Home VestiEkonomija Džejms Bond kao porodični posao Ne dozvoli korporaciji da sve upropasti

Džejms Bond kao porodični posao Ne dozvoli korporaciji da sve upropasti

by bifadmin

Većina onih koji su sa nestrpljenjem očekivali premijeru najnovijeg filma o Džejmsu Bondu, ne zna da je za uspeh ovog serijala već skoro šest decenija najzaslužnije jedno porodično preduzeće. Procenjuje se da su zahvaljujući produkcijskim sposobnostima porodice Brokoli, filmovi o tajnom britanskom agentu ukupno zaradili oko 18 milijardi dolara. Sada se mnogi pitaju šta će biti sa tom franšizom, nakon što je vlasnik „Amazona“ Džef Bezos kupio filmski studio „MGM“, najpoznatiji upravo po ovom serijalu. Brokolijevi kratko odgovaraju da su naučili kako da ne dozvole korporacijama da upropaste Bonda.

Korona je pomrsila konce čak i najčuvenijem filmskom špijunu svih vremena, Džejmsu Bondu. Svetska premijera najnovijeg filma iz ovog serijala, simboličnog naslova za današnje doba – „Nije vreme za umiranje“ – konačno je održana 28. septembra u Londonu, nakon što je tri puta odlagana zbog aktuelne pandemije, a od 5. oktobra se prikazuje u bioskopima.
Ali u filmskom svetu se spekuliše da britanskog tajnog agenta 007 može zadesiti gora sudbina nego problemi izazvani korona virusom. Smrtonosna pretnja je prepoznata u liku i delu Džefa Bezosa, vlasnika „Amazona“, koji je proletos kupio filmsku kompaniju „Metro Goldvin Majer“ („MGM“) za 8,45 milijardi dolara i time došao u posed oko 4.000 filmova i 17.000 sati televizijskih programa. Ipak, holivudski studio koji je preuzeo „Amazon“ je najpoznatiji upravo po serijalu o Džejmsu Bondu.

Među mnogobrojnim nagađanjima šta će i kako Bezos uraditi ne bi li pretekao „Netfliks“ i „Dizni Plus“ i uspeo da maksimalizuje zaradu i u svetu zabave, najsažetiji komentar o eventualnoj budućoj sudbini britanskog agenta dao je Stiven Rubin, istoričar i tvorac enciklopedije o Džjemsu Bondu. Rubin je izjavio: „Bezos će hteti više, ali ne i bolje. Ne bi me čudilo da ubuduće dobijemo mnoštvo posebnih serija zasnovanih na pojedinim likovima iz filmova, na primer o tajnom životu gospođice Manipeni. A kakav se tek komercijalni potencijal za Bezosa krije u zlikovcima koji su prodefilovali kroz filmove o Džejmsu Bondu!“

Ruku na srce, takvih ideja je bilo i pre nego što je „MGM“ dobio novog vlasnika, ali one nisu mogle da prođu jer ih je u startu odbacivala jedna porodica. To je porodica Brokoli, zahvaljujući kojoj je izmišljeni junak britanskog pisca Jana Fleminga uopšte dospeo na filmsko platno pre skoro šest decenija. Od tada do danas, ovo porodično preduzeće za filmsku produkciju uspešno drži sve konce u franšizi „Džjems Bond“. Koliko uspešno govori i procena da su filmovi iz ovog serijala ukupno zaradili u sadašnjem novcu oko 18 milijardi dolara.

Naslikaj mi brzo Gojinu sliku!

Danas je teško zamisliti da je Jan Fleming, autor knjiga o Džejmsu Bondu, krajem pedesetih godina prošlog veka bezuspešno ubeđivao filmadžije, pre svih Hičkoka kojim je bio opsednut, da ekranizuju njegove romane. Stoga je izgledalo da je njegova poslednja nada kanadski producent Hari Salcman, koji je producirao nekoliko pozorišnih predstava i filmova sa skromnim uspehom. Salcman je 1960. otkupio prava na Flemingove romane o Bondu za 50.000 dolara i obećao dodatnih 100.000 dolara za svaku knjigu koja dospe na film.

Iako se bavio produkcijom, Salcman nije imao ono što je najvažnije za ovaj posao – dobre veze u najvećim filmskim kućama u Holivudu. Srećom, poznavao je nekoga ko je, pak, poznavao nekoga ko ima takve veze i što je bilo presudno – čitao je Flemingove romane. Veza je bio Albert Romolo Brokoli, poznat pod nadimkom Kubi, sin italijanskih doseljenika iz Kalabrije, koji su po dolasku u Njujork kupili imanje u okolini grada i nastavili da se bave porodičnim poslom – proizvodnjom brokolija.

Kubi nije nasledio ljubav prema poljoprivredi i bavio se svim i svačim, uključujući i pravljenje mrtvačkih kovčega, sve dok nije slučajno upoznao američkog milijardera, filmskog producenta i reditelja, a nadasve avanturistu Hauarda Hjuza, kada je kao fizikalac radio na snimanju jednog Hjuzovog filma. Brokoli se jako dopao Hjuzu i vrlo brzo je ušao u producentske vode, posvetivši se potpuno ovom poslu.

Brokoli je ubedio Salcmana da mu ustupi 50% autorskih prava na ekranizaciju romana o Bondu, u zamenu za potpisivanje velikog filmskog posla. Iako je bio sposoban i veoma omiljen među holivudskim filmadžijama, nije uspevao da proda Bonda, sve dok na kraju filmska kuća „Junajted Artist“ („UA“) nije prihvatila njegov predlog. Mada su potpisali ugovor, u studiju su bili skeptični kako će film proći pre svega na američkom tržištu, jer su smatrali da je sadržaj, a posebno humor previše „britanski“, odnosno nerazumljiv za prosečnog američkog gledaoca.

Ceo budžet za prvi film o Džjemsu Bondu, „Dr. No“, iznosio je milion dolara, što danas zvuči smešno, ali u ono vreme to nije bilo malo novca. Ipak, štedelo se na svakom koraku, pa su zaposleni zaduženi za rekvizite morali, na primer, da sami i na brzinu naslikaju jednu „Gojinu“ sliku, koja je visila u kancelariji Dr. Noa.

Ne pravimo film za Oskara

Film je završen 1962. godine i postigao je uspeh u bioskopima širom sveta, uključujući i američke, zaradivši preko 40 miliona dolara. Brokoli i Salcman su prema ugovoru sa filmskom kućom imali prava na 60% zarade, koju su među sobom ravnopravno delili. Procenjuje se da su njih dvojica, nakon što su isplatili bioskope u kojima se prikazivao film, zaradili pojedinačno između pet i 10 miliona dolara, daleko više nego većina nezavisnih producenata koji su tada bili na vrhuncu karijere.

Mozak celog posla je bio Brokoli, koji je još pedesetih godina osnovao preduzeće za filmsku produkciju „EON“ u Londonu, jer su Britanci davali subvencije za razvoj filmske industrije. Ali da bi izvrdao stroge britanske poreze, Brokoli je sa Salcmanom osnovao firmu „Danjak“ u Švajcarskoj, da bi je zatim preselio u američku državu Delaver, koja i danas važi za najveći poreski raj u SAD. Logično, većina zarade se selila u „Danjak“.

Brokoli je izdejstvovao da on i Salcman imaju potpunu kontrolu nad svakim detaljem u filmu, počev od odabira reditelja i glumaca, jer kako je isticao: „Mi ne pravimo film za Oskara, već veliku zabavu za obične ljude“. Stoga su počeli da traže i veće budžete za snimanje spektakularnih scena, držeći se pravila da ključne osobine glavnog junaka moraju da ostanu iste u svakom novom filmu, ali da sadržaj istovremeno treba prilagođavati promenama u vladajućoj popularnoj kulturi.

Partnerstvo je prekinuto 1974. godine, kada je Salcman prodao „Junajted Artistu“, svoj udeo u franšizi, jer je bio pred bankrotom zbog niza loših ulaganja, za koje je iskoristio kao kolateral svoj udeo u „Danjaku“. Tako je Brokoli sa 66 godina ostao sam u ovom poslu, ali to mu nije bila prepreka da i dalje uspešno krči put kroz korporativnu džunglu u filmskom svetu.

Naime, kada je 1979. „Junajted Artist“ objavio da je od dotadašnjih filmova o Bondu zaradio samo na severnoameričkom tržištu oko 600 miliona dolara u sadašnjem novcu, u studiju su „natuknuli“ da je više od polovine tog novca otišlo Brokoliju.

Bezos neće proći!

Ali ubrzo je krahirao i ovaj filmski studio zbog nekoliko velikih finansijskih promašaja, pa ga je 1981. preuzeo „MGM“, nad kojim je krajem osamdesetih godina pokušao da preuzme kontrolu ozloglašeni „biznismen“ Đankarlo Pareti. Tokom šest godina afera i parnica nije snimljen nijedan film o Bondu, ali Brokoli je uspeo da spase posao i nastavio je uspešno da ga vodi sve do 1995. godine, kada ga nasleđuju ćerka Barbara Brokoli i usvojeni sin Majkl Vilson.

Albert Brokoli je preminuo godinu dana kasnije, u 87. godini, a naslednici su se pokazali podjednako sposobnim u upravljanju porodičnom franšizom jer su posao učili još od malih nogu, kada su kao statisti učestvovali u snimanju filmova o Džejmsu Bondu. Iako je danas daleko teže doći do podataka iz poslovnih ugovora jer su korporacije sve proglasile poslovnom tajnom, američki mediji navode da kompanija „Danjak“ uzima oko trećine zarade od svakog snimljenog filma.
Barbara Brokoli je na novinarska pitanja kako će se postaviti sada, kada u posao ulazi „Bezosova mašinerija“, samo kratko odgovorila: „Kobi nas je dobro naučio kako da ne dozvolimo korporacijama da upropaste Bonda“.

Izvor: Najava oktobarskog broja Biznis i finansije, piše Zorica Žarković

Foto: Pixabay

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar