Posle uredbe o zabrani zapošljavanja u državnoj administraciji koja čini se nije dala nikakve rezultate, ministarka državne uprave i lokalne samouprave Kori Udovički lansirala je novu temu: ukidanje ovakve uredbe i njenu zamenu ciljanim zapošljavanjem stručnjaka koji nedostaju administraciji.
Ukoliko bi se zaista sproveo plan smanjivanja broja zaposlenih u državi (u najširem smislu reči), kroz prirodni odliv i takođe ciljano otpuštanje, logično je da bi se moglo dogoditi da se na nekom stručnom radnom mestu nađe dobra zamena. Štaviše, u praksi je poznato da na dva čoveka koji odu prirodnim odlivom, treba zaposliti jednog novog da bi se pokrio prethodni obim posla.
Stvaranje “delotvorne države” u kojoj bi “javno službenički sistem bio zasnovan na zaslugama”, kako je rekla Udovički, je javnosti dobro poznata tema jer se o njoj u Srbiji priča poslednjih 14 godina, ali se malo radi.
Udovički naime polazi od pretpostavke da je preduslov za dobre poslovne rezultate okruživanje sposobnim kadrovima, te se zalaže da se na važne položaje u državnoj upravi zapošljavaju preko konkursa isključivo kvalifikovani i kvalitetni ljudi. Za takve, stručne i sposobne ljude, ovo međutim neće biti primamljiva mesta jer su, posebno sada posle smanjenja zarada, slabo plaćena. Osim toga, partijsko zapošljavanje je u Srbiji višedecenijska tradicija pa se sve partije trude da posle osvajanja izbora ne “izigraju” svoje članove tj da im obezbede sigurne poslove u državnim firmama.
Ukupno gledano, zaposlenost u državi i preduzećima u restrukturiranju (koja su na državnim jaslama) trebalo bi da se smanji, a prema pisanju Politike, iz nacrta budžeta za 2015, moguće je napraviti nekoliko pretpostavki o tačnom broju.
Budžetom su naime predviđena veća sredstva za otpremnine zaposlenih u javnom sektoru. “U dva ministarstva, rezervisan je novac za rešavanje viška zaposlenih. Ukupno, za to je predviđeno 22,3 milijarde dinara. U budžetu Ministarstva rada planirano je da se za ‘podršku rešavanja radno-pravnog statusa viška zaposlenih’, kako doslovce piše u ovom dokumentu, potroši 20 milijardi dinara. Od toga, 16 milijardi je predviđeno za takozvani ‘tranzicioni fond’. Raspored i korišćenje ovih sredstava urediće se posebnim aktom vlade. Inače, i u 2014. godini je za rešavanje statusa preduzeća u restrukturiranju bilo predviđeno 15 milijardi dinara”, piše ovaj dnevni list.
Predviđena su i sredstva za Ministarstvo zdravlja, odnosno za višak zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, i to 2,3 milijarde dinara. Ukoliko se računa da je prosečan radni staž onih koji uzimaju otpremnine 20 godina i da dobijaju 300 evra po godini staža, onda jednostavna računica pokazuje da u zdravstvu radi više od 3.000 nepotrebnih kadrova. Istom računicom dolazi se do podatka da je u javnom sektoru višak 30.000 ljudi. Međutim, još nije stigla zvanična potvrda ovih podatka.
Da podsetimo, ministarka je za oktobarsko izdanje Biznis i finansija govorila kako kada je reč o javnoj upravi, dakle, državnim činovnicima, zdravstvu, školstvu, policiji, “viškova nema mnogo. Ima ih u javnim preduzećima i preduzećima zavisnim od njih, ima ih i nakačenih na državne institucije po ugovoru o delu, ali ne misli se na to kad se govori o reformi javne uprave”.
Šta će se desiti sa viškom zaposlenih, da li viška uopšte ima, i kako privući sposobne ljude u državnu upravu su pitanja na koja dugo čekamo odgovor. Njima se posle novih najava ministarke Udovički, pridružuje i jedno novo – da li ćemo osetiti posledice ovih otpuštanja kroz usporavanje rada različitih javnih službi, od šaltera različitih institucija, do nekvalitetne nastave u školama i premalog broja lekara, ili će možda zaista neki novi stručni ljudi unaprediti funkcionisanje celog sistema.
Reč nedelje je naša stalna rubrika – svake nedelje uredništvo „Biznisa i Finansija“ bira reč za koju veruje da će obeležiti narednih sedam dana. Od petka do petka agencija Real Time Clipping prati pojavljivanje ove reči u ekonomskom i političkom kontekstu.




