Najveća sudska parnica po novčanoj vrednosti u istoriji Hrvatske možda će se odvijati između države i mađarskog MOL-a. U naftnoj kompaniji tvrde da zbog pretrpljene štete od zajedničkog poslovanja u hrvatskoj Ina-i mogu da traže naknadu u visini do 400 milijardi forinti (odnosno oko 1,28 milijardi evra).
Prema Mađarima, hrvatska vlada prekršila je član 10 Povelje o energetici, izazivajući značajne štete MOL grupaciji, pokazuje pravni dokument na 40 stranica koji će biti korišćen u sudskom postupku između MOL-a i hrvatske vlade. Prema sadašnjim procenama, šteta učinjena MOL-u, plus kamata, plus ostali troškovi, iznose ne manje od 280 miliona evra, (87 milijardi HUF) po tekućim deviznim kursevima. Dokument otkriva, međutim, da bi MOL mogao da traži odštetu u iznosu do 400 milijardi HUF (1,28 milijardi evra).
S druge strane, hrvatski Večernji list prenosi detalje o kontra-tužbi države Hrvatske zato što je, prema pisanju ovog lista, Ina stavljena pod kontrolu mađarskog MOL-a (49,1% naprema državnih 44,8%) zahvaljujući mitu kojeg je primio bivši premijer Ivo Sanader, a na isti način je MOL dobio Glavni ugovor o plinskom poslovanju (GUPP) na osnovu koga traži pare od Hrvatske. Čeka se arbitražna komisija u Ženevi po hrvatskoj tužbi, pa onda presuda pred regulatronim telom u Vašingtonu na osnovu mađarske tužbe.
Veličina odštetnog zahteva je važna jer je budžetski deficit Hrvatske već visok, kao što je prošle nedelje ukazala rejting agencija Moody’s, smanjivši rejting Hrvatske Ba1 sa stabilnog na negativan. Fitch je smanjio rejting Hrvatske u februaru, a Standard & Poor’s još u januaru. Moody’s je procenio da državni dug Hrvatske iznosi 66% BDP, u odnosu na 29% iz 2008.