U 2024. godini u saobraćajnim nesrećama EU je poginulo 20.210 ljudi (45 na milion stanovnika), a u Srbiji 514 (78 na milion).
Prema podacima Eurostata, tokom 2024. godine u saobraćajnim nesrećama na putevima Evropske unije poginulo je 20.210 ljudi, odnosno 45 na milion stanovnika. Kako javlja AMSS, u Srbiji je te godine stopa smrtnosti bila znatno viša: život je izgubilo 514 osoba, što je 78 poginulih na milion stanovnika.
Među evropskim regionima, najviše smrtnih slučajeva u odnosu na broj stanovnika zabeleženo je u severozapadnoj Bugarskoj – 148 na milion stanovnika. Slede portugalski region Alentejo, francuska Gvajana i Korzika, kao i jugozapadni deo Rumunije (Sud-Vest Oltenia).
Na drugom kraju statistike nalazi se finski region Aland, u kojem tokom 2024. nije bilo poginulih u saobraćajnim nesrećama. Nisku stopu smrtnosti imali su i region glavnog grada Belgije (Brisel), sa devet poginulih na milion stanovnika, Stokholm i Beč, sa po deset, kao i španski autonomni gradovi Melilja i Seuta koji se nalaze u Africi, sa 11, odnosno 12 poginulih na milion stanovnika.
Da li Srbiji može da pomogne novi zakon?
Iste godine, dakle 2024, u našoj zemlji su zabeležene 32.274 saobraćajne nezgode. Prema podacima „Auto-moto revije“, zvaničnog glasila Auto-moto saveza Srbije (AMSS), broj poginulih bio je za 12 veći nego 2023. godine. Stručnjaci povećanje broja stradalih, između ostalog, povezuju sa većim obimom saobraćaja, ali i sa navikama tokom letnjih meseci, kada ima više opuštanja i konzumiranja alkohola, a manje sna.
Porastu broja poginulih i povređenih najviše su doprinosili vozači motocikala i mopeda. Podaci razvrstani prema kategorijama učesnika u saobraćaju pokazuju da je broj poginulih među njima porastao za čak 60 odsto.
Međutim naredne godine broj poginulih na srpskim putevima smanjen je na 484, odnosno oko 74 na milion stanovnika. Tada je načelnik Uprave saobraćajne policije Slaviša Lakićević najavio donošenje novog Zakona o bezbednosti saobraćaja, koji bi trebalo da doprinese ublažavanju crne statistike na našim putevima. Zakon je trebalo da bude usvojen sredinom ove godine, ali je njegov nacrt još u fazi izrade.
Prema radnoj verziji nacrta i najavama nadležnih, predviđeno je pooštravanje kazni za vozače, naravno ukoliko zakon u toj verziji bude usvojen. Tako bi kazne za nekorišćenje sigurnosnog pojasa i upotrebu mobilnog telefona tokom vožnje mogle da dostignu 50.000 dinara, uz uvođenje kaznenih poena za oba prekršaja.
Razmatraju se i stroža kaznena politika za vozače koji ponavljaju prekršaje, obavezno uvođenje alko-brava za povratnike i oštrije sankcije za prekoračenje dozvoljenog nivoa alkohola. Predloženo je i da vozači koji ponove prekršaj izgube pravo na popust od 50 odsto pri plaćanju kazne u roku od osam dana, dok bi se za treći i svaki naredni isti prekršaj kazna uvećavala za 50 odsto.
Međutim, kako je isticao Lakićević, nije dovoljno samo strože kažnjavati prekršioce, već je neophodno raditi i na prevenciji.
Foto: Pixel-mixer, Pixabay

