Home VestiBiznis & Finansije Bajden: Novi uspon Kipra kao snabdevača gasa?

Bajden: Novi uspon Kipra kao snabdevača gasa?

by bifadmin

Kipar bi mogao da postane ključni snabdevač prirodnog gasa za Evropu, izjavio je potpredsednik SAD Džozef Bajden prenosi američka TV mreža ABC pozivajući se na izveštaj agencije AP.

„Kipar je spreman da postane ključni igrač (…) pretvarajući istočni Mediteran u novo globalno čvorište prirodnog gasa“, rekao je Bajden na ručku koji je priredio kiparski predsednik Nikos Anastasijades, preneo je Asošijejted pres.

Reč je zapravo o nalazištima gasa koji se prostiru duž basena Mediterana između Kipra (oba dela), Grčke, Turske, Izraela pa čak i Sirije.

Kako je B&F već pisao,  pre četiri godine, Izrael je objavio da je u svom delu Medateran našao nalazišta gasa. Uskoro su sve države koje izlaze na Mediteran počele da se bave svojim parčetom zemljine kore ispod mora, što je izazvalo i koškanja Turske i Grčke oko vlasništva nad rezervama i dovelo do stvaranja međudržavnog komiteta za razmatranje spora. Ovome treba dodati podatak da su značajne rezerve otkrivene i u teritorijalnim vodama na koje pravo polaže Sirija, u kojoj su ukršteni geopolitički interesi na svom vrhuncu, i da ih možda ima u terotorijalnim vodama Libana.

U julu 2012, kada se na raspisani tender za istraživanje naftnih nalazišta Grčke javilo 11 kompanija sa osam ponuda tadašnji grčki ministar za energetiku Evangelos Livieratos rekao je da je „veoma je važno da se Grčka vrati na svetsku energetsku mapu”. Naša zemlja, zaključio je grčki ministar, “mogla bi da privuče nove investicije, nove poslove i osnaži svoju geopolitičku poziciju i verovatnoću da izađe iz krize”.

Za sada od izlaska iz krize nema ništa ali su mediji specijalizovani za naftni sektor notirali da je odmah posle objave o rezervama nafte tadašnji američki državni sekretar, Hilari Klinton, u Grčku otposlala Ričarda Morningstara, sada već bivšeg specijalnog izaslanika za evroazijski energetski sektor, trenutno američkog ambasadora u Azejberdžanu, koji se između ostalog zalagao da Turska i Grčka odustanu od svojih sporova oko Kipra da bi zajedničkim snagama eksploatisale naftu u Egejskom moru.

Naftni ekspert i profesor na Tulejnu Dejvid Hajns ocenio je 2013, da bi do sada otkrivene grčke rezerve gasa i nafte mogle zemlji da donesu oko 302 milijardi evra u vremenskom razdoblju od oko 25 godina.

Grčka je i dalje aktivna u privlačenju zainteresovanih naftnih kompanija pa je tako nedavno pozdravila interesovanje Enela kao deo strategije da investitore uglavnom fokusirane na Kipar i Izrael privuče i na svoju obalu.

Bajden je, prenosi AP rekao da novootkrivene rezerve fosilnih goriva predstavljaju jedinstvenu mogućnost za to podeljeno mediteransko ostrvo i obećavao podršku američke vlade u naporima za ujedinjenje Kipra.

Treba reći da je u vreme krize Kipar navodno nudio ruskom Gaspromu da preuzme vlasništvo nad tim nalazištem što je ovaj navodno odbio. U to vreme obe strane su demantovale da je takvih razgovora uopšte i bilo.

nafta2

Sa razbuktavanjem naftne krize i „novim hladnim ratom“ Zapada i Rusije, svi drugi mogući pravci snabdevanja gasom postali su interesantniji nego što su to bili, pre svega za Evropu koja je najviše pogođena mogućom odlukom Rusije o zavrtanju slavina. Istovremeno Rusija ubrzano traži puteve za distribuciju svog gasa u Kini.

U razgovoru sa Bajdenom, predsednik Kipra je rekao da nalazišta gasa u vodama Izraela mogu da pruži mogućnost „alternativnog energetskog koridora koji će voditi jačanju energetske bezbednosti“.

U tom kontekstu postalo je aktuelno i pitanje novog pokušaja ujedinjavanja Kipra što bi „olakšalo izvoz izraelskog i kiparskog gasa za Evropu preko Turske“.

Bajden se odvojeno susreo sa liderom kiparskih Turaka Dervišem Erogluom a u jednom restoranu u „tampon zoni“ UN koja deli Nikoziju večerao je zajedno sa Anastasijadesom i Erogluom. On je rekao da su se lideri obe zajednice saglasili da ubrzaju obnovljene mirovne pregovore.

Pročitajte i ovo...