Stručnjaci tvrde da nam predstoji era pravih freelancera, malih biznisa i ugovornog rada.
Trenutni podaci i globalni trendovi sugeriraju da bi u skoroj budućnosti stalno zaposlenje sa svim svojim prednostima, mogao biti privilegij samo nekih, dok će na tržištu rada prevladavati rad na određeno vrijeme. Stručnjaci smatraju da bi se taj scenarij mogao dogoditi i na hrvatskom tržištu rada.
Naime, sigurnosti radnog mjesta gotovo je odzvonilo, a umjesto njega na scenu može stupiti tek sigurnost posla ako se za to stvore pravi uvjeti, piše Tanja Ivančić Belošević u Večernjem listu.
I američki stručnjaci tvrde da se neizbježno primičemo eri pravih freelancera, malih biznisa i ugovornog rada. Također ističu da je svaka kriza od ranih 90-ih pogoršala stanje na tržištu rada, a sva izgubljena radna mjesta teško su se vraćala. Posebice je rastao udio rada na određeno vrijeme u cjelokupnoj radnoj snazi, a u trenutnoj krizi, upravo su oni koji su imali ugovore na određeno, prvi gubili posao.
Lani je u Hrvatskoj na burzu nezaposlenih izravno iz radnog odnosa došlo 189.137 osoba, od čega ih je čak 72.265 bez posla ostalo zbog prestanka rada poslodavca ili otkaza, ili su proglašeni tehnološkim viškom. Taj se broj radnika u odnosu na 2008. godinu više nego udvostručio, a istovremeno je rastao broj radnika kojima je istekao ugovor sklopljen na određeno vrijeme.
Budući da su takvi ugovori postali dominantni u zapošljavanju, ne čudi da je među onima koji na burzu došli izravno iz radnog odnosa, najviše onih koji su bili zaposleni na određeno vrijeme. Zbog isteka ugovora na određeno vrijeme, prošle su godine bez posla ostale 98.343 osobe.
No, osim krize koja pogoršava situaciju, postoji i nekoliko strukturalnih razloga zbog kojih će se stopa zaposlenih teško vratiti na staro. Za početak, sve jača konkurencija zemalja s jeftinom radnom snagom poput Kine, a drugi razlog je tehnološki napredak, koji omogućuje fleksibilniji pristup radnom vremenu i mjestu rada. Automatizacija proizvodnje pripomaže tom trendu kao i sva ostala napredna i inovativna tehnologija.
„Rad će svakako postati zahtjevniji, neizvjesniji i nesigurniji. Bit će sve više onih koji neće imati ‘stalni radni odnos’, ali uz uvjete propulzivnog, efikasnog i učinkovitog gospodarstva mogli bi imati siguran posao. Od radnika će se sve više zahtijevati, a različite vještine i znanja bit će na cijeni. No, istodobno stvarat će se sve veći jaz između onih koji znaju i onih koji to ne mogu postići“, smatra Danijel Nestić, analitičar s Ekonomskog instituta.
On dodaje da se promjene u shvaćanju tržišta rada koje je dodatno ugroženo krizom, već vide na mlađim generacijama kojima je normalno da često mijenjaju posao.
„Trend rasta broja onih koji će raditi na određeno, neizbježan je. Stalno zaposlenje imat će specijalisti i inovatori u tvrtkama. Jaz između ‘snalažljivih’ i kvalitetnih radnika postat će veći. Bit će vidljive sve veće podjele radnika s obzirom na kvalifikacije i obrazovanje. To je zabrinjavajuće te će tu morati svakako uskočiti država i regulirati odnose na tržištu radne snage“, smatra Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada. (V. K.)
(Večernji list, Zagreb)