Home VestiEkonomijaKoliko zarađuje jedan odsto najbogatijih, a koliko jedan odsto najsiromašnijih u Srbiji?

Koliko zarađuje jedan odsto najbogatijih, a koliko jedan odsto najsiromašnijih u Srbiji?

by bifadmin

Prosečno domaćinstvo u Srbiji prošle godine imalo je 2,57 članova i prihodovalo je 109.136 dinara mesečno, pokazuje Anketa o potrošnji domaćinstava koju je objavio Republički zavod za statistiku (RZS).

U prethodnoj, 2024. godini, mesečni prihodi domaćinstva su iznosili 97.705 dinara u proseku, a u 2023. godini 87.973 dinara.

Najveći deo prihoda domaćinstva u proseku ostvaruju u novcu, a glavni izvor su plate – nešto manje od 60.000 dinara i penzije, 32.525 dinara.
U anketi ispitani su prijavili jako niske prihode od imovine, što se pre svega odnosi na rentiranje nekretnina, prosečno 581 dinar mesečno. Nešto značajniji prihodi su od socijalnog osiguranja, 2.477 dinara po domaćinstvu i od poljoprivrede 4.154 dinara.

Kao po običaju, Anketa pokazuje i da domaćinstva više potroše mesečno od nego što prihoduju. U prošloj godini, prosečna potrošnja domaćinstava mesečno je bila 109.787 dinara, pri čemu najveći udeo ima hrana.

Na hranu i bezalkoholna pića troši se 36,6 odsto mesečnog budžeta domaćinstava. Na alkohol i duvan još 4,4 odsto, tek nešto manje nego na odeću i obuću (4,7%).

Stanovanje, struja i voda su drugi po veličini izdatak za domaćinstvo – 16,1 odsto mesečne potrošnje, dok na transport ode još devet odsto.
To ne ostavlja mnogo novca za drugu potrošnju – pa tako za restorane i hotele se troši mesečno 3,3 odsto mesečnog budžeta, u proseku, na zdravlje četiri odsto, a obrazovanje 1,2 odsto.

Međutim, ovo pokazuje samo proseke, dok se struktura potrošnje znatno razlikuje između različitih grupa stanovništva po prihodima.

Analiza decilne potrošnje domaćinstava pokazuje jednu drugačiju sliku.

Ako podelimo domaćinstva po visini mesečne potrošnje na deset jednakih grupa, koje čine oko 255.000 domaćinstava po grupi, dobijamo decile.

Razlika u potrošnji između prvog decila, sa najmnjom potrošnjom i 10. decila, koji čine najbogatiji, iznosi više od tri puta.

U Srbiji je prošle godine skoro 254.996 domaćinstava mesečno trošilo u proseku svega 53.069 dinara. To je na nivou minimlane zarade u prošloj godini koja se kretala od 49.280 do 56.672 dinara u
zavisnosti od radnih sati, mada je sa vanrednim povećanjem u oktobru poslednjih meseci došla i do 62.000 dinara.

Drugim rečima, 255.000 domaćinstava je živelo na jednom minimalcu.

Sledećih oko 255.000 domaćinstava je trošilo 75.306 dinara mesečno. Ovo je najveća razlika između dva decila, čak 42 odsto.
Na drugoj strani skale 10. decil, domaćinstva sa najvećom mesečnom potrošnjom od 177.184 dinara, što je za 3,3 puta više nego što troše mesečno najsiromašnija domaćinstva.

Zanimljivo je da domaćinstvo sa dve minimalne plate u kući spada u sedmi decil, koji je prosečno trošio oko 122.448 dinara mesečno u 2025.

Prosečna neto plata prošle godine bila 109.462 dinara, što bi recimo domaćinstvo sa jednom prosečnom platom stavilo automatski u šesti decil ili gornju polovinu sršskog društva po potrošnji. Kuća sa dve prosečne plate spada u 10 odsto domaćinstava sa najvećom potrošnjom. Iako nivo potrošnje ne pokazuje i nivo prihoda, može se sa priličnom sigurnošću reći i da spada u 10 odsto najbogatijih domaćinstava.

Top jedan odsto – prihodi najsiromašnijih i najbogatijih

Prema, podacima o raspodeli dohotka, koje objavljuje Eurostat, 99. percentil ili top jedan odsto stanovništva po nivou dohotka u Srbiji imalo je godišnji prihod od 30.263 evra. Za samo pet godina godine, od 2020. do 2025. njihovi prihodi su skoro udvostručeni.

Već sledeći percentil ili jedan odsto ima manje prihode za oko 5.000 evra mesečno, a narednih jedan odsto za oko 9.000 evra. Ovo ukazuje znatnu koncemtraciju dohotka u top jedan odsto stanovništva.

Sa druge strane, jedan odsto najsiromašnijih građana u Srbiji ima godišnji prihod od svega 1.136 evra u 2025. godini ili 95 evra mesečno.

Ako se vratimo decilnoj analizi (grupe od 10 odsto) može se videti velika razlika u strukturi potrošnje.

Iako je razlika u potrošnji između prvog i desetog decila 3,3 puta, razlika u potrošnji hrane je mnogo manja.

Najsiromašnijih 10 odsto trošilo je za hranu i bezalkoholno piće 26.298 dinara, dok je deset odsto najbogatijih trošilo dvostruko više – 53.570 dinara mesečno.

Iako dvostruko veća nominalna potrošnja za hranu, najbogatija domaćinstva trošila su 30 odsto svog mesečnog budžeta, dok je skoro polovina potrošnje najsiromašnijih domaćinstava bila za hranu.

Ako tome dodamo komunalije i stanovanje, skoro dve trećine (64 odsto) potrošnje najsiromašnijih ide na najosnovnije stvari potrebne za preživljavanje.
Zato svi drugi troškovi, osim zdravlja, imaju manje učešće kod prvog negop kod svih drugih decila.

S druge strane, domaćinstva desetog decila najviše od svih decila troše na rekreaciju i kulturu (8,7%), na restorane i hotele (4,5%), transport (10,9%) i odeću i obuću (5,1 %).

Ono što je veoma zanimljivo je struktura domaćinstava prema korišćenju stana. Čak 82,9 odsto najsiromašnijih domaćinstava je vlasnik stana u kom živi. Nasuprot tome, 71 odsto domaćinstava iz desetog decila živi u svom stanu, dok 16,2 odsto iznajmljuje stan.

Takođe je zanimljivo da skoro isti deo građana i iz prvog i desetog decila (oko 40%) živi u dvosobnom stanu.

Svega 1,5 odsto domaćinstava u Srbiji živi u garsonjerama, pri čemu najveći udeo (3%) takvih su domaćinstva iz 10. decila.

Zato je kvalitet stanovanja drugačiji. Dok se 70 odsto domaćinstava iz prvog decila greje na čvrsto gorivo, a svega sedam odsto ima centralno grejanje, skoro polovina domaćinstava iz 10. decila ima centralno, a 22 odsto se greje na čvrsta goriva.

Prosečna površina stana u Srbiji je 76,7 kvadrata, a domaćinstva iz prvog decila žive u proseku u 66 kvadrata. Domaćinstva iz 10. decila živi u tek nešto većim stanovima — 73,8 kvadrata. Domaćinstva iz ostalih decila žive u većim stanovima.

Treba reći i da su domaćinstva iz 10. decila najmalobronija i čine ga u proseku 1,57 potrošačke jedinice. Prema metodologiji RZS, odnosno Eurostata, nosilac domaćinstva dobija ponder jedan, svaki odrasli član domaćinstva (star 14 i više godina) ponder 0,7, a deca ispod 14 godina starosti ponder 0,5.

Tako domaćinstvo od 1,57 potrošačkih jedinica znači da se zapravo radi o, u proseku, o porodici koju čini jedan odrasli i jedno dete.

Izvor: Danas

Foto: Pixabay

Pročitajte i ovo...