Evropska komisija je objavila prolećne ekonomske prognoze za razdoblje 2013-2014. s procenama rasta, zaposlenosti, inflacije, budžetskog deficita u zemljama članicama, Hrvatskoj, zatim kandidatskim zemljama i konačno u velikim svetskim gospodarstvima: Sjedinjenim Državama, Japanu, Kini i Rusiji.
U odnosu na zimske prognoze, Komisija je sada dodatno smanjila projekcije. U februaru je Komisija predvidela u Hrvatskoj pad od 0,4 posto u ovoj godini, a rast od 1,4 posto u sledećoj godini, a nezaposlenost od 15,8 posto ove godine, te 14,9 sledeće godine.
Prema projekcijama, deficit bi se ove godine s prošlogodišnjih 3,8 posto BDP-a mogao povećati na 4,7 posto, a iduće na 5,6 posto. Javni dug ove bi godine mogao dosegnuti 57,9 posto, a sledeće 62,5 posto.
„Posle stagnacije u 2011. godini, BDP je pao dva posto 2012. godine. Od 2008. godine kada je hrvatska ekonomija ušla u recesiju, privredne aktivnosti su se smanjile za gotovo 12 posto“, navodi se u dokumentu Komisije.
Komisija ističe da u kratkoročnom razdoblju Hrvatska neće ostvariti rast.
„Hrvatska će postati 28. članica Evropske unije 1. srpnja 2013. godine. Iako se može očekivati da ulazak u EU osigura potporu privredi, u kratkoročnom razdoblju pritisci koji sada muče ekonomiju ostaće glavni razlogom kočenja rasta“, dodaje Komisija.
Od 27 zemalja članica EU-a, njih osam imat će ove godine pad BDP-a, a sljedeće se godine za samo dvije članice predviđa se pad – Cipar za 3,9 posto i Slovenija za 0,1 posto.
Što se nezaposlenosti tiče, samo dve članice imaju lošije prognoze od Hrvatske – Grčka i Španija koje bi ove godine trebale imati stopu nezaposlenosti od 27 posto, a sljedeće godine u Grčkoj bi ona trebala pasti na 26, a u Španiji na 26,4 posto.
Domaća potražnja se u Hrvatskoj prošle godine smanjila za 2,9 posto, privatna potrošnja je pala gotovo tri posto, dok investicije nastavljaju da padaju već čevrtu godinu zaredom, iako nešto usporenijim ritmom. Pad investicija prošle je godine iznosio 4,6 posto, a projekcije za ovu godinu su minus 0,5 posto, dok se sledeće godine predviđa rast od 4 posto.
Komisija navodi nekoliko razloga za slabu domaću potražnju, među kojima su daljnje povećanje nezaposlenosti, visok nivo zaduženosti domaćinstava, pritisci na razduživanje, smanjivanje nominalnih zarada te inflacija, koja bi trebala ostati na oko tri posto.
Očekuje se da će privatne investicije ove godine padati sporijim ritmom, a njihov oporavak se očekuje sledeće godine. Komisija navodi da bi novi zakoni o korporativnim porezima, zakon o strateškim investicijama te ulazak u Evropsku uniju mogli pozitivno da utiču na dotok investicija.
Razduživanje banaka i slaba domaća potražnja negativno utiču na privatne investicije. To bi se moglo djelomično nadoknaditi realizacijom nekih velikih državnih investicija u 2013. i 2014. godini, iako postoje rizici u sprovođenju tih investicija, dodaje Komisija.
Za hrvatsku ekonomiju nije povoljna ni činjenica to što neki od njenih glavnih trgovačkih partnera očekuje slab rast. Komisija dodaje da hrvatske firme mogu očekivati pojačani pritisak ulaskom u EU, a izlazak iz CEFTA-e može uticati na trgovačku razmenu s partnerima u regionu.
Što se tiče fiskalne politike, Komisija ističe da je Hrvatska uprkos nepovoljnim ekonomskim uslovima uspela da spreči pogoršanje situacije u budžetu. Ukupni prihodi su povećani, uglavnom kao rezultat poreskih mera, uključujući i povećanje stope PDV-a za dva procentna poena, te zbog bolje naplate poreza, navodi Komisija.
Izvoz roba i usluga prošle je godine porastao 0,4 posto, ove godine se očekuje rast od 1,3 posto, a sledeće godine za 3,5 posto. Uvoz je prošle godine pao za 2,1 posto, ove godine bi trebao rasti 0,4 posto, a sljedeće 3,7 posto.