„Najveći broj ispitanica je zapravo u onoj kategoriji koja je i primarna za ovu temu, a to je opseg godine od 46 do 60 godina, gde je informisanost i 65,1% ukupnog broja ispitanica upoznato je sa postojanjem organizovanog skrininga. Ono što je primetno, jeste da populacija mlađih ljudi, odnosno mlađih ispitanica, nema dovoljan nivo informisanosti o tome. Čak 71,4% žena uzrasta od 18 do 30 godina nije informisano o ovom programu. Ipak, gotovo sve ispitanice (97,5%) razumeju da skrining podrazumeva preventivne preglede kod osoba bez simptoma“, kazala je Aleksandra Ikonov iz agencije WeCan, koja je sprovela anketu na uzorku od više od 1.100 žena.
Prema dnjenim rečima, Ključni problem nije neznanje već dostupnost i organizacija.
„Kao glavne prepreke izdvajaju se logistički problemi, nedostatak termina i finansije (oko 40%), ali i strah, stid i nedovoljna informisanost. Većina ispitanica ističe da bi fleksibilniji termini, uključujući rad vikendom, značajno povećali odziv“, rekla je Ikonov.
Dr Tamara Naumović iz Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ rekla je da je prošle godine skrining raka dojke sproveden je u 74 doma zdravlja, gde je pregledano više od 55.000 žena, dok je dodatnih skoro 28.000 pregledano putem mobilnih mamografa. Promene koje zahtevaju dalju dijagnostiku otkrivene su kod više od 5.600 žena.
Skrining raka grlića materice realizovan je u 52 doma zdravlja, sa više od 52.000 pregledanih žena, dok je kod oko 3.100 uočena promena koja zahteva dalje praćenje.
„Prema podacima Globokana, za 2040. godinu projekcija je da će svaka četvrta žena u svetu oboljevati od raka dojke. Prema tome, svesni smo svi kolike su to velike cifre i da mi moramo raditi još posvećenije, još energičnije, još organizovanije“, rekla je dr Jarić.
„Istraživanje potvrđuje da se žene odazivaju kada dobiju poziv, ali i da je neophodno unaprediti dostupnost pregleda, posebno u manjim sredinama, kao i uvesti kontinuiranu edukaciju od najranijeg uzrasta“, rekla je Bondžić.

