Američka vlada je dostigla gornju granicu duga od 31,4 triliona dolara, domaćinstva i građani u opasnosti
SAD su u četvrtak službeno dostigle gornju granicu duga od 31,4 triliona dolara – lansirajući tempiranu bombu ka potencijalno pogubnom neplaćanju duga.
U nemogućnosti da razbije politički ćorsokak u Kongresu, Trezor će sada preduzeti “vanredne mere” kako bi osigurao da vlada može platićati svoje obaveze, piše Money Wise. Hitne mere ističu 5. juna, prema riječima ministrice finansija Dženet Jelen, što je izazvalo strah od gadnih posljedica za Amerikance.
Money Wise piše da novi scenario javnih finansija građane može pogoditi na tri načina:
Zamrzavanje socijalne podrške
Veće ekonomskih savetnika (CEA) – agencija koja savjetuje predsednika o ekonomskoj politici – naslikala je mračnu sliku života nakon državnog neplaćanja duga.
Svaki Amerikanac je mogao osetiti utecaj: “Plaćanja savezne vlade na koje se porodice oslanjaju da bi sastavljale kraj s krajem bila bi ugrožena”, objašnjava CEA. “Osnovne funkcije savezne vlade – uključujući održavanje nacionalne odbrane, nacionalnih parkova i bezbroj drugih – bile bi ugrožene”.
“Sistem javnog zdravstva, koji je ovoj zemlji omogućio da reaguje na globalnu pandemiju, ne bi bio u stanju da adekvatno funkcioniše”, navodi Vijeće.
Šta to znači za pojedinačna domaćinstva?
To znači da bi vlada mogla da odgodi razne isplate koje pomažu milionima Amerikanaca, kao što su socijalno osiguranje, Medicare i Medicaid te beneficije veteranima.
Tržišna previranja
Istorija ima tendenciju da se ponavlja i to ne sluti na dobro. Kongres je 2011. odobrio produženje gornje granice duga sa samo nekoliko sati pre nego što Trezor ne bi platio.
Ovaj “bliski poziv” podstakao je agenciju za kreditni rejting Standard & Poor’s da oduzme Sjedinjene Američke Države iz najcjenjenijeg AAA rejtinga, uklonivši ih sa svoje liste zemalja s najnižim rizikom. Agencija je navela nefunkcionalno kreiranje politike u Vašingtonu kao faktor smanjenja ocene. Oprezni investitori su brzo reagovali i berza je pala. Indeksu S&P 500 trebalo je skoro šest mjeseci da se oporavi.
Ono što se dešava danas je slično. Predstojeći jeseci “vanrednih mjera” izgledaju kao da su spremne za dugu, dugotrajnu političku borbu, sa suprotstavljenim republikancima koji koriste svoje glasove o produženju kao polugu da traže smanjenje potrošnje.
Kako stvari stoje, čini se vjerovatnim još jedno skromno produženje gornje granice duga. To bi moglo izazvati i buru za S&P 500 indeks, koji je već uzdrman nakon dvocifrenog pada u 2022.
Stope kreditnih kartica i hipoteka
Kamatne stope na kreditnim karticama, kao i drugi kamatonosni zajmovi poput hipoteka i auto-kredita, povezani su sa zdravljem američke ekonomije – koja se suočava sa strašnim teškoćama u ovom debaklu neplaćanja duga.
Federalne rezerve podigle su kamatne stope sa 4,25% na 4,5% tokom poslednjeg sastanka o monetarnoj politici 2022. godine, čime su troškovi zaduživanja postali najviši još od 2007. godine.
Kada stopa federalnih fondova raste, primarna stopa – kamatna stopa koje banke pozajmljuju klijentima sa dobrim kreditima – takođe raste. To znači da zajmoprimci moraju plaćati veće kamate na stanje svojih kreditnih kartica. Hipoteke bi takođe mogle postati skuplje za američke porodice.
“Ove i druge posledice mogu izazvati recesiju i zamrzavanje kreditnog tržišta”, upozorili su iz CEA-e.
Izvor:Investitor.me
Foto: Pixabay