Susedi Hrvatske na istoku, kao i većina novih članica EU, povećali su vriednost izvoza, a Hrvatska se vratila na nivo iz 2007. Šest zemalja jugoistočne Evrope, BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija, izašlo je iz recesije u prvoj polovini ove godine i ostvarilo rast BDP-a od 1,8 posto. To je rezultat izveštaja Svetska banka, uz napomenu da su to ostvarile, pre svega, zahvaljujući povećanju izvoza, izveštava Jutarnji list.
Oporavak je posebno podstakao izvoz različitih proizvoda i električne energije – rekla je Gallina Vincelette, vodeći ekonomista Svetske banke, predstavljajući polugodišnji izveštaj o tim zemljama u Tirani. Kao pozitivan primer posebno je istakla “povećanje izvoza automobila koji se sklapaju u Srbiji”, što je direktan rezultat stranih investicija.
Sve te zemlje, naravno, i dalje pate od brojnih slabosti, ali su, za razliku od Hrvatske, napustile negativnu teritoriju. Prema podacima DZS-a, izvoz robe u prvih devet meseci iznosio je 6,6 milijardi evra, odnosno 50,2 milijarde kuna ili 5,3 posto manje nego u istom razdoblju lane. Dok su mnogi susedi na istoku, kao i većina novih članica EU, uspeli da povećaju vrednost izvoza, u Hrvatskoj je on danas na nivou od pre šest godina. U prvih devet meseci 2007. izvezeno je robe u vrednosti 6,5 milijardi evra.
Nakon šoka krize izvoz je ipak blago rastao, no ove se godine poklopilo mnogo loših okolnosti i rezultati su prilično razočaravajući. Većina sektora beleži velike minuse i rezultatima se mogu pohvaliti samo izvoznici električne energije, farmaceutskih i gotovih metalnih proizvoda. Prema mišljenju Hrvoja Stojića, analitičara Hypo banke, glavne uzroke ovogodišnjih slabosti treba tražiti u restrukturiranju brodogradnje koja je značajno smanjila kapacitete, zatim padu izvoza u Rusiju i gubitku povlašćenog tretmana na tržištima CEFTA-e.
Podaci govore da je izvoz u CEFTA-u pao šest posto, a to se uglavnom odnosi na BiH, Srbiju i Crnu Goru, zemlje u kojima su neki hrvatski proizvođači otvorili pogone i više nisu izvoznici. No, situacija sa Srbijom ipak se malo popravlja, pretpostavlja se zahvaljujući izvozu farmaceutskih proizvoda. No, mnogo osetniji pad dogodio se u Rusiji: u devet meseci vrednost izvoza pala je za trećinu, odnosno oko 80 mil. evra.
Najveći deo toga odnosi se na smanjenje izvoza Ericssona Tesle kojem je istekao vredan posao s Rusijom. Ono što bi ipak trebalo najviše da zabrine je pad izvoza u Italiju, odakle stiže svaka sedma izvozna kuna. U devet meseci, uglavnom zbog recesije u toj zemlji, izvoz je pao 13,2 posto. Istovremeno stagnira izvoz u Nemačku, zemlju koja gotovo nije bila u recesiji, a Hrvatskoj predstavlja drugo izvozno tržište.
„Hrvatska, nažalost, nije deo srednjoevropskog nabavnog lanca i kada Njemačkoj dobro ide, mi od toga nemamo mnogo koristi“, kaže Stojić. Bilo bi drugačije da Hrvatska ima snažniju proizvodnu bazu u segmentima kao što su oprema, postrojenja, auto-industrija, električni aparati…
U zaoštrenim uslovima poslovanja domaći se izvoznici sve teže nose s konkurencijom i gube stare pozicije od zemalja koje nude jeftinije i kvalitetnije proizvode. Istovremeno, nisu stvorene nove izvozne snage, dok drugi, uključujući i neke zemlje regije, ipak pronalaze način kako to postići zaključuje Jutranji list.