„U našem mozgu postoji mnogo više plastike nego što bih ikada zamislio ili bi mi bilo prijatno da pomislim.“ Ovo je izjavio profesor Metju Kempen sa američkog Univerziteta u Nju Meksiku povodom nove studije koja je pokazala rapidni rast količina mikroplastike u mozgu.
Njegov tim analizirao je prisustvo mikroplastike u mozgu, jetri i bubrezima kod ukupno 52 preminule osobe iz Nju Meksika – 28 u 2016. i 24 u 2024. godini, prenosi Klima101 na svojoj LinkedIn stranici.
Ne samo da su koncentracije mikroplastike u mozgu bile za 50% više u 2024. nego osam godina ranije, već su bile alarmantno veće u odnosu na količine u bubrezima i jetri: izmereno je u proseku čak 4.917 mikrograma plastike po gramu tkiva mozga u 2024.
To je preko deset puta više nego u bubrezima i jetri.
Naučnici su analizu proširili podacima iz mozga ljudi koji su umrli u periodu 1997-2013. na američkoj istočnoj obali. Čak i ovaj prošireni set podataka pokazao je isto: zagađenje mozga plastikom kroz godine raste.
Mozak, jetra i bubrezi nisu jedini delovi ljudskog tela zagađeni mikroplastikom. Sitne čestice plastike su pronađene i u krvi, plućima, placenti i majčinom mleku, koštanoj srži, testistima, spermi… – navodi Klima101.
Iako se zasad malo zna kako mikroplastika utiče na ljudsko zdravlje, jedna ranija studija povezala je njeno prisustvo u krvnim sudovima sa rizikom od moždanog i srčanog udara. Druga, novija studija otkriva znatno veće zagađenje mikroplastikom u placenti prevremeno rođenih beba.
Zagađenje našeg organizma mikroplastikom potiče iz rastuće zavisnosti čovečanstva od plastike. Dva su njena osnovna izvora: mikroplastika je nastala u samoj proizvodnji za namenske artikle poput pilinga i pasti za zube ili razgradnjom plastičnog otpada koji nije adekvatno skladišten.
Izvor: Klima101
Foto: Pixabay