Home Tekstovi Varvari, samoupravljači, roboti

Varvari, samoupravljači, roboti

by bifadmin

Osim 50. broja ovog časopisa, 50. rođendan ove godine slave “Kad se sa srcem kuha, kuha se ‘Podravka juha”, saharin, instant valjušci, prva međunarodna kuća palačinki, “Pizza Hut”, mikročip, “lego kocke”, Štrumfovi, trubadur Đelo Jusić, kosa duga 1,6 metara koju je Britanka Džin Burges (Jean Burgess) raspustila posle pola veka, “American Express Card” sa godišnjom članarinom od šest dolara, “Budget Rent-a-Car” sa dnevnim najmom od pet dolara, prvi američki komercijalni avion “Boeing 707” na čijem se letu iz Njujorka u Pariz servirala hrana iz pariskog “Maxima”, a let preko Atlantika je skraćen za polovinu. Ove godine je u Crnoj Gori trećina nezaposlenih i 80 odsto nepismenih proslavila 50. rođendan. Kad je Tito umro, njegov “kadilak” je imao 50 godina, a pozlatio se i Evropski parlament kome su za 50 godina samo dve žene bile na čelu.

Broj 50 je deset puta pet i pet puta deset. Pet i deset su i u školi i na fakultetu najbolje ocene. Ali, “I kada 50 miliona ljudi izgovori glupost, to ostaje glupost”, kaže Anatol Frans (Anatole France).

Pedeset je takođe: atomski broj kalaja, jubilej vladavine monarha i supružnika koji slave zlatnu svadbu, broj poglavlja u “Knjizi postanja”, broj kapija mudrosti i kapija greha u “Kabali”, TV šou “Havaji 5-O” jer su Havaji 50. država SAD, ime kluba džentlmena u Londonu, kalibar municije. Estradno ime repera Kurtisa Džejmsa Džeksona III (Curtis James Jackson III) je “50 centi”, Kenedi (Kennedy) je sinonim za 50 centi, a Grant za novčanicu od 50 dolara. Kanadsko pivo se zove “50 Ale”, gastronomska “Grupa 682” od 2002. svake godine sastavlja listu “50 najboljih restorana sveta” u kojima Pol Sajmon (Paul Simon) peva kako se “Voljeni može ostaviti na 50 načina”. U novembru su cene nafte bile najniže za poslednje dve godine.

Broj 50Da bi svi građani planete bili siti, proizvodnju hrane treba do 2030. povećati za 50 odsto, izračunale su UN. Istovremeno, svet će do 2020. povećati za 50 odsto godišnju emisiju ugljen-dioksida, koji je najveći krivac za globalno otopljavanje. Fraza “fifty-fifty” ipak sluti savršeno poslovno partnerstvo.

Pedeset godina nakon napada fašista na Jugoslaviju, “Jugoslavija” je napala Hrvatsku i Sloveniju.

Godine 50. je ujak Klaudije usvojio Nerona kako bi nećak nasledio presto. Iako je Rimsko carstvo te godine imalo milion stanovnika, Gali su učili Rimljane čemu služi sapun. Sa drugom namerom je Pavle istovremeno napisao “Poslanicu Rimljanima”. Keln je dobio status grada, a Utreht tvrđave. Varvari Lazigeji su se naselili između Tise i Dunava. Govorili su iranskim dijalektom. Dvorjani kraljice Judite doneli su hrišćanstvo u Nubiju, Pedanije Dioskoridas je sastavio priručnik o upotrebi biljaka u medicini, a Tesalos utvrdio razliku između hroničnih i akutnih bolesti. Hero iz Aleksandrije je izmislio parnu turbinu, a Grk Diogen otkrio Velika afrička jezera. Rođen je Kinez Čai Lun, izumitelj papira.

Pre 50 godina, dok su preko okeana Atlantika i Pacifika dve velesile ratovale hladnim oružjem, u Meksičkom zalivu je bila tropska revolucija. Jugoslovenski komunisti su dobili novi partijski program; samoupravljanje je bilo in, a državni socijalizam out. Nuklearne pečurke nicale su i pre kiše, pa je filosof Bertran Rasel (Bertrand Russell) organizovao marševe za nuklearno razoružanje. Na svetskoj izložbi 51 države u Briselu “Atomijum” je smišljeno simbolizovao mirnodopsku upotrebu atomske energije, pa je američka nuklearna podmornica prva plovila ispod Severnog pola.

U Mađarskoj je bivši premijer Imre Nađ obešen kao izdajnik. Nikita Hruščov je postao sovjetski premijer. Posle pet meseci posetio je Peking. Iz francuskog podaništva je te godine pobeglo 11 afričkih država, a ipak je 78,5 odsto Francuza izabralo Šarla de Gola (Charles de Gaulle) za predsednika. Egipat i Sirija su se ujedinili u Ujedinjenu Arapsku Republiku, a u Iraku je srušena monarhija. Kastrovi (Castro) revolucionari napali Havanu.

U Stokholmu je uspela ugradnja prvog pejsmejkera, akupunktura je počela da se koristi u ostatku sveta 5.000 godina posle Kine, iako je Kina kasnila za Egipćanima, Eskimima i Bantu stočarima.

Kardiolog Vilijem B. Volš (William B. Walsh), medicinar na razaraču koji je za vreme Drugog svetskog rata video kako mališe na području južnog Pacifika umiru jer nemaju osnovnu medicinsku negu, započeo je projekat “Nada” (HOPE – Health Opportunities for People Everywhere).

“Sputnjik” se srušio na Zemlju; u orbitu je prvi put uspešno lansiran američki satelit “Explorer 1”. Nastala je kovanica “aerospace” od reči “aero” i “prostor”, sugerišući da su zemljina atmosfera i međuplanetarni prostor jedno. Otkrivena je zemljina magnetosfera.

Potres jačine 7,5 Rihterove skale u malom zalivu na Aljasci stvorio je talas visine 520 metara, visok gotovo kao dva Ajfelova (Eiffel) tornja. Stradala su samo dvojica čamdžija koji su bili na otvorenom moru.

U Bombaju se prvih 100 najboljih indijskih studenata upisalo na Indijski tehnološki institut (IIT). IIT je osnovan uz pomoć UNESCO-a, sovjetske vlade i zaslužan je što je Indija neizostavna u svetskoj nauci i tehnologiji.

Te 1958. ribari su ubili 6.908 plavih kitova, najvećih životinja koje su živele na zemlji. Kad je kitolov zabranjen 1965. nađen je samo jedan plavi kit, a smatra se da ih je u okeanima manje od hiljadu.

Književni “nobelovac” je te godine bio Boris Pasternak, a “mirovnjak” Džordž Pir (Georges Pire), belgijski benediktinac koji je izgradio sedam sela u Evropi za raseljene ljude. Umro je nobelovac Rože Martin di Gar (Roger Martin du Gard), francuski spisatelj. “Lolita” Vladimira Nabokova je objavljena u SAD, a balet “Krcko Oraščić” Čajkovskog prvi puta je u koloru emitovala CBS. “Koncert No. 2 za klavir i orkestar” Dmitrija Šostakoviča prvi put je izveden u Moskvi.

Najbolji filmovi te 1958. su bili “Most na reci Kvaj” i “Kabirijine noći”; najbolji režiser Dejvid Lin (David Lean), a najbolji glumci Alek Ginis (Alec Guinness) i Džoan Vudvord (Joanne Woodward). Prikazivali su se filmovi “Moj ujak” Žaka Tatija (Jacques Tati); “Pepeo i dijamant” Andžeja Vajde (Andrzej Wajda); “Mladi lavovi” Edvarda Dimitrika (Edward Dmytryk) sa Marlon Brandom, Montgomeri Kliftom (Montgomery Clift) i Dinom Martinom (Dean Martin).

Robert Raušenberg (Robert Rauschenberg) je osvojio pop art kada je u apstraktnu rupu uglavio četiri boce “koka-kole”. Isamu Noguči je dizajnirao vrt oko zgrade UNESCO-a u Parizu. Popularne pesme su bile “Diana” petnaestogodišnjeg Pola Enke (Paul Anka) koji je sa 17 godina zaradio prvi milion dolara; “Volare” Domenica Modunja (Domenico Modugno) i “Tom Dooley” Kingston tria. U Rio de Žaneiru se zaplesala “bosa nova”, a papa Pije XII je proglasio Svetu Klaru patronom televizije.

U Tokiju je posle 341 godine zatvoren Jošivara distrikt u kome su radile prostitutke, a japanska carska porodica je digla ruke i dozvolila princu Akihitu da izabere nevestu. Na drugoj strani sveta, u Maroku, žene su dobile pravo da biraju muževe, a poligamija je sužena. U SAD je završen posleratni baby-boom. Natalitet je opadao još 11 godina. U Kini je dokrajčen program kontrole rađanja, a nadomestio ga je “veliki skok napred”. Žene su dobile pravo da budu članice britanskog Doma lordova, a londonskim vozačima su zapretili prvi parking satovi.

I pre pola veka u SAD je bila najveća nezaposlenost posle Drugog svetskog rata. Bez posla je bilo 5,1 milion ljudi. Jedan odsto Amerikanaca raspolagao je sa blizu devet odsto nacionalnog dohotka, a prosečna bela porodica zarađivala dvostruko više od obojenih familija. Te godine je poskupeo “hot dog” i karta za mjuzikl, a pojeftinile su bunde od tvora, avio karte za Evropu, telefoniranje u Kanadu i piletina. U oskudici, Amerikanci su nabavili samo 100 miliona obruča “hula hop”.

Bokser Šuger Rej Robinson (Sugar Ray Robinson) je peti put bio prvak sveta u srednjoj kategoriji, a 14-godišnji Bobi Fišer (Bobby Fischer) je pobedio na američkom šahovskom prvenstvu. Brazil je osvojio prvi svetski kup u fudbalu, porazivši Švedsku usred Stokholma. Od pet golova, Pele je dao dva.

Nekoliko dana posle smrti vizionara Artura Klarka (Arthur C. Clarke) objavljena je knjiga “Kakvi ćemo biti za 50 godina”. Knjiga koja košta 25 dolara je antologija nagađanja 60 “najumnijih ljudi sveta” o životu 2058. Tomas Šeling (Thomas Schelling), nobelovac u ekonomiji kaže da će 2058. svet “tehnološki ličiti na onaj 2000”. Izumitelj Rej Kurcvejl (Ray Kurzweil) tvrdi da će ljudi i mašine postati jedno, a šef OPEC-a Abdulah Salem El-Badri predviđa svet bez granica. Šigeo Hirose sa tokijskog Instituta za tehnologiju objašnjava zašto će humanoidni roboti, kućni ljubimci pisaca naučne fantastike ostati fikcija. “Robot oduzima čoveku ponos i posao”, piše Hirose. On opisuje robote kao “tihe pozadince koji ljudima olakšavaju život”. Biolog i ateista Ričard Dovkins (Richard Dawkins) je uveren da će za sledećih pola veka “nauka ubiti dušu”. Njegova jednačina “duše” glasi: vrh mentalne snage. Frensis Kolins (Francis S. Collins), genetičar, veruje da će i za pola veka neki ljudi pitati šta je smisao života, a drugi će i dalje biti zavaljeni “u božju ljubav i milost”.

Mereno ulaganjem u znanje i istraživanje, evropske države u tranziciji će 2058. stići EU. Parlamentarna Skupština BiH i Vijeće ministara BiH će baš te godine realizovati plan predviđen četverogodišnjim mandatom. Ukoliko vlast nastavi da radi sadašnjim tempom, do tada će BiH uskladiti svoje sa standardima EU, preneli su novinarima istraživači NVO iz BiH. Saradnik premijera RS Rajko Vasić ocenio je u julu da bi se najranije 2058. zainteresovani mogli dogovoriti o sadržini novog ustava BiH.

Tamara Kaliterna

broj 50/51, decembar 2008./januar 2009.

Pročitajte i ovo...