Kada se priča o investiranju u plemenite metale, najčešće se govori isključivo o zlatu, koje je služilo kao novac hiljadama godina i još uvek je u svim delovima sveta poznato kao dobra dugoročna investicija.
U poslednjoj finansijskoj krizi, zbog nepoverenja u mogućnost centralnih banaka i država da stabilizuju uzdrmana tržištam, i rizika od bankrota banaka, mnogi investitori su se po prvi put odlučili na kupovinu zlata. Velika potražnja je dovela do naglog skoka njegove cene, što je privlačilo još više investitora koji su je dodatno podizali.
Ipak, osim zlata postoje i drugi plemeniti metali, kao što su srebro, paladijum i platina, u koje se može investirati i koji možda imaju čak veći potencijal za rast cene. Naime, 90% izvađenog zlata se koristi za izradu nakita i zlatnih poluga, dok se samo 10% koristi u industriji.
Kada su u pitanju srebro i platina, više od polovine ukupne godišnje proizvodnje se iskoristi u industriji, približno trećina se iskoristi za izradu nakita, dok se samo 10% iskoristi za izradu poluga i služi za investicione svrhe. Paladijum se koristi isključivo u industriji i gotovo da nije prepoznat kao dobra investicija. Čak 75% ukupne godišnje proizvodnje paladijuma se iskoristi za proizvodnju katalizatora koji se ugrađuju u izduvne sisteme motornih vozila. Platina se takođe koristi za katalizatore, ali ima visoku primenu i u medicini, hemijskoj industriji i elektronici (npr. tvrdi diskovi i LCD ekrani).
Velika industrijska primena srebra, platine i paladijuma je dovela do situacije u kojoj je ukupna količina zaliha ovih metala neuporedivo manja od količine zaliha zlata koje postoje na globalnom nivou. Međutim, cena im je niža od cena zlata, što je po mnogim invesitorima nelogično. U trenutku pisanja analize, na platformama Admiral Markets-a cena po unci za srebro iznosi 15,05$, za paladijum 559,53$, za platinu 952,96$, a za zlato 1222,12$.
Osim veće realne potražnje, koja je mnogo stabilnija od špekulativne potražnje za zlatom, platina i paladijum imaju još jednu prednost u odnosu na zlato. Od ukupne svetske proizvodnje platine, čak 80% dolazi iz Južnoafričke Republike, u kojoj se rudari sve češće odlučuju na štrajkove zbog loših plata i uslova rada, što često zaustavlja proizvodnju i uzrokuje rast troškova proizvodnje, koji će se prije ili kasnije odraziti i na cenu platine na globalnom tržištu. Kada je u pitanju paladijum, približno 40% proizvodnje dolazi iz Južnoafričke Republike, a dodatnih 40% iz Rusije, koja zbog političkih napetosti sa Zapadom može ili smanjiti izvoz ovog metala ili usled sankcija može da bude prisiljena da smanji izvoz i ulaganje u nove rudnike.
Analitičari Admiral Markets-a smatraju kako zbog svih gore navedenih razloga, cena srebra, a pogotovo cene platine i paladijuma, dugoročno imaju veći potencijal za rast nego cena zlata. Budući da cena zlata zavisi o d špekulativne potražnje, koja se uglavnom zasniva na visini kamatnih stopa, a koje su trenutno na istorijsko niskim nivoima i sa sadašnjeg nivoa mogu ići samo prema gore, zlato će u idućih nekoliko godina verovatno postajati sve manje interesantno jer ne donosi nikakav prinos za razliku od štednje, akcija i ostalih oblika ulaganja. Zbog toga, moguće je da će radi špekulativne ponude i potražnje cena zlata u idućim godinama padati, dok će realna potražnja od strane industrije za platinom i paladijumom verovatno stabilno rasti, zbog čega bi kupovina tih metala po sadašnjim cenama u idućih nekoliko godina trebalo da donese veći profit nego kupovina zlata.