri petine društava u 2022. godini poslovalo pozitivno</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Slovenija i Hrvatska odlučile su da uvedu porez na neočekivanu dobit</title>
		<link>https://bif.rs/2022/11/slovenija-i-hrvatska-odlucile-su-da-uvedu-porez-na-neocekivanu-dobit/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 25 Nov 2022 09:22:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[dobit]]></category>
		<category><![CDATA[neočekivana]]></category>
		<category><![CDATA[porez]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=93047</guid>

					<description><![CDATA[<p>Slovenija i Hrvatska odlučile su da uvedu porez na neočekivanu dobit kako bi subvencionirale obnovljive izvore energije i pomogle stanovništvu i preduzećima da se nose s energetskom i ekonomskom krizom.&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/11/slovenija-i-hrvatska-odlucile-su-da-uvedu-porez-na-neocekivanu-dobit/">Slovenija i Hrvatska odlučile su da uvedu porez na neočekivanu dobit</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Slovenija i Hrvatska odlučile su da uvedu porez na neočekivanu dobit kako bi subvencionirale obnovljive izvore energije i pomogle stanovništvu i preduzećima da se nose s energetskom i ekonomskom krizom.</strong></p>
<p>Slovenija će, kako javlja Indikator, dodatni namet uvesti samo energetskim kompanijama, dok Hrvatska namerava oporezovati sve firme.</p>
<p>Porez na dobit već su uvele brojne zemlje širom Evrope kako bi se, pre svega, finansirale izdašne subvencije koje se plaćaju građanima i kompanijama zbog visokih cena energije.</p>
<p>Po uzoru na ostale evropske zemlje, slovenačka vlada predstavila je nacrt zakona koji predviđa porez na dobit energetskih kompanija 2022. i 2023, dok je Hrvatska pokrenula javnu raspravu o dodatnom poreznom zakonu koji će se primjenjivati ​​samo do 2022.</p>
<h2>Svaki prihod veći od 180 eura po MWh uplaćuje se u državni budžet</h2>
<p>Slovenija je, kako prenosi Euractiv, odlučila da se svaki prihod veći od 180 eura po megavatsatu (MWh) električne energije, proizvedene u Sloveniji i prodate na veleprodajnom tržištu, mora uplaćivati ​​u državni budžet.</p>
<p>Izuzeci su predviđeni za proizvođače energije čiji su troškovi proizvodnje veći od 180 eura po MWh, kao i za proizvodnju energije iz prirodnog gasa te u malim objektima vršne snage ispod 500 kW.</p>
<h2>Većina kompanija koje će biti oporezovane u vlasništvu je države</h2>
<p>Porez će plaćati i naftne i gasne kompanije. Izračunaće se množenjem razlike između dobiti u 2022. ili 2023. i prosečne dobiti u periodu 2018. – 2021. s faktorom 1,2.</p>
<p>Vlada planira da iskoristi neočekivane poreske prihode za subvencioniranje obnovljivih izvora energije i finansiranje mera za smanjenje potražnje za električnom energijom tokom vršnih sati.</p>
<p>Treba napomenuti da je većina energetskih kompanija u Sloveniji u potpunom ili delimičnom vlasništvu države, tako da će vlada zapravo sama sebe oporezivati. Krajem septembra, slovenački premijer Robert Golob izjavio je da će borba s energetskom krizom iduće godine državu koštati 5 milijardi eura.</p>
<p>Hrvatska vlada nastavila je s planom najavljenim početkom septembra, predlažući predlog zakona kojim bi se uveo porez na iznenadnu dobit.</p>
<p>Premijer Andrej Plenković rekao je da je novi porez u biti “doprinos solidarnosti”. Ovo je kriza koja zahtijeva da oni koji imaju više pomognu onima koji imaju manje, rekao je.</p>
<p>Ministar finansija Marko Primorac rekao je da će novi porez plaćati kompanije čiji prihodi u 2022. budu veći od 300 miliona kuna (40 miliona eura) po stopi od 33 odsto, ali samo na povećanje dobiti veće od 20 odsto u odnosu na četverogodišnji prosjek u periodu 2018.-2021.</p>
<p>Poreski prihodi će se koristiti za pomoć građanima, rekao je Primoras, dodavši da bi se na taj način moglo prikupiti oko dvije milijarde kuna (265 miliona eura).</p>
<p>Prema prvim analizama, porez bi trebalo da pogodi prerađivačku industriju, industriju nafte i gasa, trgovinu i građevinarstvo te finansijski sektor.</p>
<p>Ako se nečija dobit u 2022. poveća za 50 odsto u odnosu na četverogodišnji prosjek, efektivna stopa poreza na dobit biće mu 24 odsto, istakao je Primorac. Ako nekome skoči profit za 100 odsto, stopa će biti oko 30 odsto, dodao je.</p>
<p><strong>Izvor: Investitor.me</strong><br />
<strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/11/slovenija-i-hrvatska-odlucile-su-da-uvedu-porez-na-neocekivanu-dobit/">Slovenija i Hrvatska odlučile su da uvedu porez na neočekivanu dobit</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poreski skandal u Japanu – profit 46 milijardi dolara, porez nula</title>
		<link>https://bif.rs/2022/08/poreski-skandal-u-japanu-profit-46-milijardi-dolara-porez-nula/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 21 Aug 2022 07:28:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[dobit]]></category>
		<category><![CDATA[porez]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=90176</guid>

					<description><![CDATA[<p>Japanski gigant elektronske i telekomunikacione industrije &#8222;Softbank&#8220;, na čijem čelu se nalazi jedan od tri najbogatija čoveka u zemlji osnivač i generalni direktor Masajoši Son, državi na ime poreza punih&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/08/poreski-skandal-u-japanu-profit-46-milijardi-dolara-porez-nula/">Poreski skandal u Japanu – profit 46 milijardi dolara, porez nula</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Japanski gigant elektronske i telekomunikacione industrije &#8222;Softbank&#8220;, na čijem čelu se nalazi jedan od tri najbogatija čoveka u zemlji osnivač i generalni direktor Masajoši Son, državi na ime poreza punih jedanaest godina nije uplatio nijedan jen poreza, izveštava ugledni ekonomski časopis Nikei.</strong></p>
<p>Štaviše, u jednoj od tih godina, fiskalnoj 2020. &#8222;Softbank&#8220; je ostvario najveći profit za jednog privrednog subjekta u istoriji japanske ekonomije, u iznosu od čak pet biliona jena (46 milijardi američkih dolara).</p>
<p>Poreske uplate te kompanije koja je u dalekoistočnoj carevini i vlasnik šampionskog bejzbol tima a u SAD većinski vlasnik telefonskog operatora &#8222;Sprint&#8220; do sada su bile nepoznate javnosti.</p>
<p>Japanski mediji javljaju da je konglomerat poslednjih godina pod lupom poreskih vlasti, čiji su činovnici putovali i u inostranstvo kako bi obavili inspekciju njegovog poslovanja, ali da nisu pronađene nepravilnosti.</p>
<p>To znači da je kompanija delovala u skladu sa zakonom, vešto koristeći rupe u njemu, zbog čega se već izvesno vreme od Vlade traži da parlamentu predloži reformu poreskog sistema koji bi sprečio paradoks u kojem svaki pojedinac, radnik preduzeća, godišnje plati hiljade dolara poreza, dok privredni subjekti koji zarađuju desetine milijardi prolaze bez ijednog jena državnog nameta.</p>
<p>Smatra se da je tajna u tome što &#8222;Softbank&#8220; poreskim vlastima, s jedne strane, tradicionalno prijavljuje velike gubitke, neke realne a mnoge samo formalne i generisane svesnim transakcijama usmerenim da iskoriste slabosti u zakonskom okviru, a sa druge strane uživa olakšice koje se odnose na prihod stečen na dividende isplaćene na vlasnički udeo u stranim preduzećima, odakle dolazi veliki deo njegovih prihoda.</p>
<h2>Osramoćeni biznis inovator</h2>
<p>Novinarsko otkriće o poreskim (ne)obavezama &#8222;Softbanka&#8220; baca drugačije svetlo na tu kompaniju, koja je u Japanu do sada važila za jednu vrstu idealne kapitalističke bajke – megakorporacija koja se kupa u novcu i ima moć da osetno menja društvo, a koja je počela kao skromni privatni biznis jednog jedinog čoveka u njegovom sopstvenom domu. Jer, &#8222;Softbank&#8220;, koji je u prvoj godini ovog veka postao druga najvrednija kompanija u Zemlji izlazećeg sunca te i sada vredi više desetina milijardi dolara, osnovan je u gradu Fukuoka na ostrvu Kjušu 1981. godine kao mali lični biznis Masajoši Sona, koji je tada bio u ranim dvadesetim, i koji se sastojao u prodaji kompjutera sklopljenih od nabavljenih delova.</p>
<p>Kompanija je naročito postala poznata u Japanu kada je preuzela domaći ogranak američke internet kompanije &#8222;Jahu&#8220; i otkupila lokalni bejzbol tim u Fukuoki, koji je svojom ekonomskog snagom kasnije učinila višestrukim uzastopnim šampionom i dominantnim klubom u tom u Japanu decenijama najpopularnijem sportu</p>
<p>Probivši se iz kompjuterskog u telekomunikacioni sektor, &#8222;Softbank&#8220; je u Japanu stekao ogromne prihode kada je prvi uveo u prodaju pametne telefone američke kompanije &#8222;Epl&#8220; i tako duboko transformisao tu industriju u kojoj su do tada skoro sto posto tržišta držali domaći proizvođači tradicionalnih telefona kao što su &#8222;Soni&#8220;, &#8222;Panasonik&#8220; i &#8222;Šarp&#8220;.</p>
<p>&#8222;Softbank&#8220; je poznat i po tome što je na skromnoj investiciji od dvadeset miliona dolara u kinesku internet kompaniju &#8222;Ali Baba&#8220; sedam godina kasnije nakon kupovine tih deonica njihovom prodajom zaradio neverovatnih deset milijardi dolara.</p>
<h2>Javni dug u Japanu 263 posto</h2>
<p>Taj konglomerat čije je sedište danas u Tokiju je u 2017. godini oformio fond za investicije u start apove, težak čak 100 milijardi dolara, te poseduje deonice mnoštva kompanija iz oblasti elektronske trgovine, proizvodnje čipova i telekomunikacija, među kojima je i britanska fabrika poluprovodnika &#8222;ARM&#8220;. Njegov osnivač i većinski vlasnik Masajoši Son je figura koja se zbog svoje hrabrosti i vizionarskog ulaganja u informacione tehnologije u Japanu poredi sa Stivom Džobsom.</p>
<p>Međutim, u Japanu krupne kompanije tradicionalno, iz kulturoloških i moralnih razloga, ne nastoje da iskoriste svaku zakonsku povoljnost da bi u potpunosti umakle oporezivanju, pa će činjenice koje je o &#8222;Softbanku&#8220; domaćoj i svetskoj javnosti otkrio ekonomski dnevnik Nikei sigurno baciti veliku senku na ugled kompanije i njenog osnivača, japanskog biznismena korejskog porekla.</p>
<p>One će verovatno i ubrzati izmene poreskog sistema, pogotovo što je japanskoj državi, u kojoj javni dug u odnosu na bruto društveni proizvod iznosi neverovatnih 263 posto, u vitalnom interesu da poveća prihode od poreza, naročito u kontekstu povećane potrošnje i zaduživanja radi davanja subvencija privredi i stanovništvu zbog gubitaka koje su pretrpeli usled epidemije novog koronavirusa i poskupljenja struje i energenata prouzrokovanog krizom u Ukrajini.</p>
<p><strong>Izvor: <a href="https://24sedam.rs/svet/vesti/155627/poreski-skandal-u-japanu-profit-46-milijardi-dolara-porez-nula/vest">24sedam.rs</a></strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/08/poreski-skandal-u-japanu-profit-46-milijardi-dolara-porez-nula/">Poreski skandal u Japanu – profit 46 milijardi dolara, porez nula</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zahvaljujući krizi u prvom kvartalu za 82 odsto povećana dobit Saudi Aramko</title>
		<link>https://bif.rs/2022/05/zahvaljujuci-krizi-u-prvom-kvartalu-za-82-odsto-povecana-dobit-saudi-aramko/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 May 2022 07:19:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[dobit]]></category>
		<category><![CDATA[nafta]]></category>
		<category><![CDATA[povećana]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=87250</guid>

					<description><![CDATA[<p>Državni proizvođač nafte Saudi Aramko u nedelju je izvestio o skoro 82 odsto povećanja neto dobiti u prvom kvartalu, uglavnom u skladu sa predviđanjima analitičara, uz pomoć visokih cena nafte.&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/05/zahvaljujuci-krizi-u-prvom-kvartalu-za-82-odsto-povecana-dobit-saudi-aramko/">Zahvaljujući krizi u prvom kvartalu za 82 odsto povećana dobit Saudi Aramko</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Državni proizvođač nafte Saudi Aramko u nedelju je izvestio o skoro 82 odsto povećanja neto dobiti u prvom kvartalu, uglavnom u skladu sa predviđanjima analitičara, uz pomoć visokih cena nafte.</strong></p>
<p>Aramko, koji je u rangu sa Eplom kao najvrednijom kompanijom na svetu, prijavio je neto prihod od 39,5 milijardi dolara za kvartal do 31. marta sa 21,7 milijardi dolara godinu dana ranije piše Rojters.<br />
Predviđa se da će najveći svetski izvoznik nafte ostvariti neto prihod od 38,5 milijardi dolara, prema srednjoj proceni 12 analitičara kompanije.</p>
<p>Aramco, koji je 2019. godine kotirao sa prodajom 1,7 odsto udela uglavnom saudijskoj javnosti i regionalnim institucijama, rekao je da je njegova zarada najveća u bilo kom kvartalu otkako je izašla na berzu, podstaknuta cenama sirove nafte, prodatim količinama i poboljšanim maržama u nizu.</p>
<p>Zarada globalnih energetskih kompanija kao što su BP i Šell porasla je na najviši nivo u najmanje jednoj deceniji zahvaljujući rastućim cenama roba, iako mnoge od njih uglavnom trpe otpise zbog izlaska iz Rusije. Opširnije</p>
<p>Cene nafte tipa Brent su završile prvi kvartal u porastu za skoro 70 odsto na 107,91 dolara po barelu u odnosu na kraj marta 2021.</p>
<h2>Akcije kompanije porasle su za 37 odsto</h2>
<p>OPEK+ se ovog meseca složio sa još jednim skromnim povećanjem svoje mesečne ciljne proizvodnje nafte, tvrdeći da se ne može kriviti za poremećaje ruskog snabdevanja koji su podstakli cene. Takođe je rečeno da kineska blokada zbog korona virusa ugrožava izglede za potražnju.</p>
<p>„Naše mišljenje je da će Brent biti niži u drugoj polovini godine i zato očekujemo da će se zarada (Aramco) povući i da će drugi kvartal biti vrhunac“, rekao je Jusef Huseini, pomoćnik direktora za istraživanje kapitala u EFG. Hermes.<br />
Kompanija je proglasila dividendu od 18,8 milijardi dolara za isplatu u drugom kvartalu, u skladu sa tržišnim očekivanjima, i odobrila raspodelu jedne bonus akcije na svakih 10 akcija u kompaniji.</p>
<p>Aramko je rekao da je u prvom tromesečju zabeležio poboljšane marže u nizvodnom sektoru i da želi da razvije mogućnosti u sektoru daljeg toka.</p>
<p>„Tokom prvog tromesečja, naša strateška nizvodna ekspanzija napredovala je dalje u Aziji i Evropi, i mi nastavljamo da razvijamo mogućnosti koje dopunjuju naše ciljeve rasta“, rekao je izvršni direktor Aramka Amin Naser u izjavi.</p>
<p>Akcije kompanije porasle su za 37 odsto od početka godine, nadmašivši saudijski indeks koji je porastao za skoro 14 odsto.</p>
<p><strong>Izvor: Blic</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/05/zahvaljujuci-krizi-u-prvom-kvartalu-za-82-odsto-povecana-dobit-saudi-aramko/">Zahvaljujući krizi u prvom kvartalu za 82 odsto povećana dobit Saudi Aramko</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>IMMOFINANZ: Poslovni rezultati i neto dobit u trećem kvartalu 2021. iznad nivoa pre krize</title>
		<link>https://bif.rs/2021/12/immofinanz-poslovni-rezultati-i-neto-dobit-u-trecem-kvartalu-2021-iznad-nivoa-pre-krize/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 02 Dec 2021 09:10:25 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<category><![CDATA[dobit]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=82464</guid>

					<description><![CDATA[<p>IMMOFINANZ je ostvario odlične rezultate tokom prva tri kvartala 2021. godine, iako su tržišta generalno ostala pod uticajem pandemije virusa COVID-19. Rezultati poslovanja porasli su na 180,4 miliona evra u&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/12/immofinanz-poslovni-rezultati-i-neto-dobit-u-trecem-kvartalu-2021-iznad-nivoa-pre-krize/">IMMOFINANZ: Poslovni rezultati i neto dobit u trećem kvartalu 2021. iznad nivoa pre krize</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>IMMOFINANZ je ostvario odlične rezultate tokom prva tri kvartala 2021. godine, iako su tržišta generalno ostala pod uticajem pandemije virusa COVID-19. Rezultati poslovanja porasli su na 180,4 miliona evra u odnosu na prethodnu godinu (rast od skoro 60%) i znatno premašili stopu rasta u odnosu na nivo pre krize izazvanom pandemijom, 2019. godine (+29% u odnosu na Q1-3 2019). Neto dobit iznosi 295,7 miliona evra i ta cifra je takođe premašila onu iz 2019. godine. (Q1-3 2019: 202,6 miliona evra). Poboljšanje rezultata upravljanja nekretninama, prihoda od prodaje i razvoja nekretnina, kao i ušteda troškova, doveli su do značajnog povećanja rezultata poslovanja od čak 59,5% na 180,4 miliona evra.</strong></p>
<p>„IMMOFINANZ ponovo brzo prelazi iz jednog snažnog kvartala u drugi nakon 2020. godine koju je obeležila korona, uprkos uticaju pandemije na naše poslovne aktivnosti. Iako vidimo značajan porast obolelih u mnogim ključnim zemljama, veoma smo optimistični u pogledu rezultata za celu finansijsku 2021. godinu. Dobar učinak u prva tri kvartala i pozitivni izgledi za ostatak godine dokazuju da smo preduzeli prave korake tokom krize. Izlazimo jači iz ove pandemije i izgradili smo osnovu za budućnost – vrednosti koje donose rast. Naš održivi uspeh zasnovan je na jasnoj strategiji portfolija sa brendovima otpornim na krizu i fleksibilnim i inovativnim ponudama”, objasnio je Dietmar Reindl, glavni operativni direktor kompanije IMMOFINANZ. „Na osnovu naše veoma dobre tržišne pozicije, planiramo da proširimo STOP SHOP i myhive portfolio, sa trenutne vrednosti od 5 milijardi evra na oko 6 milijadi evra u 2022. godini“.</p>
<h2>Prva tri kvartala 2021. u Adrijatik regiji</h2>
<p>Nekretnine kompanije IMMOFINANZ u Adrijatik regiji čine 8,2% ukupnog portfolija, što je 39 nekretnina sa knjigovodstvenom vrednošću od 415,9 miliona EUR. Stalni investicioni portfolio se deli na jednu poslovnu zgradu (1,0% ukupnog porfolija kancelarija) i 33 ritejl objekta (20,6% ukupnog ritejl portfolija). Portfolio je u potpunosti iznajmljen na 99,3%.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/12/immofinanz-poslovni-rezultati-i-neto-dobit-u-trecem-kvartalu-2021-iznad-nivoa-pre-krize/">IMMOFINANZ: Poslovni rezultati i neto dobit u trećem kvartalu 2021. iznad nivoa pre krize</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Broj korisnika video igara u Srbiji nadmašio sve rekorde</title>
		<link>https://bif.rs/2020/09/broj-korisnika-video-igara-u-srbiji-nadmasio-sve-rekorde/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 02 Sep 2020 05:00:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[dobit]]></category>
		<category><![CDATA[rkord]]></category>
		<category><![CDATA[video igre]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=70809</guid>

					<description><![CDATA[<p>Industrija video igara u Srbiji donosi godišnje između 50 i 100 miliona dolara, a broj igrača je tokom pandemije doslovno probio sve rekorde. Uprkos korona krizi, kompanije iz ove branše&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/09/broj-korisnika-video-igara-u-srbiji-nadmasio-sve-rekorde/">Broj korisnika video igara u Srbiji nadmašio sve rekorde</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Industrija video igara u Srbiji donosi godišnje između 50 i 100 miliona dolara, a broj igrača je tokom pandemije doslovno probio sve rekorde. Uprkos korona krizi, kompanije iz ove branše i dalje zapošljavaju nove ljude.</strong></p>
<p>Istraživanje stručnog udruženja „Bitkom“ objavljeno u Berlinu pokazalo je da je panedmija proizvela vrtoglavi rast u gejming industriji, jer ljudi provode više vremena kod kuće, igrajući video igre. Ista situacija je i u Srbiji, kažu u Srpskoj asocijaciji industrije video igara (SGA).<br />
Menadžerka SGA Kristina Janković je rekla za Tanjug da je u prethodnim mesecima prodaja igara, broj preuzimanja i prodaja konzola rasla na različitim tržištima od 30 do 80 odsto.</p>
<h2>U Srbiji se najviše prave igrice za mobilne uređaje</h2>
<p>Prema njenim rečima, i dalje se prave nove igrice, a u različitim kompanjama je otvoreno na desetine novih radnih mesta. U Srbiji se najviše radi na igrama za mobilne uređaje, jer je to najpogodnije za manje timove, koji još nemaju sredstava za složenije projekte.</p>
<p>Gejming industrija se pokazala veoma otpornom na posledice pandemije, istakla je Janković. Šta više, kriza je povoljno uticala na ovu industriju, jer kako je objasnila, „broj igrača je doslovno probio sve rekorde“.<br />
Industrija video igara u Srbiji donosi godišnje između 50 i 100 miliona dolara, a trenutno je u njoj zaposleno oko 1.500 ljudi. Više od polovine od ukupno 75 članova SGA svake godine zapošljava nove kadrove, čak i sada u doba pandemije, naglasila je Janković.</p>
<h2>Nova platforma za zapošljavanje</h2>
<p>Navela je da je nedavno pokrenuta i platforma „SGA Poslovi“, kako bi se zainteresovanima pomoglo da lakše nađu posao u ovoj delatnosti. Na platformi su izlistana sva slobodna radna mesta, a napravljen je i karijerni vodič za početnike.<br />
Iako je ova industrija relativno mlada u Srbiji, naša zemlja se već dobro poziocionirala na globalnom tržištu, zahvaljujući kompanijama kao što su Nordeus i 3Lateral, ali i svetskim imenima koja su ovde prisutna, poput kompanija Ubisoft i Playridž, ocenila je Janković.</p>
<p><strong>Izvor: Tanjug</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/09/broj-korisnika-video-igara-u-srbiji-nadmasio-sve-rekorde/">Broj korisnika video igara u Srbiji nadmašio sve rekorde</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Udvostručena dobit od Zoom aplikacije</title>
		<link>https://bif.rs/2020/09/udvostrucena-dobit-od-zoom-aplikacije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 01 Sep 2020 12:20:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[aplikacija]]></category>
		<category><![CDATA[dobit]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=70795</guid>

					<description><![CDATA[<p>Popularna aplikacija za video konferencije Zoom zabeležila je skok prihoda i više nego udvostručenu dobit u drugom kvartalu, usled krize korona virusa koja je podigla tražnju za ovom vrstom usluge.&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/09/udvostrucena-dobit-od-zoom-aplikacije/">Udvostručena dobit od Zoom aplikacije</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Popularna aplikacija za video konferencije Zoom zabeležila je skok prihoda i više nego udvostručenu dobit u drugom kvartalu, usled krize korona virusa koja je podigla tražnju za ovom vrstom usluge.</strong></p>
<p>Prihodi kompanije su uzleteli za 355 odsto, na 663,5 miliona dolara tokom tri meseca zaključno sa 31. julom, nadmašivši očekivanja analitičara od 500,5 miliona dolara.</p>
<p>Dobit je porasla na 186 miliona dolara, a broj klijenata je beleži skok od 458 odsto u odnosu na isti period 2019. godine, izveštava britanski javni servis BBC.</p>
<p>Akcije Zoom-a dostigle su u ponedeljak rekordnu vrednost, zatključivši trgovanje na 325,10 američkih dolara, pošto je kompanija podigla prognozu prihoda za celu godinu za više od 30 odsto, na raspon od 2,37 milijardi do 2,39 milijardi dolara.</p>
<p>Prethodno je projektovala godišnji prihod u rasponu između 1,78 milijardi i 1,80 milijardi dolara.<br />
Ključ uspeha Zoom-a leži u povećanju broja visokobudžetnih korporativnih klijenata koji plaćaju uslugu, za razliku od onih koji njegove usluge koriste besplatno.</p>
<p>Kompanija je saopštila da se broj velikih kupaca &#8211; kompanija koje su u proteklih godinu dana generisale prihode iznad 100.000 američkih dolara &#8211; udvostručio na 988 u drugom kvafrtalu.</p>
<p><strong>Izvor: Blic/Tanjug</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/09/udvostrucena-dobit-od-zoom-aplikacije/">Udvostručena dobit od Zoom aplikacije</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Naftaši na tržištu električne energije: Veća dobit od „čistih“, nego od „prljavih“ poslova</title>
		<link>https://bif.rs/2020/08/naftasi-na-trzistu-elektricne-energije-veca-dobit-od-cistih-nego-od-prljavih-poslova/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 28 Aug 2020 07:27:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[dobit]]></category>
		<category><![CDATA[električna energija]]></category>
		<category><![CDATA[nafta]]></category>
		<category><![CDATA[tržište]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=70706</guid>

					<description><![CDATA[<p>Naftni giganti prelaze na strategiju „sedim na dve stolice“. Zadržavaju poslove sa naftom i gasom i istovremeno ulažu milijarde dolara u kupovinu elektroenergetskih kompanija i razvoj obnovljivih izvora energije. Svoju&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/08/naftasi-na-trzistu-elektricne-energije-veca-dobit-od-cistih-nego-od-prljavih-poslova/">Naftaši na tržištu električne energije: Veća dobit od „čistih“, nego od „prljavih“ poslova</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Naftni giganti prelaze na strategiju „sedim na dve stolice“. Zadržavaju poslove sa naftom i gasom i istovremeno ulažu milijarde dolara u kupovinu elektroenergetskih kompanija i razvoj obnovljivih izvora energije. Svoju budućnost vide u „čistim“ energetskim uslugama, od pametnih brojila do baterija. To im na kraju može doneti veću dobit nego „prljavi“ poslovi s naftom.</strong></p>
<p>Velike međunarodne kompanije koje se bave proizvodnjom, preradom i distribucijom nafte i gasa, sve više ulaze na tržište električne energije kako bi iskoristile prednosti brze transformacije energetskog tržišta. Francuski naftni i gasni div Total je prvi među velikim naftašima ušao u delatnost elektroenergetike i danas predvodi talas naftaških ulaganja u to tržište.</p>
<p>Tako je Total u poslednjih nekoliko godina kupio četiri kompanije iz ove industrije: velikog francuskog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora Eren, poznatog francuskog proizvođača baterija i akumulatora Saft, belgijskog snabdevača električnom energijom i gasom Lampiris i francusku energetsku kompaniju Direct Energie.<br />
Radi se o milijardama dolara investicija i samo je za preuzimanje kompanije Direct Energie plaćeno nešto više od 1,7 milijardi dolara.</p>
<h2>Shell planira da postane najveća energetska kompanija na svetu</h2>
<p>Jedna od najvećih svetskih naftnih i gasnih kompanija, britansko-holandski „Shell“, takođe je doneo niz strateških odluka kako bi povećao učešće na elektroenergetskom tržištu. To podrazumeva i smanjenje udela nafte u Shell-ovoj proizvodnji fosilnih goriva s dosadašnjih 50% na 25% i povećanje udela gasa na 75%. Shell planira da proizvodnju električne energije bazira isključivo na obnovljivim izvorima.</p>
<p>Kompanija je samo u Severnoj Americi izgradila postrojenja za proizvodnju električne energije snage veće od 10 GW, od čega je jedna trećina bazirana na obnovljivim izvorima. Shell je, takođe, investirao u VE Gemini u Holandiji, dok je na američko elektroenergetsko tržište ušao preko kompanije MP2 Energy, istovremeno kupujući električnu energiju proizvedenu iz sunčeve energije za punjenje električnih automobila i baterija.</p>
<p>U Velikoj Britaniji je, pak, kupio kompaniju First Utility, distributera gasa i pružaoca energetskih usluga, koja će sada pod nazivom Shell Energy nastaviti da snabdeva 700.000 domaćinstava energijom iz obnovljivih izvora. Uz to, kupcima će se nuditi ne samo „čista“ energija, nego i popust na brzo punjenje električnih automobila i širokopojasni internet, kao i druga rešenja za pametne domove. Shell ima ambicije da u narednih 15 godina postane najveća energetska kompanija na svetu.</p>
<h2>British Petroleum planira izgradnju solarne elektrane</h2>
<p>Total i Shell nisu jedini veliki proizvođači nafte i gasa koji ulaze na elektroenergetsko tržište i menjaju ga. Danska energetska kompanija Ørsted je sve do 2017. godine bila poznata pod nazivom DONG Energy, ali je prodala svoje poslovanje u području istraživanja i proizvodnje nafte i gasa i uložila velika sredstva u morske vetroelektrane.</p>
<p>Britanski naftni gigant British Petroleum (BP) kupio je kompaniju za obnovljive energije LightsourceRenewable Energy, preimenovao je u Lightsource BP i u oktobru prošle godine najavio izgradnju solarne elektrane snage 200 MW u Australiji.</p>
<p>To će biti najveća pojedinačna elektrana koju će finansirati ta kompanija u svojoj istoriji, čime šalje jasan signal o ambicioznim planovima za širenje na tržištu električne energije.</p>
<h2>Zašto naftaši prelaze u elektroenergetiku?</h2>
<p>Zbog snažnog tehnološkog razvoja u poslednjih nekoliko godina dolazi do pada troškova električne energije iz obnovljivih izvora i baterija, a inovacije u području upravljanja elektroenergetskom mrežom potiskuju standardne modele snabdevanja električnom energijom. Domaćinstva i kompanije sada mogu da imaju pristup sopstvenim resursima kao što su solarne elektrane na krovima porodičnih kuća, stambenih i poslovnih zgrada i skladištenju energije u baterijama.</p>
<p>S takvim tehničkim promenama menjaju se i očekivanja današnjih potrošača, a proces prelaska na cirkularnu ekonomiju postaje sve brži. Istovremeno, energetska tranzicija širom sveta, na velikim i malim tržištima, sve više dobija na značaju, podstaknuta strožijom regulacijom i sve većim pritiskom potrošača i medija.</p>
<p>Tradicionalne naftne i gasne kompanije shvataju da moraju da se prilagode ovakvim promenama, pa snebdevanje električnom energijom vide kao privlačno i razumno ulaganje. One više ne gledaju na dekarbonizaciju kao proces u dalekoj budućnosti, već kao na konkretnu priliku za novo pozicioniranje na tržištu i zaradu.</p>
<h2>Posao na dve stolice</h2>
<p>Stručnjaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) procjenjuju da će do 2040. godine stopa rasta globalne potrošnje nafte u odnosu na 2017. iznositi 15%, dok će istovremeno stopa potrošnje električne energije iznositi 62%, što pokazuje da će taj deo energetike imati daleko najbrži rast u idućim decenijama.</p>
<p>Ulazak na elektroenergetsko tržište velikim naftašima pruža priliku da smanje ukupni intenzitet emisija korišćenjem obnovljivih izvora.To im takođe omogućava da nadoknade bilo kakav pad potražnje za fosilnim gorivima i njihovim nusproizvodima, tako što će se pozicionirati kao ključni igrači na tržištu „čistih“ proizvoda i električne energije, dok istovremeno i dalje čvrsto drže ruku na fosilnim gorivima koja će još mnogo godina imati važnu ulogu u svetu.</p>
<h2>Raznovrsnija ponuda, veća zarada</h2>
<p>Stopa povrata kapitala tradicionalno je bila niža u području električne energije nego u nafti i gasu, a analitičari postavljaju pitanje hoće li kompanije koje se tradicionalno bave naftom moći da ostvare jednaku dobit od novog poslovanja s „čistom“ energijom kao s dosadašnjim „prljavijim“ poslovima.</p>
<p>Ali, Shell i ostali novi učesnici na elektroenergetskom tržištu, poput britanske kompanije Centrica, svoju budućnost vide u pružanju energetskih usluga, od pametnih brojila do baterija, što im na kraju može doneti i višu stopu povrata kapitala.</p>
<p>Tako Shell u portfelju objedinjuje sve poslove, od skladištenja energije u baterijama i punjenja električnih vozila, do proizvodnje goriva i obnovljivih izvora, kako bi obezbedio ono za šta se nada da će biti bolja ponuda za kupce.</p>
<h2>Prednosti i teškoće za pridošlice</h2>
<p>Do sada su veliki naftaši nesmetano ulazili u oblast elektroenergetike jer imaju dovoljno finansijskih sredstava i znanja, poput onog o izgradnji proizvodnih objekata u priobalju i na otvorenom moru. Pored toga, velike naftne i gasne kompanije uglavnom imaju delotvronije inovacione procese i veće stope digitalizacije poslovanja od tradicionalnih elektroenergetskih kompanija.<br />
Te prednosti im omogućavaju brzo i profitabilno prilagođavanje promenama na tržištu. Nasuprot tome, prema istraživanju PwC Global Power &amp; Utilities Survey, u 2018. godini je 82% direktora elektroenergetskih kompanija izjavilo kako one još nisu spremne za transformaciju tržišta. To stvara povoljne uslove da „pridošlice“ u snabdevanje i distribuciju električne energije uđu na velika vrata.</p>
<p>S druge strane, tradicionalne elektroenergetske kompanije upozoravaju da bi naftaši na njihovom terenu mogli da se suoče s prilično velikim teškoćama, jer poslovanje u snabdevanju i distribuciji električne energije i nije baš tako jednostavno kao što se čini.</p>
<p>One rade s ogromnim brojem pojedinačnih kupaca, kojima moraju redovno da ispostavljaju precizne račune i da vode brigu o instalacijama u domaćinstvima i u samoj mreži, te da brzo reaguju na svaki poziv u vezi tehničkih problema i to često na velikom geografskom području, što može biti vrlo zahtevno.</p>
<h2>Gužva na tržištu</h2>
<p>Međutim, čini se da su naftaši prepoznali taj problem i za sada ga rešavaju kupovinom elektroenergetskih kompanija s iskustvom u takvom poslovanju. Ali, velike međunarodne naftne i gasne kompanije nisu jedine koje su prepoznale prednosti na tržištu električne energije.</p>
<p>Tako će ubuduće morati da se takmiče s novim igračima iz drugih industrija, koji takođe imaju bogato iskustvo u snabdevanju i distribuciji, ali i s ostalim pružaocima usluga koji žele da kombinuju energetska rešenja s postojećim proizvodima.</p>
<p>Ova godina će, očigledno, primorati mnoge kompanije na velike promene u poslovanju i procenjuje se da će firme iz raznih industrija ulaziti u nova partnerstva, uključujući i zajednička ulaganja. Kao rezultat toga može se očekivati da će već za pet godina vodeće energetske kompanije izgledati vrlo različito u odnosu na sada.</p>
<p>Jer, s ulaskom i jačanjem udela velikih naftaša u elektroenergetici, tradicionalni modeli tih usluga će izgubiti na važnosti, a pojaviće se neki novi, koji će moći bolje da iskoriste prednosti brze transformacije tržišta.</p>
<p><strong>Izvor. Ivo Tokić, energetika-net.com</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/08/naftasi-na-trzistu-elektricne-energije-veca-dobit-od-cistih-nego-od-prljavih-poslova/">Naftaši na tržištu električne energije: Veća dobit od „čistih“, nego od „prljavih“ poslova</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Er Srbija dobila od države 20 miliona evra a zaradili 9,5 miliona evra</title>
		<link>https://bif.rs/2020/08/er-srbija-dobila-od-drzave-20-miliona-evra-a-zaradili-95-miliona-evra/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 08 Aug 2020 07:00:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Air Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[dobit]]></category>
		<category><![CDATA[poslovanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=70251</guid>

					<description><![CDATA[<p>Srpska nacionalna avio-kompanija Er Srbija objavila je da je u 2019. godini prevezla 2,8 miliona putnika i ostvarila neto dobit od 9,5 miliona evra, ocenivši godinu uspešnom. Ipak neto dobit&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/08/er-srbija-dobila-od-drzave-20-miliona-evra-a-zaradili-95-miliona-evra/">Er Srbija dobila od države 20 miliona evra a zaradili 9,5 miliona evra</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="page-wrapper">
<div class="container">
<div class="columns">
<div class="column is-8">
<p><strong>Srpska nacionalna avio-kompanija Er Srbija objavila je da je u 2019. godini prevezla 2,8 miliona putnika i ostvarila neto dobit od 9,5 miliona evra, ocenivši godinu uspešnom.</strong></p>
<article id="post-1156736" class="class=">
<div class="post-content content">
<p>Ipak neto dobit prošle godine za skoro 30 odsto je manja nego prethodne, 2018. godine, kada je iznosila oko 12,2 miliona evra.</p>
<p>Istovremeno, i 2018. i 2019. godine Er Srbija je knjižila donacije od države u iznosu od 2,46 milijardi dinara odnosno oko 21 milion evra.</p>
<h2>Subvencija znatno prevazilazi ostvarenu neto dobit</h2>
<p>S obzirom da iznos subvencija znatno prevazilazi ostvarenu neto dobit pitanje je u kojoj meri ona zaista i postoji. Još ni u jednoj godini neto dobit Er Srbije nije nadmašila iznos godišnjih subvencija.</p>
<p>Kako se navodi u napomenama uz finansijski izveštaj državna pomoć koju obezbeđuje Republika Srbija je „definisana i treba da se obezbedi u vidu novčanih davanja, uz formalno preuzimanje od strane Republike Srbije nasleđenih finansijskih obaveza Društva na dan 31. decembar 2013. godine“.</p>
<p>Inače, na poziciji dugoročne obaveze navodi se da državna davanja iznose 7,4 milijardi dinara, pozivajući se na ugovor R. Srbije i Etihada iz 2013. godine kao i odluke Vlade tokom 2014. godine.</p>
<p>Kako se navodi u izveštaju Er Srbije prošle godine je prevezeno rekordnih 2,8 miliona putnika, a kapacitet za prevoz putnika, iskazan kao proizvod raspoloživog broja sedišta i ukupno pređenih kilometara (ASK) iznosi 4,45 milijardi, što predstavlja povećanje za 428 miliona, u odnosu na prethodnu godinu.</p>
<p>Posebno se ističe jako uspešna godina za čarter saobraćaj, pa je Er Srbijina firma „Aviolet“ obavio u 2019. godini 2.286 letova.</p>
<p>Iako je broj prevezenih putnika u odnosu na 2018. bio veći za skoro 13 odsto, prihodi od prodaje su povećani za svega tri odsto, na 32,7 milijardi dinara, dok su prihodi od prevoza putnika u redovnom saobraćaju porasli za nešto manje od dva odsto.</p>
<h2>Stručnjaci ističu da bi Etihad rado izašao iz kompanije</h2>
<p>U međuvremenu, tokom 2020. godine kompanija se našla na udaru pandemije korona virusa i zatvaranja ili ograničavanja letenja u skoro celom svetu.</p>
<p>Ipak, već tokom narednog meseca Er Srbiji stiže na naplatu kredit iz 2015. godine 56,5 miliona evra uvećan za godišnju kamatnu stopu od 6,96 odsto (koja je dodatno uvećana za 0,1725 odsto svakog tromesečja).</p>
<p>Povrh toga, u junu sledeće godine stiže na naplatu i drugi kredit od 63 miliona dolara uvećan za istu kamatu.</p>
<p>Oba kredita je 2015. odnosno 2016. Er Srbija uzela od Etihadovih firmi EA Partners (I i II) i pri tome platila proviziju od ukupno oko 7,8 miliona dolara.</p>
<p>U okviru mera za konsolidaciju poslovanja zbog korone „rukovodstvo je uputilo EA Partners I i EA Partners II predlog za obostrano prihvatljivo rešenje međusobnih odnosa kroz pregovore“.</p>
<p>Još pre dva meseca predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da će se sa Etihadom pregovarati o učešću u pomoći kompaniji.</p>
<p>„Tražićemo da oni daju deo para za protekla četiri meseca, jer još uvek ne može da se leti kao ranije. Mi smo spremni da uđemo u Er Srbiju sa našim novcem, spremni smo da izvršimo dokapitalizaciju, ali nećemo odustati od dalje izgradnje kompanije“, rekao je on polovinom juna.</p>
<p>Stručnjaci ističu da bi Etihad rado izašao iz kompanije, ali i da bi gledao da naplati svoje vlasništvo, pa bi i otplata ovog kredita mogla biti deo pregovora.</p>
<p>Krajem 2018. godine Er Srbija je zaključila još jedan ugovor o kreditu sa Etihadom u vrednosti od 40 miliona dolara.</p>
<p>Kredit je u decembru ove godine otplaćen u potpunosti.</p>
<h2>Kompanija smanjila i odložila kapitalna ulaganja kako bi sačuvala likvidnost</h2>
<p>Prema finansijskim rashodima, prema povezanim licima kamata je iznosila oko 128 miliona dinara ili preko 1,2 milion dolara, što je kamatna stopa od oko tri odsto.</p>
<p>Pred kraj prošle godine Er Srbija je uzela i kredit od 20 miliona evra od Komercijalne banke po kamatnoj stopi od 3,75 odsto koji dospeva u decembru ove godine.</p>
<p>Zahvaljujući promenama u računovodstvenim standardima kojima je promenjen način knjiženja operativnog lizinga troškovi zakupa aviona su prebačeni u troškove amortizacije.</p>
<p>„Ovo je uticalo na značajan rast EBITDA bez bilo kakve prateće promene ekonomskih okolnosti“, navodi se u napomenama revizora uz finansijski izveštaj.</p>
<p>Za razliku od prethodnih godina, ovog puta će bar budžet videti neke koristi od poslovanja Er Srbije (ukoliko zbog krize ne bude oslobođena plaćanja poreza).</p>
<p>Naime, od dobiti pre poreza koja je iznosila 1,3 milijarde dinara kompanija će morati da plati 176 miliona dinara poreza na dobit, što je efektivna poreska stopa od 13,57 odsto (zakonski propisana je 15 odsto).</p>
<p>Recimo, prethodno je za dobit pre poreza od skoro 1,5 milijardi dinara, razrezano svega 22 miliona dinara ili tek 1,51 odsto ostvarenog profita, a sve zahvaljujući poreskim kreditima koje je nagomilala kompanija dok je pravila gubitke.</p>
<p>Prema izveštaju rukovodstva preduzeća, Er Srbija je u januaru i februaru beležila rast broja prevezenih putnika za 27 odsto (u odnosu na isti period prošle godine), ali je od marta krenula redukcija saobraćaja dok nije i zvanično zatvoren redovni saobraćaj.</p>
<p>Od tada su obavili 89 letova.</p>
<p>U izveštaju se navodi da je kompanija racionalizovala broj aviona u floti i ispregovarala sa najmodavcima određene olakšice i odlaganja uključujući i dogovore kao što su varijabilne naplate po izletenom satu umesto fiksnih iznosa zakupa.</p>
<p>Takođe je kompanija smanjila i odložila kapitalna ulaganja kako bi sačuvala likvidnost.</p>
<p><strong>Izvor: Danas</strong></p>
</div>
</article>
<p>&nbsp;</p>
</div>
</div>
</div>
</div>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2020/08/er-srbija-dobila-od-drzave-20-miliona-evra-a-zaradili-95-miliona-evra/">Er Srbija dobila od države 20 miliona evra a zaradili 9,5 miliona evra</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
