Sada i zvanično, februarski makroekonomski podaci potvrdili su ono što se već slutilo. Većina pokazatelja je ili u padu u poređenju sa istim mesecom prošle godine ili u najboljem slučaju beleže skromni rast. Godina će biti ispod očekivanja.
Podaci o industrijskoj proizvodnji tako govore da je ona u odnosu na februar 2024. manja za 1,8 odsto, dok je u odnosu na prosek iz prošle godine manja za čak 2,4 odsto.
Kada se pogleda struktura, prerađivačka industrija zabeležila je pad od 2,5 odsto, a najveći uticaj na to imao je pad proizvodnje energije, odnosno koksa i derivata nafte.
Trgovina, gledajući u stalnim cenama, beleži više nego skroman rast, tek 0,5 odsto dok je u tekućim taj rast bio tri odsto.
Pad prihoda, nekih i drastičan
Sa druge strane, raste uvoz u Srbiju i to po stopi od sedam procenata, dok je izvoz iz naše zemlje manji za 4,1 odsto.
Ono što posebno zabrinjava ekonomiste, a verovatno i ministra finansija, jesu brojke u državnoj kasi. Podaci iz konsolidovanog bilansa države govore da javni prihodi padaju ili stagniraju u prva dva meseca ove godine, poredeći ih sa onima iz istih meseci 2024.
Javni prihodi države realno su manji za 0,8 odsto, a poreski prihodi veći su za samo 1,8 odsto. Kada se pogleda struktura tih prihoda vidi se da dobar deo njih ima pad ili daleko manji rast nego što je to bilo godinu dana ranije.
Primera radi, prihodi od PDV-a kao najvažnijeg poreza za proizvodnju porasli su realno u januaru i februaru samo 1,4 odsto, ali je PDV iz uvoza manji za 1,1 odsto.
Najveći pad imaju prihodi od poreza na dobit, gotovo četvrtinu. Gotovo istovetno smanjeni su i neporeski prihodi, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva finansija. U padu su i prihodi od akciza i to za 7,2 odsto.
Sa druge strane, rashodi rastu. Oni za zaposlene 3,4 odsto, a rashodi za nabavku roba i usluga 4,7 odsto.
Rast BDP-a iznad 4% nerealan
Milojko Arsić, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta kaže za Forbes Srbija da je već sada izvesno da rast BDP-a neće biti u skladu sa projekcijom, odnosno da će biti manji od četiri odsto. A koliko, to će zavisiti od nekoliko faktora:
„To će zavisiti od toga da li će SAD odustati od carina. Ako ostanu pri carinama, sasvim izvesno će nepovoljno uticati na deo domaće izvozne industrije. Zavisiće i od toga šta će u konačnici biti sa sankcijama NIS-u. Već sada vidimo da imamo pad kod derivata nafte. Moguće je da je to posledica straha od toga kako će se kriza sa sankcijama odvijati ubuduće. Očigledno su neke kompanije već sada potražile drugog snabdevača. Iz straha da ukoliko NIS bude bio u problemu sa poslovanjem, oni su rešili na vreme da obezbede zamenu“, objašnjava Arsić.
On dodaje da ovome treba dodati i razmere krize u evropskoj ekonomiji, a pre svega u autoindustriji. Pogotovo ukoliko carine SAD za EU ostanu na snazi i taj „trgovinski rat“ dobije veće razmere.
„Pad industrijske proizvodnje je evidentan pokazatelj pogoršanja privrednih kretanja. To pogoršanje nije dramatično, ali je prilično. Kada se pogleda struktura, jasno je da je na kretanje industrijske proizvodnje uticalo nekoliko faktora. Unutrašnja politička kriza i neizvesnost u pogledu njenog trajanja i ishoda, ali i kriza u autoindustriji što utiče na neke kompanije koje proizvode autodelove“, kaže Arsić.
Neke industrije u odlasku
Naš sagovornik kaže da je evidentno da industrije poput tekstilne, ali i industrije autodelova pokazuju da im troškovi proizvodnje rastu iznad granice koju oni mogu da podnesu.
„Porasli su troškovi energije, ali i rada. Plate rastu i jasno je da te industrije to više ne žele da plaćaju nego odlaze na neka jeftinija tržišta u Aziji. Zato i imamo najave nekih stranih kompanija da se zatvaraju i iseljavaju posao. Drugim rečima, neke kompanije se usled krize odlučuju da sačekaju sa planiranim investicijama. Ali kod ovih konrektno nije reč o efektima političke krize nego naraslim troškovima proizvodnje koje oni više neće da plaćaju“, objašnjava Arsić.
Arsić kaže da je stagnacija prihoda od PDV-a najbolji pokazatelj kretanja u privredi. Zbog toga, on zaključuje da podaci iz
dva prva meseca govore u prilog tezi da će rast biti ispod očekivanja. Malo ili više zavisiće od neizvesnosti koje su sada prisutne. I na unutrašnjem i na međunarodnom planu.
Izvor: Forbes
Foto: Pixbay