Kina ima rezerve nafte veće od Amerike, Japana i Evrope zajedno

Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), strateške rezerve nafte postale su jedno od ključnih oružja država u periodu rastućih geopolitičkih tenzija i nestabilnosti na tržištu energenata.

Situacija je dodatno eskalirala nakon zatvaranja Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih energetskih koridora na svetu, što je prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA) izazvalo jednu od najvećih kriza u snabdijevanju energijom u modernoj istoriji.

Kineske strateške zalihe procenjene su na 1,397 milijardi barela, čime Peking dominira globalnom listom energetskih rezervi.

Na drugom mestu su Sjedinjene Američke Države sa 413 miliona barela, dok Japan zauzima treću poziciju sa 263 miliona.

OECD Evropa raspolaže sa 179 miliona barela strateških rezervi.

Ukupno, ove zemlje drže oko 70 odsto ukupnih svetskih zaliha nafte uskladištenih na kopnu.

Analitičari smatraju da ogromne kineske rezerve nisu slučajne. Kina je izrazito zavisna od uvoza energenata i pomorskih ruta poput Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi veliki dio svetske trgovine naftom.

Što država ima veće zalihe, to može duže izdržati poremećaje na tržištu i ublažiti rast cena goriva i energije.

SAD i dalje drže drugu najveću stratešku rezervu nafte na svijetu kroz svoj poznati Strategic Petroleum Reserve (SPR), sistem ogromnih podzemnih skladišta nastalih nakon velike naftne krize 1973. godine.

Japan, iako gotovo u potpunosti zavisi od uvoza nafte, godinama agresivno gradi energetske rezerve upravo zbog straha od prekida snabdijevanja.

Globalna energetska strategija značajno je promijenjena nakon naftne krize 1973–1974, kada su velike zemlje proizvođači uvele embargo, što je dovelo do skoka cena nafte od čak 300 odsto.

Upravo tada osnovana je International Energy Agency, sa ciljem da države razviju strateške rezerve kako bi bile spremnije za buduće krize.

Od 1974. do danas zabeleženo je šest velikih koordinisanih oslobađanja strateških rezervi: tokom Zalivskog rata, nakon uragana Katrina i Rita, zbog građanskog rata u Libiji, nakon ruske invazije na Ukrajinu, drugi talas oslobađanja rezervi zbog energetske krize te nakon zatvaranja Ormuskog moreuza – najveće oslobađanje rezervi do sada.

Kako rastu globalne tenzije i nestabilnost energetskog tržišta, sve više država ubrzano povećava skladišne kapacitete i strateške rezerve nafte kako bi se zaštitile od budućih šokova.