Home VestiEkonomija Evropska centralna banka kreće danas sa otkupom državnih obveznica

Evropska centralna banka kreće danas sa otkupom državnih obveznica

by bifadmin

Evropska centralna banka će danas započeti svoj novi program monetarnog labavljenja kroz kupovinu državnih obveznica, čiji je cilj izlazak iz deflacije i podsticanje privredne aktivnosti. Za sada se među njima obveznicama koje će kupovati ECB neće naći grčke i kiparske obveznice . Upravni odbor ECB je na sastanku u Nikoziji, kao što se i očekivalo ostavio referentnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,05 posto. Predsednik Europske centralne banke (ECB) Mario Dragi dao je zeleno svetlo za početak kupovine državnih obveznica najavljen u februaru.

„Od 9. marta 2015. godine ćemo kupovati državne evro-obveznice na sekundarnom tržištu“, rekao je Dragi.

Na sekundarnom tržištu se trguje s obveznicama koje su već puštene u promet, takoreći iz druge ruke. Statuti ECB-a, naime, zabranjuju centralnoj banci da ove papire kupuje direktno od država evrozone. Pored toga će se nastaviti i kupovina privatnih hipotekarnih obveznica, rekao je Dragi. Ukupno će tako ECB iz meseca u mjesec u finansijsko tržište „ubacivati“ 60 milijardi evra – najmanje do septembra iduće godine, a možda i duže. Ukupno će na kupovinu obveznica potrošiti 1,14 biliona evra.

Ovom „poplavom novca“ Dragi želi da poveća inflaciju koja je u poslednje vrijeme u evrozoni bila negativna, dok je cilj ESB-a da ona bude „blizu, ali ispod granice od dva posto“. Dragi je naglasio da on dosadašnje mere centralne banke smatra uspešnim. Privatna domaćinstva i poduzeća sada beleže lagani porast kredita. Ipak, jasno je da će potrajati pre nego što se cene približe inflacijskom cilju ECB-a.

Ove godine će cene, prema procenama ECB-a, još stagnirati iako su statističari još u decembru predviđali da će porasti za oko 0,7 posto. Tek 2016. godine stručnjaci Europske centralne banke računaju s njihovim porastom i rastom inflacije u evrozoni od oko 1,5 posto.

Optimističniji su kada je u pitanju privredni rast u evrozoni. Oni su prognozu za tekuću godinu s 1,0 posto korigovali na 1,5 posto, idućih godina bi privreda trebalo rasti čak za 2 posto.

„Ne verujemo da je ovaj optimizam primeren“, rekao je  ekonomista Commerzbanke Michael Schubert:

„Postoji opasnost da ECB još jednom pokrene akciju kupovina obveznica ako se ovi ambiciozni ciljevi ne ispune.“

S napetošću se iščekuje koje će posledice program otkupa obveznica ECB-a imati na tržište obveznica. Već mesecima prinosi državnih obveznica padaju. Zbog toga su uoči sednice ECB-a neki analitičari izrazili sumnju da uopšte ima dovoljno obveznica koje bi ESB mogao kupiti. Na to je Dragi odgovorio:

„Još pre mesec dana niko nije sumnjao da su dugovi država u evrozoni jako, jako visoki, a sada se neki brinu da nećemo naći dovoljno obveznica.“

Ali obveznice Grčke i Kipra ECB za početak ne sme da kupuje. To pravila dozvoljavaju tek kada kontrole reformskih programa u tim zemljama budu okončane.

Tokom pregovora između Grčke i evrozone o produženju programa pomoći Dragi je povećao pritisak na Grčku time što je odbio da prizna grčke državne obveznice kao jamstvo za svež novac. Nije imao drugog izbora, kaže sada Dragi. Konačno, to je moguće samo ako se reformski program sprovodi prema planu. A taj preduslov, prema oceni šefa ECB-a, sredinom februara nije bio ispunjen:

„I to nije bila samo naša ocena. I grčka vlada je to jasno i glasno rekla.“

Dragi dodaje, međutim, kako se ne može reći da ECB ne pomaže Grčkoj. On ukazuje na činjenicu da je ESB u zadnja dva meseca udvostručila kredite za Grčku i da oni sada iznose 100 milijardi evra.

„To je 68 posto bruto nacionalnog proizvoda Grčke. Time smo najveći kreditor u evrozoni“, konstatira Dragi.

ECB je, zaključuje na kraju, spreman ponovo da prihvati grčke državne obveznice kao pokriće za nove kredite, ali samo pod uslovom da Grci pokažu znatne napretke u aktualnom programu reformi.

Pročitajte i ovo...