Home VestiEkonomijaMekić: Sumnja se da se u Srbiju uvozi zamrznuto svinjsko meso koje se prodaje kao sveže

Mekić: Sumnja se da se u Srbiju uvozi zamrznuto svinjsko meso koje se prodaje kao sveže

by bifadmin

Srbija ima proizvođače i kapacitete za veću proizvodnju svinjskog mesa, ali nekotrolisani uvoz po niskim cenama obara cenu domaćih svinja, ocenio je za RTS akademik Cvijan Mekić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, navodeći i da postoji sumnja da se uvozi zamrznuto meso koje se prodaje kao sveže.

Mekić je naveo da je za devet meseci ove godine uvezeno 31.312 tona, dok je samo u septembru i oktobru uvezeno po 11.500 tona, dodajući da je uvezeno meso plaćeno po ceni od 2,57 evra po kilogramu, što je veoma povoljno za domaće kupce i prerađivače.

Govoreći o kvalitetu uvezenog mesa, on je rekao da meso koje stiže u velikim količinama i po niskim cenama, prema njegovoj proceni, ne može da bude sveže, već je prethodno bilo duboko zamrznuto. Na pitanje da li se takvo meso prodaje kao sveže, odgovorio je da sumnja postoji, jer su velike količine uvoznog mesa i dalje prisutne u maloprodaji, dok domaći proizvođači ne mogu da plasiraju svoje tovljenike.

Podsetio je da je pravilnikom predviđeno da se od 1. jula 2026. godine jasno označava meso iz uvoza koje je prethodno bilo zamrznuto, ali Mekić smatra da se ta pravila ne poštuju u dovoljnoj meri.

On se osvrnuo i na primedbe odgajivača svinja da u pojedinim marketima u vitrinama primećuju tečnost koja, kako sumnjaju, ukazuje na to da je meso prethodno bilo zamrznuto, a zatim ponuđeno kao sveže.

Problem sa kontrolom kvaliteta mesa

Na ocenu da nadležne institucije nemaju laboratorijsku metodu kojom bi to utvrdile, Mekić je odgovorio da je nedopustivo da takav mehanizam kontrole ne postoji. Dodatno zabrinjava njegova tvrdnja da nema dovoljno inspektora u veterinarskoj, poljoprivrednoj i drugim inspekcijskim službama, zbog čega nije moguće obići sve registrovane objekte i sprovesti potpunu kontrolu,.

Govoreći o mogućnosti da se domaće svinjsko meso prepozna po načinu proizvodnje i hrani kojom su životinje hranjene, Mekić je ukazao na to da domaći proizvođači ne koriste genetski modifikovanu hranu, dok je njena upotreba u ishrani stoke dozvoljena u pojedinim zemljama iz kojih Srbija uvozi meso.

On smatra da bi domaće meso trebalo jasno označiti prema poreklu, odnosno navesti na kojoj farmi je svinja uzgajana i u kojoj klanici je zaklana. Tako bi potrošači imali informacije o poreklu proizvoda i njegovoj sledljivosti.

Prema njegovom mišljenju nadležne institucije bi trebalo da reaguju na poremećaje na tržištu i da pažljivije odlučuju o tome kome se izdaju dozvole za uvoz.

Nema javno dostupnih podataka o uvozu

Činjenica je da Srbija nema dovoljno domaćeg mesa za sve potrebe, ali bi postojećim kapacitetima mogla da podmiri potrebe za svežim mesom. Ali, problem je i u tome što nemamo javno dostupne podatke o količinama uvezenog mesa i potrebama domaćeg tržišta. Prema Mekićevim rečima ti podaci postoje u Upravi carina i Poreskoj upravi, ali da nisu dostupni potrošačima i proizvođačima.

Povodom najave Udruženja odgajivača svinja da će se obratiti Višem javnom tužilaštvu zbog nedostupnosti tih informacija, akademik je rekao da je potrebno razjasniti razlike u podacima o uvozu za prošlu godinu. Prema jednim informacijama, uvezeno je oko 50.000 tona mesa, dok se u drugim navodi da je reč o više od 70.000 tona. On smatra da bi inspekcije mogle da utvrde koliko je mesa proizvedeno u klanicama, koliko je uvezeno i koliko je isporučeno trgovinskim lancima.

Кao jedno od rešenja za oporavak domaćeg svinjarstva, Mekić je naveo kontrolisani uvoz, odnosno jasne kriterijume za izdavanje dozvola i kontrolu bezbednosti i kvaliteta mesa, zatim ponovno uspostavljanje sistema ugovaranja proizvodnje između primarnih proizvođača i prerađivačke industrije.

Izvor: Beta

Foto: webandi, Pixabay

Pročitajte i ovo...