Srpskim biznismenima potrebno je ove godine dvije milijarde eura kako bi održali postojeću razinu proizvodnje. Među njima se nalaze i pojedini najveći domaći tajkuni, koji imaju velike bankarske dugove koje ne mogu vratiti. Uz obrazloženje kako je većina tvrtki već založila svu imovinu i da nemaju više čime jamčiti za bankarske kredite, grupa biznismena traži da država jamstvo preuzme na svoja leđa. U suprotnom, kategorični su zagovornici te zamisli, neće biti ni novih kredita ni gospodarskog rasta. Zbog toga je pojačan pritisak na vladu i središnju banku da im pruži ruku spasa, piše hrvatski Poslovni list.
Od vlade se traži da preuzme ulogu jamca za bankarske kredite koje bi tvrtke dobile od poslovnih banaka, a koje više nisu sklone odobravati hipotekarne zajmove zaduženim poduzećima. Banke drže više od 300.000 objekata na kojima imaju hipoteku, ali za njih ne mogu naći kupca. Zato jedino imaju povjerenje u državno jamstvo. Od središnje banke se traži da 10 posto deviznih rezervi, što iznosi oko milijardu eura, stavi na raspolaganje privatnom sektoru, što se smatra jednim od razloga zašto je guverner Radovan Jelašić podnio ostavku. Od početka godine u prosjeku svakog sata 58 zaposlenih dobiva otkaz, dok ih je lani ostalo 160.000 bez posla tako da se stopa nezaposlenosti popela na 16,6 posto. Vladin otpor je u tome što nije sigurna da može prodati privatnu imovinu ako dužnici ne vrate zajmove. To je bio motiv da tajkuni poput Miroslava Miškovića, Zorana Drakulića, Nenada Popovića i drugih zatraže i dobiju potporu sindikata u pritiscima na vladu, ali se pokazalo kako to nije dovoljno da vladini dužnosnici, ekonomisti i bankari promjene vlastita uvjerenja. Ministrica financija Diana Dragutinović smatra da državno jamstvo predstavlja svojevrstan moralni rizik te da rješenje koje predlažu poslodavci izaziva strah, napominjući kako u svijetu kompanije namiruju dugove tako što prodaju dio imovine. Poslodavci čak i kada bi bili spremni na takvu soluciju, ne mogu je realizirati jer kupaca nema. Država također izbjegava prihvatiti preuzimanje udjela u vlasništvu jer ulazi u rizik da je poslije nema kome prodati. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, poručuje da će svatko kome država pomaže brzo propasti. Oštar protivnik miješanja države u privatno poduzetništvo je i Danica Popović, profesorica beogradskoga Ekonomskog fakulteta, koja postavlja pitanje imaju li subvencionirani krediti za likvidnost privatnog sektora za cilj pomoći najbogatijima ili zaštititi zaposlene u njihovim tvrtkama. Ako je riječ o drugom cilju, onda treba neposredno pomoći radnike jer se u protivnom pomažu oni koji su se prezadužili, a ne kane ništa prodati da bi dugove vratili. Isto tako nisu se sjetili države kada su stjecali profit.
(Poslovni.hr)