Home VestiEkonomija Ko će biti novi predsednik Fed: Jelin, Samers ili neko treći?

Ko će biti novi predsednik Fed: Jelin, Samers ili neko treći?

by bifadmin

U toku je intenzivna borba iza scene za jedan od najprestižnijih svetskih poslova: predsednika Federalnih rezervi. Oni koji podržavaju dva glavna kandidata – sadašnjeg člana Fed Dženet Jelin i bivšeg ministra finansija Larija Samersa – zauzeti su lobiranjem kod jedinog birača koji se broji u ovoj vrsti kampanje: predsednika Obame.

Jelen je potpredsednik Fed i pomagala je u implementaciji politike sadašnjeg predsednika Bena Bernankija – to je fakat koji ističu i pristalice i kritičari. Očekuje se da će se Bernanke povući kada njegov mandat istekne u januaru iduće godine.

Demokrate su u Senatu organizovale peticiju podrške Jelen, a predstavnik demokrata u tom telu Nensi Pelosi je u intervjuu za Blumberg televiziju rekla da bi bilo sjajno da na čelu Fed bude žena. Ali, suštinska razlika u izboru između dva kandidata daleko je od pitanja pola novog predsednika Fed i zvuči pre kao podsećanje na jednu Samersovu raniju izjavu.

obama_thinking
Samers, bivši visoko pozicionirani saradnik Obame i sekretar za finansije u administraciji predsednika Klintona, ima moćne prijatelje u vladi i biznisu, poznat je po svom lošem karakteru, velikom talentu da se umili svojim nadređenima, i lošem ponašanju prema podređenima i veoma teškom temperamentu. Iako to ne govori najbolje o njegovim ljudskim kapacitetima, Samers ima brojne druge kvalitete koji ga u očima mnogih ne preporučuju za mesto predsednika Fed.

Jelin je bivši profesor na Berkli univerzitetu u Kaliforniji, dok je  Samers (i mnogi od njegovih pristalica) pulen bivšeg sekretara za finansije Roberta Rubina.

Ono što pitanje pola čini relevantnim u Samersovom slučaju je činjenica da je 2006. zbog izjave da žene nisu dovoljno pametne da bi bile naučnici morao da podnese ostavku na mesto predsednika na Harvardu.

Ono što najviše zabrinjava u izboru Samersa je njegova predistorija čoveka koji je bio izraziti pristalica deregulacije na finansijskim tržištima, što je otvorilo vrata hazardnom ponašanju banaka što je dovelo do sloma 2008.

Pročitajte i ovo...