Home PromoFinansije u eri veštačke inteligencije: zašto CFO postaje jedan od ključnih stratega kompanije

Finansije u eri veštačke inteligencije: zašto CFO postaje jedan od ključnih stratega kompanije

Verica Najdanović, partner, Revizija, Deloitte

by bifadmin

Uloga finansijskog direktora prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u poslednjih nekoliko decenija. Dok su finansijski lideri nekada pre svega bili odgovorni za kontrolu troškova, izveštavanje i upravljanje finansijskim rizicima, danas se od njih očekuje mnogo više. Savremeni CFO postaje aktivan učesnik u kreiranju poslovne strategije, donošenju investicionih odluka i upravljanju tehnološkim transformacijama koje menjaju način rada kompanija. Nalazi Deloitteovog izveštaja Finance Trends 2027 jasno pokazuju da je upravo spoj finansija, tehnologije i veštačke inteligencije postao nova tačka stvaranja poslovne vrednosti.

Istraživanje sprovedeno među 1.434 finansijska lidera iz 26 zemalja pokazuje da su prioriteti za naredni period usmereni na integraciju veštačke inteligencije i naprednih tehnologija u poslovne procese, povećanje efikasnosti troškova, optimizaciju investicionih odluka i jačanje strateškog uticaja finansijske funkcije u okviru organizacije. Drugim rečima, finansijski sektor više nije samo podrška poslovanju, već postaje jedan od glavnih pokretača transformacije.

Posebno je zanimljiv podatak da finansijski direktori sve češće preuzimaju odgovornosti koje tradicionalno nisu pripadale finansijskoj funkciji. Više od polovine anketiranih ispitanika navodi da danas učestvuje u donošenju odluka o raspodeli ulaganja u veštačku inteligenciju i tehnologiju na nivou čitave kompanije. Gotovo polovina ima odgovornost za uspostavljanje poverenja u AI sisteme, kao i za kontrolu tehnoloških troškova. Većina ovih novih nadležnosti preuzeta je tokom poslednje tri godine, što ukazuje na brzinu promena kojima prisustvujemo.

Razlog za ovakav razvoj događaja leži u činjenici da uspeh tehnoloških investicija više nije moguće procenjivati isključivo iz tehnološke perspektive. Kompanije danas moraju da odgovore na pitanja kolika je stvarna vrednost AI rešenja, kako se meri povraćaj investicije, ko upravlja podacima i na koji način se kontrolišu rizici. Upravo su to oblasti u kojima finansijski lideri imaju značajno iskustvo i kompetencije.

Deloitteovo istraživanje pokazuje da organizacije od finansijske funkcije očekuju i veću agilnost. Gotovo polovina ispitanika smatra da finansije moraju brže da pružaju relevantne podatke i uvide za donošenje odluka u realnom vremenu. Istovremeno, kompanije žele da budu sposobnije da odgovore na promene tržišnih uslova i da efikasnije preusmeravaju kapital ka prioritetnim investicijama.

Kako bi to postigle, organizacije planiraju značajna ulaganja u modernizaciju osnovnih sistema za upravljanje podacima i poslovnim procesima. Mnoge kompanije rade na objedinjavanju finansijskih, poreskih i upravljačkih podataka kako bi dobile jedinstven izvor informacija za odlučivanje. Uporedo sa tim, dolazi do promene načina na koji se organizuje rad unutar finansijske funkcije. Automatizacija rutinskih procesa trebalo bi da oslobodi vreme zaposlenih za aktivnosti veće dodatne vrednosti, poput strateških analiza i podrške poslovnim jedinicama.

Veštačka inteligencija u finansijama više se ne posmatra kao eksperimentalna tehnologija. Fokus se pomera sa pitanja da li koristiti AI na pitanje kako ga koristiti odgovorno i na velikoj skali. Istraživanje pokazuje da čak 77% finansijskih lidera prihvata mogućnost da inteligentni sistemi u određenoj meri samostalno donose odluke. Ipak, samo 14% ispitanika spremno je da u potpunosti prepusti kritične odluke autonomnim AI agentima.

Ovakav rezultat ukazuje na važnost ljudskog nadzora. Finansijski lideri smatraju da veštačka inteligencija može značajno unaprediti produktivnost i kvalitet analiza, ali da odgovornost za ključne poslovne odluke mora ostati u rukama ljudi, naročito u oblastima kao što su regulatorno izveštavanje, oporezivanje ili upravljanje rizicima. Suština nije zamena ljudi tehnologijom, već stvaranje modela saradnje u kojem ljudi i AI funkcionišu kao partneri.

Međutim, uspešna primena veštačke inteligencije ne zavisi samo od tehnologije. Deloitteovi nalazi pokazuju da mnoge organizacije još uvek nemaju dovoljno razvijene kontrole, procese i kulturu potrebnu za širu primenu AI rešenja. Čak 42% ispitanika navodi da su njihove ambicije u vezi sa korišćenjem veštačke inteligencije veće od trenutnih mogućnosti organizacije, dok je nedostatak poverenja zaposlenih u kvalitet AI rezultata među najvećim preprekama za njeno usvajanje.

Zbog toga finansijski timovi sve češće angažuju stručnjake za upravljanje promenama, analitičare podataka i inženjere, dopunjujući tradicionalne finansijske profile novim kompetencijama. Razvoj tehnologije zahteva razvoj ljudi, a upravo će sposobnost organizacija da spoje ove dve dimenzije predstavljati važan faktor konkurentnosti.

Još jedna tema koja dobija na značaju jeste upravljanje troškovima veštačke inteligencije. Šest od deset ispitanika očekuje da će troškovi i kompleksnost AI sistema značajno porasti do 2027. godine. Kako kompanije povećavaju obim primene ove tehnologije, postaje sve teže predvideti i kontrolisati ukupne troškove, posebno u okruženju koje uključuje cloud infrastrukturu, različite dobavljače i promenljive modele naplate.

Finansijski lideri zato uvode preciznije mehanizme kontrole, jasna pravila eksperimentisanja i detaljnije procene budućih scenarija. Posebna pažnja usmerena je na razumevanje odnosa između troškova i poslovne vrednosti. Dosadašnja praksa uglavnom je merila uspeh AI projekata kroz uštede vremena i povećanje produktivnosti, ali se sve više očekuje da će procena investicija uključivati i njihov doprinos rastu prihoda, profitabilnosti i ukupne vrednosti kompanije.

Istovremeno, poslovno okruženje postaje složenije zbog rastućih geopolitičkih tenzija, sajber rizika i novih regulatornih zahteva. U takvom kontekstu raste značaj koncepta tehnološkog suvereniteta, odnosno sposobnosti organizacija da imaju veću kontrolu nad podacima, tehnološkim platformama i ključnim dobavljačima. Gotovo dve trećine ispitanika smatra da će tehnološki suverenitet predstavljati važnu konkurentsku prednost u narednim godinama, dok više od četiri petine očekuje da će uticati na buduće investicione odluke.

Na kraju, istraživanje ukazuje da kompanije preispituju i same modele finansiranja tehnoloških investicija. Pored tradicionalnog internog finansiranja, organizacije sve češće razmatraju partnerstva, zajednička ulaganja i inovativne modele finansiranja koji omogućavaju veću fleksibilnost i bržu realizaciju tehnoloških projekata. Istovremeno, raste značaj rigoroznog merenja rezultata kako bi se obezbedilo da svaka investicija doprinese stvaranju dugoročne vrednosti.

Glavna poruka Deloitteovog istraživanja jeste da se finansijska funkcija nalazi u centru poslovne transformacije. U svetu u kojem tehnologija postaje ključni pokretač konkurentnosti, finansijski lideri više nisu samo čuvari budžeta. Oni postaju arhitekte investicionih odluka, upravljači promenama i partneri poslovnog rukovodstva u definisanju budućeg rasta. Kompanije koje uspešno povežu ljudsku ekspertizu, kvalitetne podatke i odgovornu primenu veštačke inteligencije imaće najveće šanse da izgrade održivu vrednost za sve svoje zainteresovane strane.

 

Pročitajte i ovo...