Gotovo šokantno zvuči to da većina Mađara i Bugara misli da im je životni standard bio bolji u vrijeme Komunističke diktature nego danas.
Dvadeset godina nakon pada Berlinsklog zida i pet godina nakon velikog proširenja EU većina građana se slaže da je proširenje pridonijelo porastu sloboda i demokracije, ali se stavovi o tome je li pad željezne zavjese donio bolji život svima razlikuju. Gotovo šokantno zvuči to da većina Mađara i Bugara misli da im je životni standard bio bolji u vrijeme Komunističke diktature nego danas.
Manje sigurnosti
U rezultatima zadnjeg istraživanja javnog mišljenja u državama EU koje je objavio Eurobarometar u povodu 20-godišnjice pada Berlinskog zida vidljivo je da nisu svi građani novih država članica podjednako zadovoljni koristi koju su im donijele promijene. Na pitanje jesu li promjene rezultirale boljim životnim standardom u srednjoj i istočnoj Europi, 67 posto građana EU odgovorilo je potvrdno, ali s tom se konstatacijom slaže tek 41 posto Mađara i samo 37 posto Bugara.
Također, 67 posto građana u ovim državama misli da im je život sada manje siguran nego prije pada željezne zavjese.
S konstatacijom da su promjene dovele do manje sigurnosti za građane u Europi slaže se 51 posto njezinih građana, a zanimljivo je da su Nijemci po tome podijeljeni sa po 47 posto na svakoj strani onih koji se s tim slažu i koji se ne slažu.
Najsiromašnija članica
Za razliku od Mađara i Bugara, drugi građani novih EU članica u golemoj većini misle da im je životni standard sada znatno bolji nego prije. U Češkoj 79 posto, Poljskoj 75 posto i Sloveniji 67 posto građana misli da su im promjene donijele bolji životni standard.
Proširenje
Izravno pitanje o tome nije čak niti postavljeno građanima EU
Jofka Dimitrova, novinarka Bugarskog dnevnika 24 časa, smatra da je ovakvo nezadovoljstvo Bugara i Mađara životnim standardom u EU možda i zbog toga što je anketa provedena upravo u vrijeme kada je Mađarska financijskom krizom najpogođenija članica, a Bugarska je ionako najsiromašnija članica EU.
Iako prevladavaju stavovi da je proširenje pozitivan proces, većina građana EU također misli da je proširenje dovelo do gubitka radnih mjesta u njihovim državama. Čudno je da čak 70 posto Rumunja misli da je i kod njih proširenje EU razlog gubitka radnih mjesta iako je nezaposlenost u toj državi gotovo nestala.
Zanimljivo je da u istraživanju nisu postavljena izravna pitanja o potpori građana daljem proširenju. O budućem proširenju samo je postavljeno pitanje: ako se EU odluči primiti nove članice, koja bi ključna pitanja trebao uzeti u obzir. Odgovori pokazuju da građani smatraju da bi najbitnije trebalo biti pitanje sloboda , zatim gospodarstva te kultura i religija.
(Jutarnji list)