Home VestiEkonomija Novo rešenje za zaštitu sezonskih radnika i suzbijanje sive ekonomije u poljoprivredi

Novo rešenje za zaštitu sezonskih radnika i suzbijanje sive ekonomije u poljoprivredi

by bifadmin

Zbog komplikovane procedure i visokih poreskih zahvatanja više od 300.000 zaposlenih u sektoru agrara radi na crno. Zakon o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima trebalo bi da obezbedi sigurnost i punu zaštitu prava radnika u poljoprivredi i prijavu na penzijsko i osiguranje od povrede na radu. Na izradi zakona sarađivaće ministarstva rada, poljoprivrede i finansija, a ključnu podršku pružaće im NALED i Nemačka razvojna agencija GIZ kroz projekat „Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika“, najavljeno je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije na kojoj je potpisan Memorandum o saradnji na realizaciji projekta.

Prema rečima ministar poljoprivrede, Branislava Nedimovića, cilj je da se, po uzoru na razvijene zemlje Evropske unije razvije procedura koja će u legalne tokove uvesti najmanje 80.000-100.000 sezonaca. Pored toga, ministar rada, Zoran Đorđević, istakao je da će kontrola poštovanja zakona biti efikasna jer će „zahvaljujući elektronskom sistemu tzv. mobilni inspektor na licu mesta moći da proverava podatke o prijavi unete u bazu Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja“. On je naveo i da kod „sezonaca“ treba izgraditi svest da rad na crno predstavlja štetu ne samo za državu već i za njih lično.

Novi propis predviđa uspostavljanje efikasnog postupka prijave. Poslodavci će angažovati sezonce registracijom podataka o radniku i firmi preko portala ili telefonom, bez potrebe za sklapanjem formalnog ugovora. Predlog Ministarstva poljoprivrede i NALED-a je da za svaki dan plaćaju fiksni iznos na ime poreza i doprinosa od najviše 300 dinara što je 30% povoljnije u odnosu na postojeći model.

Na ovaj način moći će da angažuju nezaposlena lica, penzionere i mlade od 15 do 18 godina bez obzira na to da li su na evidenciji NSZ ili primaju socijalnu pomoć i oni neće gubiti prava na naknade koje su stekli pre angažovanja na sezonskim poslovima. Ostaje da se utvrdi da li će sezonski rad biti ograničen na 90 ili 120 dana godišnje.

„Kao i u slučaju elektronskih građevinskih dozvola, NALED je u saradnji s GIZ-om obezbedio donatorska sredstva u iznosu od 400.000 evra za izradu softvera za prijavu sezonaca, obuku inspektora i službenika u resornim institucijama i izradu prvog registra sezonskih radnika. I ovaj softver biće predat u vlasništvo Vladi Srbije“, izjavio je predsednik Upravnog odbora NALED-a Aleksandar Ružević.

Uvođenje pojednostavljenog sistema za angažovanje sezonaca predstavlja realizaciju jedne od najvažnijih podsticajnih mera Nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije, koja se u ovom strateškom dokumentu našla na inicijativu članova NALED-a iz sektora poljoprivrede. NALED je organizovao studijske posete za predstavnike resornih institucija u Hrvatsku i Mađarsku koje su na inovativne načine rešile status sezonskih radnika. Nakon analiza ocenjeno je da je mađarski elektronski sistem bolji od sistema vaučera. Ta zemlja u poslednjih deset godina u legalne tokove uvela je 700.000 sezonaca.

Projekat “Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika” finansiran je sredstvima Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

Pročitajte i ovo...