Broj superbogatih ljudi – onih čije bogatstvo prelazi 30 miliona eura – dostigao je sredinom 2025. godine više od pola miliona širom sveta. Iako čine tek jedan odsto svetske populacije milionera, ova elita danas drži čak trećinu ukupnog bogatstva najimućnijih, pokazuje izveštaj kompanije Altrata, specijalizovane za analizu imovinskih podataka.
Fenomen koncentracije bogatstva postaje sve izraženiji. Unutar same grupe bogatih, jaz se širi: oni najbogatiji gomilaju sve veći dio ukupnog kolača, dok se ostatak mora zadovoljavati znatno manjim udelom. Najsnažniji rast beleži Severna Amerika, gdje se sada nalazi oko 41 odsto superbogatih, s bogatstvom koje dostiže 24 biliona eura. Najviše ih živi u Njujorku, potom u Hongkongu i Los Anđelesu, a čak sedam od deset svetskih „prestonica bogatstva“ nalazi se u Sjedinjenim Državama. Svaki peti superbogataš na planeti živi u ovih deset gradova.
Ova koncentracija podseća na širu sliku ekonomskog oporavka nakon pandemije, koji u SAD-u poprima tzv. K-oblik: dok najbogatiji ostvaruju ekspanziju, srednji i niži slojevi stagniraju ili nazaduju. Tako danas najbogatijih 10 odsto stanovništva ostvaruje polovinu ukupne potrošnje, što je promijenilo fokus velikih korporacija. Kreditne kartice s visokim članarinama i avionske kompanije koje nude ekskluzivne usluge sve više ciljaju upravo na imućnije potrošače.
Brendovi sve više zavise od malobrojnih superbogatih
Jaz među bogatima posebno se odražava na tržište luksuza. Samo u 2024. godini superbogati su potrošili 290 milijardi eura na luksuzne proizvode, što je vrijednost jednaka jednom odsto BDP-a Sjedinjenih Država. Taj nivo potrošnje činio je više od petine ukupne globalne potrošnje luksuznih dobara. Budući da šira baza potrošača luksuza stagnira nakon decenije rasta, brendovi sve više zavise od malobrojnih superbogatih.
Njihovu moć dodatno podstiče tzv. „efekat bogatstva“ – rast cena akcija i nekretnina koji im daje osjećaj da su još bogatiji i spremniji na trošenje. Procjenjuje se da ova grupa raspolaže sa oko 30 biliona eura investabilne imovine, što je približno deset odsto ukupnih globalnih investicionih sredstava.
U suštini, elita koja čini samo jedan odsto jednog odsto stanovništva postaje ključni motor globalne potrošnje i luksuzne ekonomije – dok ostatak svijeta sve teže sustiže njihov tempo.
Izvor: Investitor.me
Foto: un-perfekt, Pixabay